Razlog udruživanja je tada prvenstveno bila želja ribara za meliorizacijom i unaprjeđenjem njihovog položaja, a sekundarna je bila namjera stvoriti funkcionalnu i jaku ribarsku organizaciju kao osnova za dobivanje prava na izlov ribe u posebnom staništu riba, Tarskom uvalom, zatim za izgradnju prihvatno-distributivnog centra kao potrebna infrastruktura sa pripadajućom logistikom za izvoz naše ribe, te za povoljniju nabavu opreme i repromaterijala.

ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe, te skupljanje školjaka

Stav je Ceha da bi se sezonsko zapošljavanje trebalo omogućiti za sve vrste ribolova, a ne samo za slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, plivaričarski ribolov, izlov tramatom, sakupljanje školjaka, sortiranje i pakiranje ribe, kako stoji u Zakonu.

Domaćin skupa, akademik dr. Davorin Rudolf je istaknuo kako su svi sudionici podržali državna tijela u namjeri da zakonskim aktima reguliraju aktivnosti oko proglašenja ekološko-ribolovne zone koja stupa na snagu 3. listopada. U takvom ozračju, držimo da je prioritet očuvanje ekološke ravnoteže i propisa koji bi zabranili prekomjerni izlov ribe i morskih organizama naglasio je dr. Rudolf.

Trenutno ignoriranje biologije sjevernojadranskog dobrog dupina sprijecilo bi se pravovremenim poduzimanjem pravilnih mjera zastite, kojima bi se suprotstavili negativnim ljudskim uticajima kao sto su bezobzirni, pretjerani izlov ribe i nekontrolirano zagadivanje.

I on ima obraza kazat da je politika kriva za izlov ribe i nered na tržištu.

Obzirom da je Limski zaljev zaštićeni krajolik nije dozvoljena vožnja motornim plovilima unutar zaljeva te izlov ribe i ronjenje.

Iz godine u godinu ima sve manje i manje obrađenih polja, izlov ribe u moru je prevelik i što nam onda ostaje od porizvoda koji se proizvodi u Hrvatskoj?

Vijećnik Božo Čolak (HDZ) iz Krneze otvorio je raspravu upitavši što se poduzima shodno odluci Općinskog vijeća Ražanca da se zabrani izlov ribe u Velebitskom kanalu i širem ražanačkom podmorju od strane koća plivarica takozvanih ciplara.

Izlov ribe isključivo je pravo vlasnika plovila uz uvjet da ima povlasticu za gospodarski ribolov i registraciju za turističku djelatnost.

Nezadovoljan je kvotama za izlov ribe, lošim pristupom tržištu za tuljanove kože i ograničenjima za harpunske puške za lov na kitove.

Takvu situaciju koriste pojedine zapadne zemlje za prekomjerni izlov ribe što pogoršava i tako tešku ekonomsku situaciju stanovništva koje gladuje, te za odlaganje otrovnog otpada u teritorijalnim vodama Somalije, što se otkriva nakon razornog tsunamija 2004. godine koji ga je izbacio na površinu u velikim količinama.

- Obzirom na prošlogodišnju veliku sušu izlov ribe ove godine je u odnosu na normalnu situaciju prepolovljen, ako ne i manji.

Unatoč prošloljetošnjoj suši mi ćemo već ove jeseni kad se vrši izlov, ribe imati kao i prijašnjih godina, možda čak i više od prosjeka.

Zemlje članice Europske unije dogovorile su se da će zadržati postojeće kvote za izlov ribe unatoč svim manama i zamjerkama na račun tog sustava.

Osim toga, ulaskom u EU Hrvatska će prihvatiti i Zajedničku europsku ribarsku politiku, a to znači da će u Bruxellesu odlučivati o kvotama za izlov ribe i u Jadranu.

Kako ne bi ispalo da je riječ o porazu, u pregovorima sa susjednim državama zatražile bi se koncesije na izlov ribe, a ostala bi i ekološka komponenta.

Prema postojećem EU sustavu, kvote za izlov ribe određuju se zemljama članicama na temelju procijenjene količine raspoložive riblje populacije.

Nakon toga slijede klimatske promjene (19 posto), intenziviranje poljoprivrede, deforestacija i prekomjerni izlov ribe (13 posto), te izgradnja cesta, kuća i industrijskih zona (8 posto).

Ionako rijetkoj životinjskoj vrsti, ako se zagađivanje njihovog prirodnog staništa te izlov ribe kojom se delfini hrane prijeti potpuno izumiranje.

Isto tako zbog sve većeg zagađenja morskog ekosustava za očekivati je u skoroj budućnosti da će i hrvatska marikultura morati iskoristiti tehnike recirulacijskih sustava kako bismo umanjili štetne učinke kaveznog uzgoja i prekomjeran izlov ribe te tako očuvali prirodne ljepote našeg mora i biološku raznolikost.

Pojednostavljeno to znači da će pomagati ribarima u razvitku njihovih malih ribarica, a od kojih je uglavnom sačinjena hrvatska flota, i istodobno zabraniti izlov ribe velikim ribaricama, koćama, a u Sredozemlju će uskoro biti zabranjen apsolutno i ribolov povlačne mreže.

Pretjerani izlov ribe, zagađenje i klimatske promjene mogle bi prouzročiti nestanak morskih vrsta kakav ljudi još nisu zabilježili, tvrde znanstvenici.

Piranskog zaljeva više neće imati nikakvu težinu jer bi ulaskom u EU Hrvatska dozvolila izlov ribe ne samo Sloveniji, nego i Italiji i drugim zemljama EU.

Valja spomenuti i da od 1. siječnja 2013. godine sve članice EU smiju loviti ribu u teritorijalnim vodama Unije, čime padaju u vodu sva višegodišnja nastojanja da se spriječi izlov ribe u hrvatskom dijelu Jadrana.

Mi smo dužni zabraniti pretjerani izlov ribe u Jadranu, ali nećemo to učiniti svojevoljno već ćemo se dogovoriti sa susjedima i zaista nema opravdanja u ponašanju nama susjednih zemalja.

Propisane mjere zaštite nalažu: regulirati lov i spriječiti ribolov, - osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo, - pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti, zaštiti područje temeljem Zakona o zaštiti prirode, spriječiti nasipavanje i betonizaciju obale, ograničiti sidrenje, pažljivo planirati izgradnju visokih objekata, prilagoditi ribolov i spriječiti izlov ribe, odrediti kapacitet posjećivanja područja, regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima, osigurati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale.

Drugi je udarac informacija da se u novim izmjenama Zakona o morskom ribarstvu udovoljava zahtjevima ribara i priprema rješenje prema kojem će unutar Parka prirode biti dopušten gospodarski izlov ribe, a zabrana takvog ribolova ostat će samo u granicama nacionalnih parkova.

EU predlaže smanjenje kvota za izlov ribe za 2010., ali manje nego ranije

Javna ustanova je uputila dopis Ministarstvu kulture, u čijoj je nadležnosti Modro jezero, kao zaštićeni spomenik prirode, uz molbu da se dopusti izlov ribe, kako bi se ona barem našla na jelovniku Imoćana, ili eventualno premještanje ribe u neko od jezera na području Imotskog polja koja ne presušuju.