Troprsti ljenjivci manje su aktivni od svojih rođaka dvoprstih ljenjivaca, a hrane se isključivo biljnom hranom: listovima, pupovima i izbojcima tropskog drveća.
Troprsti ljenjivci manje su aktivni od svojih rođaka dvoprstih ljenjivaca, a hrane se isključivo biljnom hranom: listovima, pupovima i izbojcima tropskog drveća.
Stablo ove poznate sorte je vrlo bujno sa dugim izbojcima na kojima se nalazi osrednja količina bodlji.
Naraste do 2,5 m visine i širine tanašnim izbojcima koji se [... ]
Prva grupa biljaka cvate u proljeće i cvijet nosi na prošlogodišnjim izbojcima, ima mnogo razmjerno malih cvjetova.
Odrasli se hrane sjemenjem mesnatog voća i biljaka, pupoljcima i mladim izbojcima, dok mlade ptice roditelji hrane beskralježnjacima sto je vrlo važno u tom razdoblju.
Naravno, na svakom grmu ostavimo maksimalno 4 glatke grane s kvalitetnim izbojcima, tj. mlađe grane, a sve koje su debele, račvaju se i nalaze se u sredini grma uklanjamo.
Nu, pritom nastalu golet ne smijemo prepustiti izbojcima njegova korijenja ili, ne daj Bože, njegovom posvuda rasutom sjemenu.
Pojedini su se međusobno prepleli tvoreći svodove, a na njihovim su izbojcima bujale kugle mahovine sa svih strana obrasle papratima i orhidejama.
Pažljivim pregledom ih možemo vrlo lako zapaziti u predjelu okaca na jednogodišnjim izbojcima, ponekad na hrpi dolazi i do nekoliko stotina jajašaca, koja daju izgled crvenkastih krpica na kori.
Ženka odlaže jaja na mladim izbojcima, u pukotinama u blizini pupoljaka ili na same pupoljke.
Zimi se hrani pupovima bukve, izbojcima i iglicama jele i smreke, a ljeti sjemenjem, šumskim plodovima, kukcima, gusjenicama i puževima.
Šiške se mogu razvijati i na vršnim izbojcima te se gubi karakteristični oblik četinjače.
Cvate u trevnju ili svibnju, muške rese u čuperku na prošlogodišnjim izbojcima dok ženski cvijetovi niču na ovogodišnjim izbojcima pojedinačno ili do pet na zajedničkoj osi cvata.
Intervencija ne smije biti radikalna jer se cvjetni pupovi skrivaju u lanjskim izbojcima.
Poznato je da malina rodi na dvogodišnjim izbojcima, odnosno u drugoj godini njihova razvoja.
Međutim, neke sorte na jednogodišnjim izbojcima vršnih pupova razvijaju rodne grančice koje potkraj ljeta i tijekom jeseni donose rod.
A s takvim stavom i promišljanjima moguće je raskuživanje (intelektualnog/mentalnog) prostora navudreng retrogradnim izbojcima tradicionalna epske kulture koji svoj procvat doživljavaju u političkim mitovima i ratnoj propagandi.
Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.
Najbolje rodi na dvogodišnjim i trogodišnjim izbojcima.
Medutim, to nije dovoljno jer se zaraza održava i na jednogodišnjim izbojcima, pa je potrebno orah štititi i kemijskim putem tijekom vegetacije.
Ovaj grm u proljeće cvate žutim cvjetovima na prošlogodišnjim izbojcima.
Što uraditi s jakim izbojcima vodopijama?
Jako zaražene biljke lako se prepoznaju po bijelim voštanim prevlakama (svlakovi ličinki, najčešće s donje strane lista i po izbojcima) i prljavom izgledu.
Na dugim su izbojcima pojedinačno i spiralno poredane, a na kratkorastima su u čupercima od 20 do 50 iglica.
Radi se o štetniku iz roda Hymnoptera, porodica Cynipidae (ose šiškarice) koji stvara šiške na izbojcima i listovima pitomog kestena (Slika 1).
Na izbojcima tih grmova razvijaju se kratke, klorotične iglice što se jasno razlikuje od tamnozelene krošnje jele.
Ovi pupovi će stvoriti osnovu za izboje koji će izrasti iduće godine i na čijim će postranim izbojcima biljka cvasti u kasno proljeće i rano ljeto.
Šiške su 5 - 20 mm velike, zelene ili ružičaste, lako uočljive na izbojcima i listovima.
Razvijaju se na mladim izbojcima, peteljkama ili na glavnim žilama lista (Slika 4).
Nakon izlaska imaga šiške se osuše, postanu drvenaste (Slika 5) i ostaju na izbojcima i do dvije godine.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com