Ono što je Sigmund Freud značio za psihologiju uopće, to je isto Ivan Belostenec značio za hrvatsku i svjetsku leksikografiju.

Važno je napomenuti da je u ovom samostanu djelovao Ivan Belostenec, pavlin, o bjavivši hrvatsko-latinski rječnik GAZOPHYLACIUM koji sadrži oko 40.000 riječi, spojivši kajkavski, štokavski i čakavski.

U oblikovanju hrvatskih prirodoznanstvenih i matematičkih naziva bio je precizniji rječnik koji je Ivan Belostenec izrađivao dugi niz godina.

Vijeće je podržalo dva programa, oba u iznosu od 5.000,00 kn i to: 612 - 01/11 - 05/0079 Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma Dani Slavka Kolara; 612 - 01/11 - 05/0098 Gradska knjižnica Lepoglava Okrugli stol na temu Ivan Belostenec i njegovo djelo.

No, najznačajniji su, svakako Ivan Belostenec, autor Gazophylaciuma (kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč) riznice leksičkog blaga.

Ivan Belostenec i Ivan Ranger pavlini su baroknog duha i izraza riječju i likovnim izrazom.

Nije slučajno da je stari hrvatski leksikograf Ivan Belostenec u svojem rječniku upravo Savu opisao riječima plemenita reka szlovinszkoga orszaga.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat).

Ivan Belostenec: Ivan Belostenec (1593. - 1675.) jedan je od najpoznatijih hrvatskih pavlina 17. stoljeća.

Među njegove glasovite članove ubraja se pjesnik, vjerski pisac i leksikograf Ivan Belostenec (1593./4. ⠀ 1675.) koji je kao velikodostojnik pavlinskoga reda proputovao različite hrvatske krajeve i savršeno upoznao sva tri narječja te na osnovi tih spoznaja stvorio svoje životno djelo Gazophylacium, latinsko⠀ hrvatski i hrvatsko⠀ latinski rječnik, Âťnajmonumentalnije književno djelo XVII. stoljeća u HrvatskojÂŤ.

Ivan Belostenec napisao dvojezični rječnik GAZOPHYLACIJ.

S predanošću znanstvenika i s nadahnućem pjesnika, Ivan Belostenec je desetljećima prikupljao i u svoju riznicu pohranjivao blago hrvatske jezične raznolikosti.

Gradnjom samostana i crkve u Sveticama upravljao je u prvoj polovici 17. stoljeća Ivan Belostenec, leksikograf i pavlinski priror, pisac prvog hrvatsko-latinskog rječnika " Gazophylaciuma ", a gradnju pomaže obitelj Zrinski.

hrvatski je jezikoslovac i leksikograf ivan belostenec (joannis bellosztenecz, ali između inih interpretacija prezimena i bellosztenëcz, kako piše na pretisku rječnika iz 1998., umro je u lepoglavi 10. veljače 1674.

Ovdje u potpunosti mogu uživati u malim životnim radostima, kao što su u svoje doba u pitomim krajobrazima Vodenice uživali znameniti ljudi podrijetlom iz ovog kraja: mislilac, jezikoslovac i svećenik Juraj Križanić; književnica, prevoditeljica i veleposlanica Ana Katarina Frankopan; prior pavlinskog samostana i jezikoslovac Ivan Belostenec; gluhonijema samouka akvarelistica Slava Raškaj...

Ludus, Ludicrum, Ludere. Početno G jamačno je suoblikovalo i oblik izraza današnje (ili već davno negdašnje) riječi čigra.) Latinske pak riječi jocus i ludus zakladni naš leksikolog Ivan Belostenec (Gazophylacium, 1740, pisan vjerojatno o. 1660, pretiskan 1977) prevodi na hrvatski ovako (pisano suvremenom grafijom): Jocus = 1. »šala, šalnica«, 2. igra, 3. špotnica; Ludus = l. igra (zgodan pridometnuti distih i danas zvuči duhovito: Kad naybolye igra teche,/Obernutje mores pleche), 2. šala, ali ima i ludus litterarius, »meszto navuka, skola«; potom 4. »pesem«, i 5. »osmeh« (), pridometnuvši i jednoj i drugoj natuknici po nekoliko onodobnih frazema.

Naravno, i prije Šuleka bilo je dosta ljudi koji su u svojim knjigama, posebno rječnicima rabili izraze meteorološkog značaja (Faust Vrančić, 1595; Juraj Habdelić, 1670; Ivan Belostenec 1740; Joakim Stulli, 1801, 1806. i drugi).

Prior samostana u 17. stoljeću bio je i Ivan Belostenec, pisac prvog hrvatsko-latinskog rječnika

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika.

Riječ je proširena na poprilično velikom prostoru rabi se npr. u Krašiću, u Slavoniji, Banatu, na Kosovu, a zabilježio ju je i leksikograf Ivan Belostenec sa značenjem dio uz umanjenicu talec, što znači čestica, partikula, kao u češkom dílec s istim značenjem.

Posjetili smo Stari grad Ozalj, Narodnu knjižnicu Ivan Belostenec gdje nas je dočekala Katarina Zrinska, Etno park u Ozlju, HE Munjaru, Pavlinski samostan Svetice i špilju Vrlovku.

Tako Plinije zadivljen srebrnim vretenastim tijelom ovog morskog grabljivca opisuje jedinstvene lubine, ribe vukove, kako se igraju u Tiberu između dvaju najvećih mostova, a čitavih šesnaest stoljeća kasnije kompilira ga naš umni i značenjima očarani pisac Gazophylaciuma, rječnika u kojemu je cijelu Hrvatsku očitao kao veliku i jedinstvenu zbirku riječi i pojmova, velečasni Ivan Belostenec, tumačeći? luben morszka riba, vuk iz Tevera reke, lupus, spigola, catilo. I jedan i drugi pisac hvale izvrsno lubinovo meso, dok Plinije čak ističe kako su mu draži lubini koji iz mora doplivaju Tiberom uzvodno, budući da im se tako meso smekša i oslobodi soli.

1675. - Umro je Ivan Belostenec, hrvatski jezikoslovac i pisac rječnika Gazofilacija. 1890. - Rodio se ruski književnik Boris Pasternak, autor Doktora Živaga i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958., koju nikada nije primio. 1919. - Umro je Antun Radić, utemeljitelj hrvatske etnografije i suosnivač Hrvatske pučke seljačke stranke s mlađim bratom Stjepanom. 1996. - Računalo Deep Blue porazilo je prvi puta međunarodnog velemajstora i svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova u igri šaha.

JEMBRIH: Prije nego odgovorim na vaše pitanje, držim da je zbog čitatelja Glasa Koncila važno reći da je Ivanu Belostencu (Bilostincu), prvi put uopće u Hrvatskoj, posvećen znanstveni skup 17. lipnja 2005. održan u Ozlju pod naslovom »Ivan Belostenec i hrvatska kultura njegova doba«.

Ivan Belostenec (Joannis Bellosztenecz; Varaždin, 1593. ili 1594. - Lepoglava, 10. veljače 1675.) hrvatski je jezikoslovac i leksikograf.

Ivan Belostenec Belostenec je rođen u Varaždinu oko 1594. godine.

Među prvim priorima samostana u nekoliko je navrata bio glasoviti Ivan Belostenec, tvorac latinsko-ilirskog (hrvatskog) rječnika poznatog pod latinskim nazivom »Gazophylacium«.

Stari leksikograf i pisac Ivan Belostenec prior samostana u Sveticama zapisivao je narodnu kmetsku mudrost.

Ozaljski pavlin Ivan Belostenec (1595. - 1675.) sačinio je rječnik, u koji je uvrstio riječi iz sva tri hrvatska dijalekta, želeći ih stopiti u jedan jezik.

Najpoznatiji lepoglavski pavlin bio je leksikograf Ivan Belostenec, a četvorica pavlinskih priora bili su zagrebački biskupi.