Jednom nam je Claudio Coslovich, predsjednik Udruge uzgajivača školjaka i drugih morskih organizama " Mytilus " te suvlasnik ribarske zadruge Sargus iz Kanegre, rekao da je uzgoj školjaka jedna je od najperspektivnijih grana u ribarstvu.

Usvojen je prijedlog zaključka o prihvaćanju Studije opravdanosti davanja koncesije i procjena vrijednosti koncesija za sidrište u uvali Soline Rogoznica i za uzgoj školjaka na lokalitetu jugoistočno od uvale Prosika, k. o.

Vijećnici su usvojili i prijedlog odluke o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja i postavljanja sidrenog sustava za luku posebne namjene, luku nautičkog turizma - sidrište u uvali Soline u Rogoznici i na pomorskom dobru u svrhu korištenja i postavljanja naprava za kontrolirani uzgoj školjaka na lokalitetu jugoistočno od uvale Prosika, k. o.

Proširio je rivu za jednu trećinu, postavio je pregrade s lancima, naplaćuje vezove, u moru drži kaveze za uzgoj školjaka.

Neki u uzgoj školjaka kreću tako da bi svojim gostima mogli ponuditi autohtoni proizvod.

Sada je pod koncesijskim ugovorom, koji se zaključuje sa Zadarskom županijom, 1,120.301 četvorni metar morske površine, a na tim su površinama postavljeni kavezi za uzgoj riba i sidra, odnosno konopi za uzgoj školjaka tridesetak tvrtki.

Nakon što su u novije vrijeme hrvatskim državljanima uskraćena već stečena prava na ribolov i uzgoj u dijelu akvatorija Posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora na pozicijama koje ovdašnji ribari i uzgajivači od pamtivijeka zovu Pječata, Izvruće, Veliki škoj, Mali škoj i Ponta Kleka na površini od oko 10 km² morske površine, i zbog toga što je 1999. godine potpisan Sporazuma o granici na moru sa Bosnom i Hercegovinom, upućuje se Vladi prijedlog ukidanja odredbi iz Sporazuma o granici na moru sa Bosnom i Hercegovinom koji je potpisan 1999. godine i da se vrati ovdašnjim stanovnicima Republike Hrvatske njihovo povijesno stečeno pravo na ribolov i uzgoj u ovom spornom dijelu akvatorija koji je od uvijek pripadao Republici Hrvatskoj i čiji je pravni status utvrđen i potvrđen Mjerama zaštite okoliša iz 2004. koje se odnose na zahvat marikulture u Malostonskom zaljevu i Malom moru koji obuhvaća cjelokupni akvatorij Posebnog rezervata u moru čija je površina 67,79 km² morske površine, u čiju površinu nije uračunat samo zaljev Klek-Neum, potom prostorno-planskom dokumentacijom koja se za područje Dubrovačko-neretvanske županije primjenjuje od 20.11.2000., kacijskom dozvolom za zahvat u prostoru - postavljanje naprava za uzgoj školjaka i bijele ribe na području cjelokupnog akvatorija Posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora, izuzev zaljeva Klek-Neum, koju je donio Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2005. godine i uvidom u zemljišne knjige ovog područja po povijesnom slijedu.

Stoljetna stečena povijesna prava na ribolov i uzgoj školjaka, a u novije vrijeme i bijele ribe, na cjelokupnom akvatoriju Posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora površine 67,79 km², u koju površinu nije nikada bio uračunat zaljev Klek-Neum, u novije vrijeme su postala ugrožena u dijelu tog akvatorija na pozicijama koja od pamtivijeka ovdašnji narod zove: Pječata, Izvruće, Veliki škoj, Mali škoj i Ponta Kleka, zbog različitih pokušaja prekrajanja povijesnih granica između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.

Razvojno-istraživački centar za marikulturu će do sredine 2004. godine izgraditi prvo moderno mrjestilište školjaka, prije svega kamenica, i time pokrenuti zamašnjak nove industrijske proizvodnje koja bi kombinirala moderne tehnologije i tradiciju. Svi sudionici skupa potvrdili su da je ovo izvanredno područje za uzgoj školjaka, ekološki neporemećeno, na kojemu nema bolesti koje su uništile uzgoj ove vrste kamenica u Sredozemlju.

U uvjetima promijenjenog vodnog režima do kojeg nedvojbeno dolazi zahvatima na HE Dabar, Studija mora sagledati i utjecaj na gospodarske aktivnosti u Delti Neretve, na poljoprivredu, lovstvo, plovnost, upravljanje akumulacijom i načinom evakuacije vode kod naizlaska uzvodnih vodnih valova, uzgoj školjaka, utjecaj zaslanjenja delte zbog smanjenja dotoka slatke vode i druge djelatnosti.

Nastavio je kako uzgajalište školjaka Stipan Jaz već duže vrijeme nema koncesiju za obavljanje te djelatnosti te da se bespravno širi na pomorskom dobru postavljajući nove naprave za uzgoj školjaka.

Danas postoji 40 tak uzgajivača na legalnim koncesijama (te još veći broj nelegalnih uzgojni površina), a procjenjuje se da se uzgoj školjaka kreće oko 1.000 tona dagnji te 500.000 komada kamenica godišnje.

Kako se radi o djelatnosti koje maksimalno vodi brigu o čistoći obalnog područja, neophodnoj za uzgoj školjaka, zatražit će se sredstva od Europske unije za razvojne projekte u marikulturi.

Tektonska struktura ovog područja je u izvjesnoj mjeri labilna.Čitavo područje je pod utjecajem visoke seizmičke aktivnosti, jer se nalazi na tzv. velikom seizmogenom dubrovačkom bloku, gdje dolazi do povremenih unutrašnjih uznemirenosti ili potresne aktivnosti More gotovo u cjelosti okružuje ovo područje.Njegova temperatura ljeti uz obalu iznosi 22 - 26 stupnjeva Celziusovih te ljeti i zimi djelotvorno djeluje na klimatske prilike u ovom kraju.Njegova boja je tamnomodra do zelenkastomodra, a prozirnost mora u blizini obale iznosi i do 5 m dubine.Salinitet je prilično visoka i iznosi 38 % (posebno pogodna za dobivanje soli u Stonskom kanalu), ali je na nekim mjestima znatno manja zbog podmorskih vrulja.Razlika plime i oseke u ovom djelu Jadranskog mora ne prelazi 50 cm, ali zbog jačih morskih struja u pojedinim dijelovima može doći do povećanja vodostaja-razine mora i do 2 m. Osobito je to svojstveno u Kanalu Malog Stona.More je važno zbog aktivnosti i izvora prihoda stanovništva (ribarstvo, uzgoj školjaka, proizvodnja soli, turizam, rekreacija, pomorske prometne aktivnosti i dr.) Ovo područje ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima (višim temperaturama i ljetnim sušama), relativno kratkim, blagim i važnim zimama te toplijim i vlažnijim jesenima od proljeća.Klimatski je pogodnije južno od sjevernog primorja, dok u unutrašnjim udolinama nešto slabe maritimni utjecaj zbog veće visine i konfiguracije terena.Zabileženi su sljedeći prosjeci za meterološku stanicu Ston (razdoblje promatranja 1950 - 1965): srednja godišnja temperatura 15,6, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24,9 i najhladnijeg mjeseca siječnja 7,3 stupnjeva Celziusovih, prosječna godišnja količina padalina 1414 mm, insolacija preko 2500 sati godišnje ili prosječno 7 sati dnevno, dok od vjetrova najučestalije pušu jugo SE (najizrazitije u Mljetskom i dijem Stonskom kanalu), bura-NE (izrazitija i jača na sjevernom primorju) te maestral-NW u Pelješkom i Mljetskom kanalu.

Čisto more s odgovarajućim osobinama bio je temelj razvitku marikulture u Malostonskom zaljevu: uzgoj školjaka i ribarstva-prvenstveno kamenica i dagnji, ali moguć je uzgoj i bijele ribe u kavezima i polulagunarno, dok je na otvorenom moru bilo zastupano ribarstvo.U Stonskom kanalu tradicionalna je proizvodnja morske soli u solani Stona, a potencijalna razvitak marikulture.Na osnovi takve poljodjelske proizvodnje, sakupljanog ljekovitog bilja, proizvodje školjaka i ribarstva, u općini Ston su se razvili neki manji prerađivački pogoni (solana, vinarski podrumi, mlinice za masline i proizvodnja ulja).

Inače je maksimalni broj uzgajivača na tom prostoru do 220. Koncesionari će plaćati naknadu u stalnom dijelu po metru četvornom lučkog područja, i to 0,50 kuna za uzgoj ribe i 0,20 kuna za uzgoj školjaka.

Promjenjivi dio iznosi 0,30 posto za uzgoj ribe odnosno 0,20 posto za uzgoj školjaka od ukupnog godišnjeg prihoda.

b) Zasebno korištenje opće-uporabljivih dobara Od općeg, odnosno zajedničkog korištenja tzv. opće-uporabljivih dobara (općih dobara i javnih dobara u općoj uporabi), treba razlikovati zasebno korištenje onog dobra koje inače namijenjeno općoj uporabi, npr. podizanje mlina na javnoj vodi i bavljenje mlinarstvom, uzgoj školjaka u određenom dijelu pomorskog dobra, ribarenje, eksploatacija rudnog blaga, i dr. Pravo na individualno, odnosno zasebno korištenje određenog opće-uporabljivog dobra, u pravilu, pripada pojedincima ili privatnopravnim osobama, pa se može govoriti o privatnom korištenju takvog dobra (l utilisation privative du domaine public).

Jadransko more ima pogodne prostorne mogućnosti, odgovarajuće temperature i druge ekološke povoljnosti za uzgoj školjaka te su hrvatska uzgajališta veliki potencijal za tu granu marikulture.

Na popisu za koncesiju na pomorskom dobru za uzgoj školjaka i ribe je 117 uzgajivača morskih delicija na području posebnog rezervata prirode Malostonskog zaljeva i Malog mora, koji će svi uskoro riješiti šestogodišnji problem reguliranja statusa.

Stručnjaci ističu kako na području za uzgoj školjaka postoje barem trostruko veći potencijali za proizvodnju od dosadašnjih, no obuhvat uzgajališta i izgradnje neophodnog otpravnog centra morat će se uskladiti s uredbom o zaštićenom pojasu i prostorno-planskom dokumentacijom.

Za naše potencijalne izvoznike ova zabrana vrijedi punih dvadeset godina iako posljednjih godina uzgoj školjaka, njihovu preradu i transport tretiramo bolje nego neke članice EU.

c) promjenjivi dio naknade za uzgoj školjaka polja 51 B i 51 C iznosi 0,20 % od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog na istim poljima;

e) proizvodno područje - dio mora, ušće ili laguna s prirodnim naslagama školjaka, odnosno mjesto namijenjeno za uzgoj školjaka, određeno od nadležnog tijela;

- Mogućnost izbijanja infektivnih oboljenja i prisutnost raznih parazita mogu raširiti značajne nepoželjne pojave, dok prekomjerna produkcija u kavezima definitivno može utjecati na nekontrolirano širenje oboljenja i parazita, i to nipošto nije za podcjenjivanje, isto kao i uporaba raznih kemikalija kod uzgoja ribe inače - upozorava Šore, koji drži da bi za Jadran puno poželjniji bio uzgoj školjaka.

Ukazali su potrebu izgradnje kvalitetne ribarske infrastrukture te su u skladu s tim dodijelili koncesije na pomorskom dobru za nekoliko sidrišta na otocima, ali i za uzgoj školjaka i riba.

I premda su ih okvačene o hridi ili posebne konope već uzgajali stari Grci i Rimljani, Waltonova metoda revolucionirala je uzgoj školjaka, i dagnje, omiljena hrana bogataša i siromaha, plemića i puka, preplavile su trpeze od Španjolske do Jadrana, od Atlantika do Egeja.

Za uzgoj autohtone bijele ribe odobreni su poticaji od 12,8 milijuna kuna, za uzgoj školjaka: za kamenice 134.000, a dagnji 410.000 kuna, dok je za riblju mlađ predviđeno 836.000 kuna.

- Europa je napravila prilično stroge propise za uzgoj školjaka i Hrvatska je morala sve to provesti prije nego što joj se dopustio izvoz.

Morala je izmijeniti zakone o hrani i veterini, napraviti pravilnike, takozvani higijenski paket koji obuhvaćaju higijensku ispravnost hrane, educirati uzgajivača, osigurati određene kapacitete i proglasiti zone za uzgoj školjaka na kojima se vrši monitoring. Ekipa iz Uprave za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede napravila je veliki posao.