Stoga Te molim rasporedi i izravnaj ovu moju nestašnu ćud.

Izravnaj kralježnicu i uspravi glavu, stani skupljenih nogu te ih blago svini u koljenima.

Izravnaj svojom savršenom ljubavi svaki nedostatak ljubavi između nas.

Udisajem izravnaj leđa spajanjem lopatica, istegni ruke što više prema natrag.

Stoga hodaj uspravo, izravnaj ramena, kad pozdravljaš, lagano se nasmiješni, kad zavodiš, gledaj ga u oči povremeno i zavodljivo, nemoj buljiti u njega.

Na to mi je rekao: Sad ga izravnaj, da bude onakav kakvog sam ti ga dao. Dakako da list više nisam mogla poravnati.

Molim Te izravnaj moje krive putove.

Sjedni na podlogu, skvrči noge, izravnaj kralježnicu te opruži ruke u liniju ramena.

Poleti i izravnaj nogu i reci: hvala Bogu, hvala Bogu.

2006.01.21. nego, htjela bih vam danas ispricati jednu pricu. mjesto je shanghai, podzemni putevi nadzemnog grada. i ja u metrou, kasno navecer, brojim stanice, jedino tako cu uspjeti izaci na povrsinu. pronalazim izlaz, preskacem preko zeljeznih sipki jer kartica koju sam kupila na ulazu vise ne funkcionira. ulazim u metropolis. cudno je koliko taj grad moze biti mracan uz toliko svjetla. ali ne marim, zelim doci do jednog irskog puba negdje u srcu grada, o ` mailleys ili tako nekako. idem tamo jer sam nanjusila letace. znate ono kojaleti, e to dolazi od moje zapostavljene strasti koja se zove paragliding. s tugom se prisjecam kakvu sam sudbinu namjenila svojoj staroj ptici u hrvatskoj. prije nego sam otisla predala sam je u ruke prijatelju letacu, da ju malo provoza po triblju i onda utopi za saku kuna... sramim se, no ipak, ptica treba letjeti... da se vratim u pricu.. u pubu, topla atmosfera, vatrica, drvo, upravo sam zakoracila u neku primorsku konobu. ali ovdje, okupljeni oko vatre, sjede shanghaijski forinersi. vidim im na licima da imaju veze sa vjetrom i zrakom. ozareni, razmahani, prepricavaju dobro znane mi price. prilazim i suprotno svim svojim starim nacinima, sjedam medju njih. ja sam kristina, dolazim iz hrvatske, letjela sam nekad, zeljela bih opet, a tko ste vi? i tako ide prica. u tom cudnom gradu koji ne lici ni na koji drugi, gradu u kojem se ispreplicu mnogi svjetovi, zajednice unutar zajednica sa skoro nepropusnim membranama. mnogi stranci dolaze u shanghai zaraditi novce, rade u velikim tvrtkama, zive u iznajmljenim vilama, imaju svoje sofere, ne govore kineski jer nemaju vremena, smatraju da bi kinezi trebali nauciti jezik kojim govori cijeli svijet. a kinezi uce, uce brzo. ekipica oko vatre dio je tog importiranog svijeta, planiraju letenje na baliju, jedrenje u oceanskim termikama, pricaju o cijeni, a ja mrznem pri samoj pomisli na pare. tisuce padaju po drvenom stolu, hoces s nama, to je totalno fun, nakon letenja trcanje po pjescanim plazama, sol u kosi da, da, mogla bih, samo, znate ja sam siromasni student, ne brijem na vizitke i stranu klopu. uzivam u kineskom nacinu, grijem se tjelesnom aktivnoscu i niskokaloricnom hranom, tu i tamo koji povrtni baozi, riza, jabuke, u ducanu zaobilazim policu sa uvoznim proizvodima, tako je lako zgrijesiti s jednim briem ili svicarskom cokoladicom, no ipak suzdrzavam se. jeftinije je, mislim, hm, zdravije. no, te veceri, razveselila sam svoje zelucane sokove jednim finim blagovanjem, zahvaljujuci letacu markusu, njemackom shanghajcu koji zbog svoje visoke pozicije u shanghaijskom biznissvijetu redovito probavlja fine putrice i sireve iz starog svijeta. navalila sam tako na pravi integralni kruh, ne na slatkastu spuzvicu koju kinezi nazivaju kruhom, i naravno potamanila cijeli cheddar. aahhh, fly fly shanghai cheddar... i tako su me opet navukli na jedrenje, veliko i zamamno je nebo nadamnom. jedino, kazu, pripazi na kineze u zraku, znaju biti malo ludi... o, da, cini se da vecina kineskih sofera i pilota gleda previse hongkongskih filmova u djetinjstvu, a u kombinaciji sa slatkastom spuzvicom i pilecim nokticima u medu koje grickaju danonocno, mogu zamisliti cemu to vodi... no svejedno, iz shanghaija sam kineskom zracnom flotom odletjela u yangshuo, mali intiman gradic koji se ugurao medju nevjerojatno uzdignuta brda. grad je omiljeno sastajaliste hajkera, penjaca i otkacenih faca u potrazi za zabavom. i opet stranci, ali svaki uz sebe drzi i jednu nasmijesenu kineskinju. zanimljivo mi je slusati te price, ljubavne price o hrabrim pokusajima stapanja nestopivog. jer, iskreno, ovdje nitko nikog ne kuzi. ali, opet, vrazja je ta ljudska priroda, uvijek nas privlaci taj stranac u nama. a stranac u meni postaje mi sve blizi, miliji. trenutno me uci kako se kretati, povezati dijelove, opustiti, utonuti. skok fajin fansong wush penglujian uh ha izravnaj, spusti, propusti kroz sebe, osjeti, oblikuj, ne fusaj, ne glumi, zagrizi, progutaj, feeeell itt,.. danas smo uciteljica moja dugokosa i ja otisle do rijeke. ucila me preuzimanju kontrole, a rijeka je tekla pored nas. jela sam ribu danas, prvi puta u kini. jedem kao i oni, sa stapicima, odvajam koscice al ruka mi stalno bjezi. oce zgrabit to meso, naviknuta je umastit prste, prisjecam se toga.. gradele, sol, ulje od masline, prsti, usta, more do zglobova. svjetionik na dragom mi otoku. umjesto toga, hot pot koji stalno vrije na sredini stola. hrana svuda po stolu, dvije sitne kineskinje i ja, a hrane za tridesetoro. sve se baca u to vrijuce grotlo, sa zaljenjem gledam u frisku zelenu salatu, mozda uspijem ugrabiti komadic prije nego zavrsi u vodi.. prokrijumcarila sam komadic kapulice, spasila ga i zahvalno je zapucketao u ustima. no mei me upozorava, skuzila me, nije dobro jesti sirovo... zasto? nema odgovora, nije dobro... ok, zvacem raskvasenu salatu, ceznutljivo odustajanje... zar i to moram predati? hhhhrrgh,............., huh, taiji, bez otpora, pusti. i to, judi moji, ode danas i to... sorry, danas bez slike, ne daju.... al zamislite ju, moju staru pticu krpicu, zelenu, u zraku, nad tribaljskim jezerom, zelenim, sa suncem iznad i stablima ispod, leti leti leti kojaleti doletila je i slikica, uzivaj k

Udahom izravnaj tijelo u dugu ravnu dijagonalnu liniju a izdahom ponovno snaženjem donje strane tijela, kreiraj luk prema gore.

Noge ne svijaj u koljenima, nego izravnaj koliko ti osjećaj dopušta i raširi ih.

Zadnji ukrasi, popravi šminku (tko se šminka), izravnaj kravatu, namjesti maramu i izleti van

Tebi treba materijal tipa Altek Coarse (do 4 mm po sloju) ili Nivelin D (do 5 mm po sloju) Ipak ja bih tebi preporučio prvo prvo fasadno ljepilo koje ionako ide do 3 - 4 - 5 u 2 sloja bez problema ili ukoliko već sa njim želiš dovoljno izravnat zid onda uzmi Rofix Unistar light koji može i malo deblje, izravnaj zid koliko toliko sa njim i onda fino izravnavanje napravi sa glet masom

I on je uživao u tome - jebao je okolo svaku osim mene A meni bi rekao " pogledaj se kak si debela, kakva ti je to kosa, daj si je izravnaj nikak ti kovrče ne stoje, kako si se to obukla, daj makni te naočale i stavi leće " bla bla bla

Ako ne bude ravna, poskidaj na grubo sva veća izbočenja, i onda izravnaj podlogu sa masom za niveliranje podova.

2. Cekicem joj izravnaj celo - budi pazljiv i pripazi na simetriju

Da normalno da bih pao, ali problem je u tome da bi pao i 2 i 3 puta sve dok nebi naučio kako će reagirat taj jbt val koji te zanese, i onda ti reagiraš prije njega pa prođeš, ali stvar je u tome šta, kako je i grdović rekao, ti naučiš tu, samo tu situaciju tog vala koji ti zabaci zadnji kraj, a kad dođeš na cestu imaš niz drugih situacija, imaš situaciju da ne možeš ravnat volan jel ćeš zgazit pješaka, ili udarit u rubnjak, ili sletit u grabu ako kotači idu ravno jel se ti nalaziš u zavoju, a on tamo uporno govori stisni kvačilo i izravnaj volan da se kotači počnu vrtit, a kamo će kolega gore izravnat volan kad je 20 cm od rubnjaka a zavoj je udesno npr? ako izravna ide direktno na rubnjak

3. Provjeri kabal od ploče do HDD-a (izvadi ga van, izravnaj i ponovno uključi pažljivo na ploču i HDD

6 mm mora biti razmak između zubaca najveceg lancanika zadnje kazete i prvog lancanika na mqasinici.kad ti je taj razmak podesen, izravnaj taj prvi zupcanik na masinici i najveci lancanik na kazeti (poravnaj ih da budu jednaki). kad to napravis pola posla je gotovo, tad jos samo trebas " ispeglati brzine " (da fino prebacuju-nemam vremena objasnjavat) i to ti je to. inace jubitu i gugl postoje vec odavno gugl ti je prijatelj je vec ofucana fraza stoga neznam kaj cekas..

Daskom izravnjaj površinu, posij travu, valjko izravnaj površinu, i preko toga malo prosijane zemlje.

Vožnja u rikverc, ako ti se poremetila linija uspori ili stani, izravnaj, nastavi..

Okreni ga, naljepi traku, odmasti ipak razređivačem, nanesi točno prema uputi (pazi na temparaturu okoline) primar Hempel 2505. Nakon prvog sloja izravnaj poliesterskim kitom ako ima što