Taj plin, posljedica izgaranja fosilnih goriva, inače je najveći krivac za opasne klimatske promjene koje su rezultat efekta staklenika.

U vremenu liberalizacije tržišta električne energije, ograničenosti fosilnih goriva i strogih ekoloških zahtjeva Europske unije nametnuta je potreba za novom strategijom održive proizvodnje i potrošnje električne i toplinske energije na osnovi primjene suvremenih (eng. state of the art) tehnologija kod izgaranja fosilnih goriva te istraživanja i primjene obnovljivih izvora.

Nakon priključivanja u EU-ETS, HEP će ukupni iznos emisija ugljikovog dioksida koji nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva za proizvodnju električne energije morati pokriti kupovinom emisijskih jedinica i predati ih u registar stakleničih plinova EU-a.

Da li se zemlja zagrijava zbog konstantne destrukcije i izgaranja fosilnih goriva, ili postoje razlozi koji se nalaze par milijuna kilometara dalje, okruglo, žuto i vrlo toplo i koje emitira u sekundi puno više toplote od onoga što proizvede kukavno čovječanstvo i koji je u stvari pravi generator klime na ovoj baloti, nadajmo se da će vrijeme pokazati.

Učenici šestih razreda u sklopu nastavne cjeline Energija u prirodi obrađuju oblike energije, načine korištenja alternativnih vrsta energije kao i štetan utjecaj izgaranja fosilnih goriva.

Zagađenje zraka kao posljedica izgaranja fosilnih goriva jedan je od nusprodukata industrijalizacije i razvoja.

To je uglavnom posljedica ljudskih djelatnosti: izgaranja fosilnih goriva i dramatičnog porasta prometa.

U posljednjih stotinu godina ljudske su se aktivnosti jako intenzivirale pa i one imaju izravan utjecaj na klimu, prvenstveno putem izgaranja fosilnih goriva.

Tadašnji način korištenja prirodno obnovljivih izvora energije nije bio visokog učinka te se sve više posezalo za energentima dobivenom procesom izgaranja fosilnih goriva.

Kako je u prvom planu borba protiv pretjeranog emitiranja CO2 (a on se najviše stvara u toku izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima, ali i u industriji) pronalaze se mehanizmi i tehnologije da se taj CO2 uhvati izolira i pohrani kako bi se smanjila njegova koncentracija u zraku.

Međutim, nemoguće je ozbiljnije utjecati na emitiranje CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u vozilima, jer je, nažalost, glavnina motornih vozila koja voze po našim cestama visoke starosti, pa kao takva emitiraju mnogo više CO2 nego što je to slučaj kod sadašnjih najmodernijih vozila.

Kad je riječ o potencijalno toksičnim metalima u tlu, istraživanja su utvrdila povišene koncentracije bakra (zbog vinogradarske djelatnosti) i žive (zbog izgaranja fosilnih goriva).

Kako je u tom istom razdoblju, zbog pojaćanog izgaranja fosilnih goriva, došlo do značajnog porasta CO2 u atmosferi, večina znanstvenika vjeruje da se ne radi o pukoj koincidenciji, nego o uzroeno-posljedienoj vezi.

Zapamtite da način na koji koristimo energiju ima direktan i indirektan utjecaj na okoliš i klimatske promjene kroz emisije stakleničkih plinova uslijed izgaranja fosilnih goriva.

To je uglavnom posljedica ljudskih djelatnosti: izgaranja fosilnih goriva i dramatičnog porasta prometa.

Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva.

Tu su procesi klasičnog izgaranja fosilnih goriva, lokalna i centralizirana distribucija toplinske energije.

No ljudska djelovanja, poput izgaranja fosilnih goriva, oslobađaju više od polovica ukupno oslobođenog metana u atmosferu.

Prilikom izgaranja fosilnih goriva dolazi do emisije ugljičnog dioksida.

Najveći udio u navedenom smanjenju u 2008 treba pripisati smanjenju emisije CO2 iz izgaranja fosilnih goriva u energetskom, industrijskom i transportnom sektoru.

Stoga je jedna od najvažnijih prednosti nuklearnih elektrana u odnosu na elektrane na fosilna goriva izostanak emisija velikih količina ugljičnog dioksida (stakleničkog plina koji doprinosi globalnom zagrijavanja Zemljine atmosfere), sumpornog dioksida (atmosfera ga izlučuje kao kiselu kišu), dušičnih oksida (uzrokuju nastanak kiselih kiša, stvaranje prizemnog ozona, razgradnju stratosferskog ozona) te ostalih čestica prisutnim u dimnim plinovima kao posljedica procesa izgaranja fosilnih goriva.

Emisija CO 2 uslijed izgaranja fosilnih goriva u svim prometnim djelatnostima koje uključuju osobne automobile (automobili namijenjeni prvenstveno prijevozu osoba i kapaciteta najviše 12 osoba; bruto težina vozila najviše 3.900 kg kategorija izvora po IPCC-u 1 A3bi)

Emisija CO 2 uslijed svakog izgaranja fosilnih goriva za bruto proizvodnju električne i toplinske energije u termoelektranama i kombiniranim termoelektranama-toplanama s proizvodnjom za vlastite potrebe.

Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat - efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana - ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana - uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora.

Kako je u tom istom razdoblju, zbog pojaćanog izgaranja fosilnih goriva, došlo do značajnog porasta CO2 u atmosferi, večina znanstvenika vjeruje da se ne radi o pukoj koincidenciji, nego o uzroeno-posljedienoj vezi.

Dominantni izvori emisije jesu procesi izgaranja fosilnih goriva i industrijski procesi.

To nije novooslobođeni CO 2, kao što nastaje prilikom izgaranja fosilnih goriva.

Sadašnji problem globalnog zatopljenja nastao je, kako velika večina znanstvenika vjeruje, zbog značajnog povećanja stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljikovog dioksida (CO2), zbog sve većeg izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i prirodnog plina) u posljednjih 250 godina, tj. od početka industrijske revolucije.

Kao i u većini zemalja, najznačajniji antropogeni izvori emisije CO2 u Hrvatskoj su: procesi izgaranja fosilnih goriva za potrebe proizvodnje električne energije i/ili topline, promet i industrijski procesi (proizvodnja cementa i amonijaka).

Toga nema kod izgaranja fosilnih goriva to jest ugljena, nafte i plina.