S druge strane bili smo vjernička obitelj, pa je najprije moj stariji brat fra Stipe postao svećenikom, a potom sam i ja krenuo njegovim stopama - skromno će fra Jaki, kipar figurativac pretežito religiozne tematike, za kojeg kažu da se kao slikar odužio tradiciji italo-kretske ikonske umjetnosti, a da je kao kipar " zaljubljenik u Meštrovićevu patetiku i heroiziranu gestu ", premda on ne zaboravlja istaknuti da je njegov uzor zapravo bio i ostao slikar Ivo Dulčić (1916. - 1975.).

Razgovarali su o djelovanju Požeške biskupije na kulturnom području te o suradnji s Modernom galerijom u promišljanjima o trajnom postavu Dijecezanskog muzeja i Galerije Požeške biskupije Ravnateljica je obećala pomoć u pripravama za postavljanje trajnog postava sakralne baštine Požeške biskupije i djela suvremenih umjetnika, među kojima je i Ivo Dulčić, najznačajniji sakralni slikar 20. stoljeća u Hrvatskoj.

Za mnoge od sjajnih naših ljudi sloboda je došla odveć kasno da bi se u njoj umili, no budimo sretni što su oni - zvali se Alojzije Stepinac, Ivo Dulčić ili Bruno Bušić - bili rođeni na vrijeme da nam njezin dolazak pripreme.

Sačinjavali su je Josip Colonna, Đuro Pulitika, Ante Masle, Joško Baica i Ivo Dulčić.

Izložba Marca Chagalla velika je dobit za Zagreb i treba pozdraviti poziv na obilazak, premda smo mogli vidjeti televizijske kadrove iz njegove rodne Bjelorusije u kojoj nas je stanje podsjetilo na Hrvatsku za vrijeme Tita, premda snažni tragovi još uvijek žive jer naš Chagall, Ivo Dulčić, unatoč ponovnom otkrivanju još uvijek nije na postolju koje mu je trebalo biti namijenjeno za života, a ne bi bilo dobro da prođu desetljeća pa da konačno saznamo njegovu pravu vrijednost.

»Za mene je umjetnost zemlja konkvistadora gdje se kopajući, tvrdo radeći i eksperimentirajući pronalazi zlato koje se zove umjetnost, a koje nam kriju pojave oko nas i unama.« (Ivo Dulčić)

Izlaganja je zatvorio Antun Karaman s Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, koji je pokazao kako je Strajnić, brinući se za obrazovanje mladih nadarenih umjetnika, stvorio oko sebe krug slikara živa ekspresivnog kolorita, poznat kao dubrovački koloristički krug, kojem su pripadali, među ostalima, Božidar Rašica, Antun Masle, Đuro Pulitka i Ivo Dulčić.

Oltarnu sliku na oltaru sv. Franje naslikao je Celestin Medović 1888. (prije je tu bila oltarna pala - rad fra Josipa Rossija iz Trsta); okvirnu sliku niše gdje je kip Gospe Srca Isusova naslikao je Batista Riva iz Bergama 1875., a okvirnu sliku za kip sv. Antuna na njegovu oltaru naslikao je Ivo Dulčić 1962. godine.Slike Križnog puta su rad Josipa iz Cremone (1840).

U kapeli je Ivo Dulčić načinio glasovitu fresku.

16:12 Skica za portret: Ivo Dulčić

Reprezentativnim radovima od skulptora su primjerice zastupljeni Branko Ružić, Dušan Džamonja, Kosta Angeli Radovani, Belizar Bahorić i Ivan Kožarić, a od slikara Edo Murtić, Ivo Dulčić, Antun Masle, Ljubo Ivančić, Slavko Kopač, Ferdinand Kulmer, Đuro Seder, Oton Gliha, Ordan Petlevski i Ante Kaštelančić.

Ostaje pitanje zašto npr. slikar Ivo Dulčić nije postao brend jer se samo treba sjetiti kako u stranim zemljama najčešće posjećujemo izložbene galerije i prostore.

Na sjevernoj zidnoj plohi, iza glavnog oltara prema puku, Ivo Dulčić je izveo 1958. god. veličanstvenu fresko-sliku Krista Kralja.

1960. Ivo Dulčić uprizorio je na vitrajima crkve " Pjesmu stvorova " sv. Franje; crkva je 1967. preuređena u skladu s propisima liturgijske obnove Drugoga vatikanskog sabora.

Iz najnovijeg doba je križni put (Ivo Dulčić).

1975. umro je Ivo Dulčić, hrvatski slikar.

Veliki hrvatski slikar Ivo Dulčić rođen je u Dubrovniku 1916., a umro u Zagrebu 1975. Studirao je pravo.

Nju predstavlja slikar Ivo Dulčić (1916 - 1975) svojim djelom »Krist, kralj svega stvorenja«, fresko-slika u crkvi Gospe od zdravlja u Splitu 1959. godine.

Pollock je, kažu na TV, prvi šetao oko platna na podu i bacao kante boje, što se zove action painting, on je stvarao slike apstraktnog ekspresionizma, a 1494. godine na današnji dan umro je flamanski slikar Hans Memling, 1916. rođen je hrvatski slikar Ivo Dulčić, 1985. umro je Josip Badalić, hrvatski slavist i književni povjesničar.

Ivo Dulčić (1960) prekrasnim " Križnim putom " - naše 20. stoljeće.

A kao pomagači među ostalima: Ivo Dulčić, Albert Kinert, i drugi«.

U Hrvatskoj su se njime bavili Gecan, Šulentić, Šohaj, a posebno Ivo Dulčić, za kojega ste sigurno čuli, ako ništa drugo a ono po slici Krista Kralja, koja se nalazi u crkvi Gospe od Zdravlja.

" Možda će biti interesantno čitateljima znati nešto o slici sv. Jurja na Brusju, koju je naslikao slikar Ivo Dulčić (onaj koji je naslikao sliku u Gospe od zdravlja).

Nižu se nadalje gotovo sva relevantna imena domaćih autora 20. stoljeća: Menci Clement Crnčić, Robert Frangeš-Mihanović, Frano Kršinić, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Oskar Herman, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Ljubo Babić, Marino Tartaglia, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Krsto Hegedušić, Ivan Lozica, Ivo Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika, Dušan Džamonja, Vojin Bakić, Kosta Angeli-Radovani, Edo Murtić, Oton Gliha, Branko Ružić, Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Julije Knifer...

Nadalje, knjiga sadrži svjedočanstva iz prve ruke o razvojnom putu istaknutih hrvatskih kulturnih djelatnika i stvaralaca kao što su Ivo Bogdan, Kruno Krstić, Ivo Lendić, Ivo Dulčić, Vojmil Rabadan, Ivan Raos i dr., a daje i zanimljive portrete nekih drugih poznatih autorovih suvremenika, poput slovačkoga književnika Mila Urbana, ili pak velikoga hrvatskog arheologa don Frane Bulića, u svezi s kojim je u knjizi možda najzanimljivije ono što Perinić pripovijeda o njegovu tajanstveno zagubljenom i do danas nepronađenom dnevniku.

Do potresa je došlo zbog takozvanog pomicanja ploča kontinenata. 1967. Umro slavni španjolski književnik José Martínez Ruiz Azorín. 1975. U Zagrebu je umro hrvatski slikar Ivo Dulčić.

Na kavu je navraćao i Krsto Hegedušić s bratom, Ivo Dulčić na proputovanju iz Dubrovnika i Ivo Režek.

Smijemo li smetnuti s uma da je, u tom svijetu i u prilikama kakve su bile, Ivo Dulčić i umro: ne dočekavši olakšanja, ne oslobodivši se more?

Žig prvoga dana bit će u uporabi 19. i 20. ožujka u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Ivo Dulčić (1916. 1975.) slikar je koji se isticao osobitim smislom za bogat kolorit i ljubav prema motivima iz svoga rodnog Dubrovnika.

U monografiji se govori i o umjetnicima koji su pridonijeli Trostmannovu razvoju (Antun Masle, Ivo Dulčić, Milovan Stanić) ali i likovnim kritičarima (Tomislav Šuljak, Antun Karaman, Igor Zidić, Milan Bešlić, Luko Paljetak) koji su pošteno obavili svoj posao i pomogli mome ocu, istaknuo je Teo Trostmann.