Na tribini su izlagali: Milan Vuković, dr. iur., Vladimir Gredelj - odvjetnik, novinar i publicist Mate Kovačević i mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik čije izlaganje donosimo u nastavku.

Zvonimir Bodrožić, dipl. iur. - [email protected] Pravo na naknadu štete možete ostvariti protiv društva za osiguranje s kojim taksi vozilo ima zaključen ugovor o osiguranju.

Tu su im se pridružili i predsjednica Društva Miljenka Radović mag. iur i voditelj projekta Zajedno za nas Milan Logožar.

Za sva pitanja kao i dodatne informacije možete nas kontaktirati (Suzana Kolesar dr. iur., Tajnica Suda časti i Centra za mirenje Hrvatske obrtničke komore; tel: 00 385 1 48 06 618; fax: 00 385 1 48 46 610; e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript) ili se obratite direktno na adresu projektnog tima koja je navedena u pozivu.

Vito Turšić, dipl. iur. Ministar i Rektor su kratkim obraćanjem čestitali novoj Upravi Fakulteta te izrazili želju za uspješnim djelovanjem.

Službenik za informiranje: Franjo Mrva, dipl. iur. Tel: 035/405 - 715

Ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Joža Skok, predsjednik, dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i Darko Raškaj dipl. iur. brali su putopise između 30 autora koji su sudjelovali na natječaju za hrvatski književni putopis.

POTPREDSJEDNICA VLADE, MINISTRICA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Jadranka Kosor, dipl. iur. Ujedinjeni narodi Opća skupština - Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice ove Konvencije, (a) Pozivajući se na načela proglašena u Povelji Ujedinjenih naroda kojima se priznaju prirođeno dostojanstvo i vrijednost, te jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Prihvaćajući da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i u Međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, proglasili i složili se da svatko ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo kojoj osnovi, (c) Potvrđujući univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu ovisnost svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i potrebu da se osobama s invaliditetom zajamči njihovo puno uživanje bez diskriminacije, (d) Pozivajući se na Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta te Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata i članova njihovih obitelji, (e) Prihvaćajući da je invaliditet razvojni proces te da invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima, (f) Priznajući važnost načela i političkih smjernica sadržanih u Svjetskom programu djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu utjecaja na promicanje, formuliranje i ocjenjivanje politika, planova, programa i aktivnosti na državnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se još više izjednačile mogućnosti za osobe s invaliditetom, (g) Naglašavajući značaj uključivanja pitanja vezanih uz invaliditet u središnje tokove događanja, kao sastavnoga dijela odnosnih strategija održivoga razvoja, (h) Priznajući također da diskriminacija bilo koje osobe na osnovi invaliditeta predstavlja povredu prirođenog dostojanstva i vrijednosti čovjeka, (i) Priznajući i nadalje raznolikost osoba s invaliditetom, (j) Priznajući potrebu promicanja i zaštite ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, uključujući i one kojima je potrebna veća podrška, (k) Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima, i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava u svim dijelovima svijeta, (l) Priznajući važnost međunarodne suradnje u unapređenju životnih uvjeta osoba s invaliditetom u svim zemljama, posebice onima u razvoju, (m) Prihvaćajući postojeće i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te da će promicanje punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane osoba s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom polučiti kao rezultat njihov veći osjećaj pripadnosti i značajan napredak u ljudskom, socijalnom i ekonomskom razvitku društva te iskorjenjivanje siromaštva, (n) Priznajući važnost osobne autonomije i neovisnosti osoba s invaliditetom, uključujući slobodu izbora, (o) Uzimajući u obzir da bi osobe s invaliditetom trebale imati mogućnost aktivnoga uključivanja u procese donošenja odluka o politikama i programima, uključujući one koji se izravno odnose na njih, (p) Izražavajući zabrinutost zbog teških uvjeta s kojima se suočavaju osobe s teškim ili višestrukim invaliditetom, te osobe s invaliditetom koje su podložne višestrukim odnosno otežavajućim oblicima diskriminacije na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog, etničkog, domorodačkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa, rođenja, dobi ili nekog drugog statusa, (q) Prihvaćajući da su žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (r) Prihvaćajući da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjećajući na obveze koje su zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu, (s) Naglašavajući potrebu za uključivanjem aspekata spolova u sve napore usmjerene prema promicanju punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, (t) Ističući činjenicu da većina osoba s invaliditetom živi u uvjetima siromaštva i prepoznajući u tom smislu nužnu potrebu ublažavanja negativnog učinka siromaštva na osobe s invaliditetom, (u) Imajući na umu da su uvjeti mira i sigurnosti utemeljeni na punom poštivanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i poštivanje primjenjivih dokumenata o ljudskim pravima nužni za punu zaštitu osoba s invaliditetom, posebno za vrijeme oružanih sukoba i strane okupacije, (v) Priznajući važnost mogućnosti pristupa fizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te pristupa obrazovanju, informacijama i komunikaciji, u omogućavanju punoga uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom, (w) Shvaćajući da je pojedinac, imajući obveze prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada, dužan boriti se za promicanje i poštivanje prava priznatih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima, (x) Uvjerene da je obitelj prirodna i temeljna skupna jedinica društva i da ima pravo na zaštitu društva i države, a da osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji trebaju primiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi se obiteljima omogućilo davanje doprinosa punom i ravnopravnom uživanju prava osoba s invaliditetom, (y) Uvjerene da će sveobuhvatna i cjelovita međunarodna konvencija usmjerena na promicanje i zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom značajno pridonijeti poboljšanju izrazito nepovoljnoga socijalnog položaja osoba s invaliditetom te promicati njihovo sudjelovanje u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života uz jednake mogućnosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

Drugi dan simpozija predavanja su održali dr. Josip Šalković (Zagreb) na temu Granice udruživanja, autonomija, ovisnost vjerničkih društava, dr. Ratko Radišić (Varaždin) na temu Društva s posebnim profilima, dr. Klara Ćavar (Ancona) na temu Kanonska konfiguracija crkvenih pokreta, mr. Lucija Babić (Rim) na temu Društva i pokreti u partikularnoj Crkvi očekivanja i izazovi, mr. Ivan Kovač (Mostar) na temu Društva i pokreti u konkordatskom pravu te Frane Staničić, dipl. iur. i Lana Ofak, dipl. iur. (Zagreb) na temu Registracija vjerskih udruga i vjerskih zajednica u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Na pitanja korisnika, odgovara naš stručni savjetnik Mario Klokočovnik, dipl. iur..

Varaždin bila je najpovoljniji ponuditelj na javnom nadmetanju za izgradnju crpne stanice Vrhovine vodoopskrbnog sustava Vrhovine Babin Potok pa su Općinski načelnik Milorad Delić, bacc. iur. i direktor Coning ecogradnja d. d.

Predsjednik RV Jadrolinije dipl. iur. Tomislav Urlić zatražio je obrazloženje izračuna po kojem se došlo do iznosa iz Sporazuma o naknadi razlike plaće za vrijeme godišnjeg odmora a na to mu je predstavnik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar odgovorio da se svatko tko ima nejasnoća u vezi sa time može osobno obratiti Upravi i da će dobiti odgovor vezano za to.

Na pitanje naših čitatelja odgovara odvjetnica Blaženka Musulin, dipl. iur.

Vitici Pavleković, dipl. iur. vezano uz novosti kaznenog zakonodavstva.

U drugom dijelu Foruma predavanja će održati i dr. sc. Sandra Švaljek, koja će govoriti o ulozi znanosti u razvoju gospodarstva, mr. iur. Željko Kardum koji će održati predavanje o ekonomiji zdravog razuma, dr. sc. Dario Lovrić o vodi kao resursu budućnosti i hrvatskom izvoznom proizvodu, dipl.oec. Edvin Jurin o pozicioniranju Hrvatske kao Floride sjeverne Europe, prof. dr. sc. Stipe Orešković o zdravstvu kao najvećem ekonomskom sustavu u Hrvatskoj s velikim izvoznim potencijalom, a doc.dr.sc. Srećko Favro o razvoju hrvatske obale i otoka te nautičkom turizmu.

Bolji život-udruga za promicanje kvalitete života (predsjednik je dipl. iur. Slavko Sonntag) podnijela je dana 30. kolovoza 2005. Ustavnom sudu RH Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti sa Ustavom RH i suglasnosti sa zakonom Zaključka Gradske skupštibne Grada Zagreba, od 28. lipnja 2005. Za nekolijko mjeseci Ustavni sud je zahtjev odbacio, proglasivši se nenadležnim za rješavanje. (Zašto se Ustavni sud proglašava nenadležnim - drugo je pitanje; ali nažalost nema više instance koja bi mogla o tome diskutirati.) Sonntag kaže:

Željka Leljak, dipl. iur. 01/4813 096 095/806 5426

Općinski načelnik Općine Vrhovine Milorad Delić. bacc. iur. i predsjednik Udruge Rudopolje Moje Jovan Ivanišević su dana 15.04.2013. godine, nakon višemjesečnih priprema na izvjesnim projektima od značaja za turističko-rekreativnu djelatnost na području Općine Vrhovine a posebice u Mjesnom odboru Rudopolje, potpisali sporazum o međusobnoj partnerskoj suradnji između

Na čelu gradske organizacije na funkciji predsjednika gradske organizacije SDP-a nalazi se Tihomir Antolković, dipl.ing. Potpredsjednik gradske organizacije je Darko Maček, upr. iur., dok funkciju tajnika gradske organizacije obavlja Denis Kralj, dipl.ing. Predsjednik nadzornog odbora gradske organizacije SDP-a je mr. Mato Biškupec, dipl.oeec.

I već ti rekoh, vidi šta je dr. iur imao 1970 - ih..: rolleyes:

U organizaciji IRENE - Istarske Regionalne Energetske Agencije jučer je u Labinu, u prizemlju zgade bivšeg IUR-a otvoren Energetski info demo centar.

Predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Siniša Kukić, dipl. iur., na 3. je sjednici, održanoj u utorak, 12. lipnja 2012., njezin izbor i potvrdio.

Prof. Ivan Tepeš i Pero Kovačević, mag. iur. Hrvatska stranka prava Ante Starčević

Seminar će otvoriti župan Zadarske županije mag. iur. Stipe Zrilić.

Provjerili smo kakva je trenutačno situacija i razgovarali s predsjednicom GIP-a dipl. iur. Slavkom Nikšić.

Konferenciju je otvorio koordinator stranke za IV. izbornu jedinicu Miljenko Lozušić, a nakon njega predstavnicima medija obratila je dopredsjednica Glavnog stana Marijana Širić dipl. iur. Glavni tajnik Pero Ćorić govorio je o razlozima po čemu se HSP dr. Ante Starčević razlikuje od ostalih stranaka koji također najavljuju izlazak na parlamentarne izbore.

U početku sam se bazirao samo na struku, a kad sam nakon 2 - 3 - 4 mjeseca skužio da sam upisao " pogrešan, nepotreban za naše društvo " faks tj. da nemam nikoga tko bi me zaposlio na mjestu dipl. iur., prešao sam na sss pa čak i na nkv.... Ali uzalud... Završio sam ove godine ministrovu " super-motivirajuću-hvale vrijednu " mjeru stručno osposobljavanje.Iako mi nije jasno čemu tolika hajka oko te mjere SADA, a ona je uvedena još prije 2 god., i jednaka je bila mogućnost za naći posao u struci... Uglavnom, sav sretan što uopće radim, s velikim entuzijazmom sam svaki dan išao na posao, odradio kvalitetno, I think, svojih 8 sati, da bi sada bio nezaposleni dipl.iur. sa položenim državnim stručnim ispitom.

Na njezino pitanje - ima li pravo na odštetu za zaostali invaliditet po polici na temelju koje je osigurana na poslu 24 sata, iako je bio neradni dan i nije išla na posao - odgovara odvjetnica dipl. iur. Blaženka Musulin.

Gospođa Dubravka Dolenc, dipl. iur. zamjenica ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u svom izlaganju Zaštita osobnih podataka u RH s posebnim osvrtom na Uredbu EU parlamenta i Vijeća govorila je o zaštiti osobnih podataka i nadležnosti Agencije te pravnoj regulativi iz područja zaštite osobnih podataka.

Uvjeti za upis studenata koji su završili dodiplomski/diplomski studij Članak 4. (1) Poslijediplomski specijalistički studij iz pravnih znanosti može upisati osoba koja je završila dodiplomski pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika (dipl. iur) ili osoba koja je završila diplomski pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. iur.) te koja poznaje jedan svjetski jezik u mjeri da se može koristiti stranom literaturom (2) Poslijediplomski sveučilišni studij iz pravnih znanosti može upisati osoba koja je završila dodiplomski pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika (dipl. iur), ili osoba koja je završila diplomski pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. iur.) s najmanje prosječnom ocjenom 3,5 ili koja je objavila jedan znanstveni rad ili dva stručna rada te koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom (3) Iznimno se izvedbenim planom poslijediplomskog studija može omogućiti upis na poslijediplomski studij i osobama koje su završile drugi dodiplomski/diplomski sveučilišni studij iz društvenih, humanističkih i drugih znanosti pod uvjetom da ovladaju odgovarajućim razlikovnim sadržajem iz programa dodiplomskog/diplomskog pravnog studija polaganjem određenih ispita iz tog programa i to u opsegu od najviše 30 ECTS bodova za upis na poslijediplomski specijalistički studij, odnosno 60 ECTS bodova za upis na poslijediplomski sveučilišni studij.