Stepinca, Gorica, Sv. Ivana, dio Ulice hrvatskih pavlina od broja 1 - 31 s lijeve strane i 2 - 42 s desne strane, dio Varaždinske ulice od broja 1 - 11 s lijeve strane i 2 18 s desne strane, Trg 1. hrvatskog sveučilišta, Trg kralja Tomislava. 4. GLASAČKO MJESTO BROJ 4. u Lepoglavi, u prostorijama Vatrogasnog doma, na kojem će glasovati birači s prebivalištem u naselju Lepoglava i to ulice: Sestranec, Bana Jelačića, Ivana Belostenca, Matije Gupca, Augusta Šenoe. 5. GLASAČKO MJESTO BROJ 5. u Očuri, u prostorijama Društvenog doma u Očuri, na kojem će glasovati birači s prebivalištem u naseljima Očura, Muričevec te dio naselja Lepoglava i to ulice.

Od 11 - 20. III. 2002. u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Ivana Belostenca Ozalj, Knjižnice Ivana Belostenca i MH Ozalj, traje program Tjedan hrvatskoga jezika.

Među knjigama nalaze se i neki neprocjenjivi primjerci, od djela Fausta Vrančića i Ruđera Boškovića, preko Marka Marulića, Frane Petrića, Petra Katančića, Gazophylacium Ivana Belostenca, pa do knjige Matije Divkovića tiskane bosančicom, kao i zbirka rukopisa na glagoljici.

Pojam kurikuluma u razlčitim jezicima i situacijama dobiva razlčita značenja i označava različite aktivnosti Riječ kurikulum, koja je u hrvatskom jeziku bliska pojmu kojeg se davne 1740. nalazi u Gazophylaciumu, Ivana Belostenca, kao curriculum studiorum u smislu tijek studija, ima posve određeno pedagoško značenje koje su već prihvatile sve zemlje zapadne Europe i svijeta anglosaksonskog govornog područja Ostali, osobito zemlje u tranziciji, ga tek otkrivaju, odnosno uvode u svoje obrazovne sustave, pokušavajući mu dati nova značenja, jer se radi o transplantaciji ne samo pojma već i svih njegovih značenjskih odrednica koje ovi obrazovni sustavi ne posjeduju, iako sami funkcioniraju više ili manje uspješno na opće poznatim pedagoškim zasadama utvrđenim od kada je škole i svijeta.

U članku se prikazuje i analizira retoričko-lingvističko nazivlje u dvama najvažnijim kajkavskim leksikografskim ostvarenjima 18. stoljeća: Ivana Belostenca i Andrije Jambrešića.

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj poziva Vas na predstavljanje povijesnog romana

Jakova Mikalje Blago jezika slovinskoga " (1649./51.) lako je utvrditi kako je riječ slovinski " samo sinonim za hrvatski ", a primjerice iz Gazophilacyuma " Ivana Belostenca (1593. - 1675.) također se može vidjeti kako je ilirski " tek istoznačnica za pridjevak hrvatski ".

23.12.2011. Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska Ozalj, Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca i Matica Hrvatska ogranak Ozalj, predstavili su veliko djelo hrvatske izdavačke djelatnosti, milenijsku

U utorak 7. svibnja u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi održano je predstavljanje idejnog urbanističkog rješenja budućeg centra Lepoglave i tvornice Lepa.

Umijeće kuhanja u baroku približila nam je Nives Rittig-Beljak pregledom zanimljivih tiskovina toga doba kuharice Nikole Zrinskog te rječničkog leksikona Gazophylaciuma Ivana Belostenca.

Prvo tiskano djelo Ivana Belostenca je zbirka pjesama ' ' Boghomila ' ', gdje je opjevan život sv. Pavla u 113 stihova - onoliko stihova koliko je sv. Pavao preživio godina.

Predsjednik: Josip Šumečki Adresa: 791 - 876 Telefon: 099/2341 - 348, (za dio naselja Lepoglava i to slijedeće ulice: Ante Kovačića, Sestranec, Bana Jelačića, Ivana Belostenca, Matije Gupca, Augusta Šenoe, Antuna Mihanovića, Alojza Stepinca, Gorica, Sv. Ivana, dio Ulice hrvatskih pavlina od broja 1 - 25 i 2 - 24, dio Varaždinske od broja 1 - 11 i 2 - 18, Trg 1. hrvatskog sveučilišta, Trg kralja Tomislava)

Dovršen je 1660. g. velikom zaslugom prvog i dugogodišnjeg priora Ivana Belostenca, znamenitog leksikografa i pisca.

Na kraju, ističemo posebno vrijedno djelo, (u sklopu biblioteke ČUVARI BLAGA), koje smatramo krunom našega rada, a riječ je o pretisku GAZOPHYLACIUM-a, latinsko-hrvatskog i hrvatsko-latinskog enciklopedijskog rječnika pavlina Ivana Belostenca, koji je u vrijeme svoga dovršetka bio drugi rječnik te vrste u svijetu.

Iznimno djelo leksikografa Ivana Belostenca Gazophylacium tiskan 1740. godine poslužio je i kao izvorište hrvatske mineraloške terminologije jer sadrži i 270 termina koji pripadaju mineralogiji.

Glede toga kako hrvatski jezik ima različit glas jata (ije, i, e) za jedinstveno slovo umijesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svog prethodnika Ivana Belostenca namjeravao je uvrstiti slovo Ě, ali većina to slovo nije prihvaćala nazivajući ga podrugljivo " rogato E ".

A kamo onda smjestiti Petra Zoranića, Ivana Belostenca, Bogoslava Šuleka i druge koji su znali za tu i slične riječi, i to davno prije nas.

u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca Ozalj, Kolodvorska 1 A.

Kad se usporedi ono što je ona navodno govorila Krleži 1902. i 1903. i kad se uzme u ruke fascinantna knjiga Ivana Belostenca Gazophylacium, s čudesnim natuknicama o Bogu, vinu i kruhu, kada se Djetinjstvo u Agramu, dakle čita s tim znanjem, onda vidite da je genijalni Krleža, oblikovao Terezine rečenice pomoću Gazophylaciuma.

Digitalizirani ' Gazophylacium ' Ivana Belostenca iz 1740. godine na simpoziju će po prvi put biti predstavljen javnosti kao primjer kako suvremene tehnologije mogu i trebaju biti ključni faktori u očuvanju, ali i sve većoj dostupnosti neprocjenjive knjižne i kulturne baštine čuvane u našim muzejima.

15. lipnja 2011. godine otvoren je za javnost novi prostor Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca, te je prezentiran novi prostor Turističkog ureda Turističke zajednice grada Ozlja, ispred kojeg je postavljen info pult Udruge Zorkovac na kojem...

Takav pristup književnom jeziku, uključujući i štokavsku sastavnicu najavljuje Juraj Križanić, a najpotpunije ga predstavlja divovsko leksikografsko djelo Ivana Belostenca.

Okruglim stolom o " Gazophylaciumu " Ivana Belostenca u lepoglavskoj knjižnici danas je počeo program obilježavanja Dana grada Lepoglave i lepoglavske župe.

Sredinom 1737. nazire se i postupno razvija sukob između pavlinskog i isusovačkog reda u svezi s tiskanjem poznatih rječnika Gazophylacium pavlina Ivana Belostenca i Lexicon Latinum Andrije Jambrešića.

Jedno od tih djela su i, u ove tijelovske dane posebno aktualne, Tijelovske propovijedi pavlina Ivana Belostenca (Bilostinca), pisane vrlo zanimljivim jezikom.

Veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik Gazophylacium Ivana Belostenca napisan je prije 1675., kada su u Europi postojala samo dva velika enciklopedijska rječnika (talijanski i francuski), ali je tiskan tek po autorovoj smrti 1740. Po svojoj tronarječnoj orijentaciji Belostenec je bio blizak piscima ozaljskog književnojezičnog kruga.

Zato je, etnografska radionica izrazito vrijedan, značajan i nadasve poticajan projekt koji će se realizirati u Pučkom otvorenom učilištu Ivana Belostenca jer će se oživjeti seljačko pučko dobro i stvoriti osebujni ozaljski proizvod plasiran na turističko tržište u obliku autohtonog suvenira s prepoznatljivom povijesnom pričom.

Knjiga obrađuje 2.000 naziva glazbala i instrumentalne glazbe na hrvatskom, latinskom, talijanskom, njemačkom i mađarskom iz rječnika Jakova Mikalje, Jurja Habdelića, Ardelia Della Belle, Ivana Belostenca i Andrije Jambrešića, objavljenih između 1649. i 1742. godine.

U starom gradu Ozlju danas je smješten gradski muzej, a on je i sjedište Pučkog otvorenog učilišta Ivana Belostenca.

No uništenje samostana samo zato da bi zemlju preuzela država predstavlja kulturocid: pavlini su u 16. stolje? u podjeljivali sveu? ilišne diplome, dali su autora rje? nika Ivana Belostenca i baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera, a trapisti su vodili agronomski fakultet - da i ne spominjem desetke tisu? a knjiga koje su zbog konfiskacije i paleža nestale u nepovrat.