Jadran Kale, etnolog, Muzej Grada Šibenika

Odlučno ćemo se oduprijeti tom izvlaštenju bez obeštećenja - kaže u ime " Žira " mr. Jadran Kale

Lokalna zajednica, poučena iskustvom odnosno istim pokušajem bivše JNA, odlučno će se oduprijeti ovom izvlaštenju bez obeštećenja - kaže u ime Ekološke udruge " Žir " mr. Jadran Kale.

U uvodnom dijelu, hrvatski književnik Mladen Bjažić, Zlarinjanin koji je također član Udruge, govorio je svoje stihove, koji su se izuzetno dojmili svih nazočnih.I zlaganje na temu o implementaciji novih mogućnosti u procese revitalizacije i održivog razvitka otoka održao je član udruge dr. sc. Jadran Kale, a o ustroju, ciljevima i programu aktivnosti udruge govorio je je mr. sc. Goran Grguričin.

Za izniman doprinos u očuvanju kulturne baštine nagradu je dobio dr. sc. Jadran Kale, a nagradu za uspjeh u zaštiti prirode dobio je Emilijo Menđušić, te Mate Višić za kreativan rad s mladima na području glazbene kulture.

Komentar od: Jadran Kale Komentirano: 12. travanj 2013. 8:43

S poštovanjem, Jadran Kale (Muzej Grada Šibenika i Sveučilište u Zadru).

Nedavno je i Jadran Kale dokazivao tradiciju da su u nas bunje služile za stanovanje.

I kada bi sve ove prijestupnike preventivno zatvorili šume bi ipak gorjele jer su iz održivih ekosistema pretvorene u barutanu " piše Jadran Kale za H-Alter...

No, osnivanjem Ekološke udruge Žir koju vodi mr. Jadran Kale, porijeklom Žirjanin, a danas etnolog u šibenskom Muzeju, okupila se grupica od nekih petnaestak aktivista, koji smišljaju sve nove akcije kojima skreću pozornost na otok.

Raspravljajući o mogućnosti stambene upotrebe bunje u našim krajevima u starijem kamenom dobu, Jadran Kale opisuje nekoliko primjera bunja na Hvaru, kod Tkona, kod Vodica, na Žirju.

Zar nije zanimljivo da se sudski postupak vodi nakon napuštanja vojnih objekata za okolno zemljište, a za jedini aktivni objekt, radarsku stanicu, ne traže uknjiženje, budući da je locirana na neatraktivnom i za komercijalizaciju prilično neupotrebljivu terenu pita se mr. Jadran Kale, predsjednik Ekoudruge Žir.

Ovaj naporni ručni rad učila je od starih Primoštenki, a i sama se danas usavršava na tečaju za čipkarstvo koji u Primoštenu na inicijativu Muzeja Šibenik vodi etnolog Jadran Kale.

Dr. sc. Jadran Kale je sa svim zainteresiranim građanima obišao teren na Srimi i upoznao ih s vrijednim obilježjima suhozidne gradnje, pokazao im najviše dalmatinske bunje u neposrednoj blizini Agro Prižbe, vrijednim primjerima suhozida te s arheološkim lokalitetom s ostacima bazilike iz 6. stoljeća koji se nalazi u blizini Agro Prižbe.

- Godinama sam pokušavao dobiti potvrdu te priče i nisam uspio izjavio je prije nekoliko godina za Nedjeljnu Dalmaciju šibenski etnolog Jadran Kale.

Inicijator je etnolog Jadran Kale, a u projektu sudjeluju mnogi šibenski stručnjaci i glazbenici.

Završen je ovogodišnji ciklus gradionica suhozida koje vodi dr. sc Jadran Kale, a cilj je oživjeti vještinu gradnje suhozida kao vrijednog dijela povijesne baštine i upozoriti širu javnost na potrebu njihove obnove i zaštite.

Jadran Kale, vođa Žira, lijepo je govorio o akcijama te mogućem razvitku pustinjskog turizma na Žirju ako mu nikakve akcije (a bome ni dragi Bog) u međuvremenu ne pomognu

Radionice je vodio dr. sc. Jadran Kale, kustos šibenskog Muzeja i predavač na Filozofskom fakultetu u Zadru.

O životu, značaju i književnom opusu Sime Matavulja tom prigodom govorili su dr. Jadran Kale, kustos-etnolog Muzeja Grada Šibenika i viši predavač na Odjelu za etnologiju Sveučilišta u Zadru, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, profesorica slavistike Dubravka Bogutovac na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost te profesorica južne slavistike, diplomirana etnologinja i kulturna antropologinja Virna Karlić na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

O književnom stvaralaštvu Sime Matavulja, njegovim umjetničkim dosezima, značaju i utjecaj na koji je stilom i pristupom razradi likova imao čak i na Nobelovca Ivu Andrića, govorile su Dubravka Bogutovac i Virna Karlić, dok je Jadran Kale, prvi šibenski povjesničar koji se počeo baviti značajnom šibenskom povijesnom obitelji Matavulj, ukazao na činjenicu da su Matavuljevi bi začetnici socijalnog poduzetništva čije su se vrijednosti tek u novije vrijeme počele promjenjivati u svijetu, a u Hrvatskoj takav poslovni model nije još ni u povojima.

Jadran Kale je i jedan od začetnika ideje da se kuća obitelji Matavulj otkupi i pretvori u svojevrsni muzej ako zbog ničeg drugog onda zbog tzv. narančaste šibenske kape s crnim boilama koja je tu nastala, a danas je jedan od glavnih simbola šibenskog zavičajnog identiteta.

Legendu ruši mr. Jadran Kale, šibenski etnolog koji godinama uzaludno pokušava doći do potvrde zdravo za gotovo uzimanog podatka da (je) portret vinograda s Bucavca doista ukrašava (o) neki zid u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku

Na dvodnevnom znanstvenom skupu »Majka Klara i njezina družba 1706 - 2006« izlagalo je tridesetak stručnjaka iz različitih područja: Vicko Kapitanović, Marko Karamatić, Ivan Pederin, Zvonimir Brusač, Nikola Vukoja, Mladen Parlov, Marko Semren, Jure Brkan, Josip Delić, Mile Vidović, Ivan Šarčević, Josip Bratulić, Josip Lisac, Ante Skračić, Radoslav Tomić, Bernardin Škunca, Jadran Kale, Kornelije Šojat te sestre Terezija Zemljić, Zvonimira Nimac, Zdravka Gverić, Valerija Kovač, Valentina Mandarić, Mirjam Šimunović i Anita Krajač.

Mr. sc. Jadran Kale rođen je 6. travnja 1965. u Novoj Gradišci.

Po procjeni prosudbenog povjerenstva u sastavu: Danijel Šota, Jadran Kale, Nenad Milin, Ivan Poljičak i Marija Knežević za najuspješniji nastup folklornog društva proglašeni su KUU Miljevci iz Miljevaca, a za par u najoriginalnijoj narodnoj nošnji proglašeni su Magdalena Munitić i Ante Klarić iz KUD a Koledišće iz Jezera.

Jedan od nositelja projekta obnove ćilimarstva u Kninu mr. Jadran Kale, kustos etnolog u Muzeju grada Šibenika kaže da vlasnica prof. Kovačević nastavak suradnje na ovom projektu uvjetuje kompletiranjem tkalačkih stanova.

Nagrađeni su i kustos Muzeja Jadran Kale za doprinos u očuvanju kulturne baštine, za uspjeh u zaštiti prirode Emilio Menđušić, čelnik Sokolarskog centra u Dubravi te voditelj mandolinskog orkestra »SV.

Ta inicijativa može pomoći ženama ovog kraja, nezaposlenim, doseljenim i kreativnim ljudima u dopunjavanju kućnog budžeta, smatra mr. Jadran Kale.

Tekst Nikole Vuletića posvećen je 130. obljetnici rođenja Petra Skoka, a Jadran Kale u tekstu " Lokalna kultura za svjetsko čuvanje " predlaže maslinički lokalitet Lune na Pagu za uvršćivanje u Popis svjetske baštine.