Kroz pet kampanja koje su do sada rađene na Dugom otoku prošao je niz studenata te diplomiranih arheologa, a istraživanje u pećini Vlakno započeo je prof. dr. sc. Zdenko Brusić, nositelj finnciranja jednog djela projekta te voditelj prve dvije kampanje.

Prof. dr. sc. Zdenko Brusić, arheolog

Ovim položajem, a posebice crkvom Sv. Jurja bavili su se mnogi stručnjaci, primjerice Gjuro Szabo, Ivo Petricioli, Cvito Fisković, Josip Kunkera, Emil Hilje, Ante Šonje, Zdenko Brusić, Krešimir Regan i drugi.

Na otvorenju ovog postava hidroarheološkog materijala prof. Zdenko Brusić i akademik Nenad Cambi potvrdili su kako Muzej grada Kaštela jedini izvan Grčke ima toliko ulomaka reljefne helenističke keramike - ovdje je najbogatija zbirka na Jadranu.

U programu koji su nastupom uveličali glumica Jasna Ančić i tamburaši KUD-a Branimir o monografiji su govorili rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Ante Uglešić, sveučilišni profesor prof. dr. sc. Zdenko Brusić i voditelj i kustos Muzeja ninskih starina dipl. arh.

... da povjesničar dr. Zdenko Brusić tvrdi da: Hrvatska nema ni boljeg jela ni duže kuharske tradicije ni starijeg gastro brenda od - janjca na ražnju.

... da je dr. Zdenko Brusić uložio sav svoj znanstveni autoritet da bi spriječio da se o janjetini na ražnju ne govori u negativnom kontekstu jer to znači da u dubokom neznanju i kulinarskoj nepismenosti omalovažavamo našu tradiciju i kulturnu stečevinu čije vrijednosti treba njegovati i čuvati onako kako čuvamo šibensku katedralu, bašćansku ploču, pašku čipku ili znatno mlađi i podrijetlom problematičniji slavonski kulin.

Vrsni arheolog i morski vuk, prof. dr. sc. Zdenko Brusić s Odjela za arheologiju zadarskog Sveučilišta, u mnogobrojnim rekreativnim ronjenjima iznimno je dobro upoznao podmorje uz otok Silbu.

Kolumbov kasniji brod bio je manji - kazao je arheolog dr. Zdenko Brusić.

O dubokim povijesnim korijenima pomorstva na zadarskom priobalju i otočju koji sežu sve do liburnskih vremena, prozborio je iskusni znalac ove tematike hidroarheolog, prof. dr Zdenko Brusić.

U kontekstu nedavno održane tribine o valorizaciji i prezentaciji pomorske kulturne baštine naš uvaženi hidroarheolog, dr. Zdenko Brusić, iznio je frapantan podatak po kojem zadarski akvatorij i otočje obiluje bogatstvom arheoloških nalazišta, jednako na priobalnom i pripadajućem podmorskom dijelu.

Na tom je području, inače, dr. sc. Zdenko Brusić prije četiri desetljeća otkrio prapovijesnu i rimsku nekropolu, te u potpunosti istražio čak 130 grobova.

Sarkofazi koji su nedavno pronađeni u podmorju Silbe u sklopu projekta " Podmorska arheološka istraživanja liburnskih i antičkih luka na srednjem Jadranu " na kojemu već nekoliko godina radi arheolog prof. dr. sc. Zdenko Brusić prvi su nalazi vezani uz antički period na otoku čija je prošlost još uvijek nedovoljno istražena.

Tako danas u istraživanjima sudjeluju profesorica Kurilić i profesor Čače s Odjela za povijest, prof. dr. sc. Zdenko Brusić s Odjela za arheologiju zadarskog sveučilišta, Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru, Muzej antičkog stakla u Zadru, te iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda mr. sc. Irena Radić Rossi.

I oni kao Odisej doživjeli su brodolom, proživjeli avanture i doživjeli su svoj cilj, kazala je Radić Rossi podsjetivši kako je dr. sc. Zdenko Brusić pionir podvodne arheologije u nas.

Potom su dopremljeni na Silbu, gdje su poslužili kao posljednje počivalište vrlo imućnih ljudi, koji su živjeli na njoj prije približno 1500 godina, objašnjava voditelj istraživanja prof. dr. sc. Zdenko Brusić.

Studenti arheologije sa zadarskog i zagrebačkog fakulteta i doktorandica Sveučilišta u Budimpešti bili su oduševljeni radom u kojem su sudjelovali doajeni podmorske arheologije Zdenko Brusić i Dalibor Martinović, francuski profesor dr. sc. Pierre Drap i mnogi drugi.

... da dr. Zdenko Brusić poručuje: Svakog proljeća umjesto zgražanja i grintanja svatko od nas treba ubrati stručak mladog luka, uzeti prstohvat soli i hodočastiti najbližem mjestu na kojemu se okreće janje na ražnju pa se pokloniti sjenama predaka i bez grižnje savjesti baciti se naglavačke u tu rijeku sočnog i mirisnog užitka.

Četvrta po redu kampanja bila je prebogata nalazištima i to iz doba prapovijesti, antike, srednjovjekovlja pa sve do ranoga novog vijeka, istaknut će s ponosom prof. dr. sc. Zdenko Brusić, voditelj Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Voditelj je bio mr. sc. Luka Bekić, a u kampanji su sudjelovali prof. dr. sc. Zdenko Brusić, doc. dr. sc. Mato Ilkić, Mate Parica, Marko Meštrov, Mladen Pešić, Roman Scholz, Nenad Starčić i Borna Krstulović. (Slobodna Dalamcija)

Podsjetio je kako je zadnje radove na tom lokalitetu godine 1978. izvodio profesor Zdenko Brusić.

Tom prigodom bit će proglašeni počasni članovi Hrvatskoga arheološkog društva: Zdenko Brusić iz Zadra, te Branka Šulc iz Zagreba.

Tako i dr. Zdenko Brusić privlački nakit povezuje s importom:

Baveći se ovom problematikom, arheolog Zdenko Brusić će u svom tekstu " Razdoblje neolitika, bakrenoga i brončanoga doba " (" Privlaka ", Zagreb, 2000.) za početak spomenuti dvije pronađene kamene glačane sjekire s probušenim rupama za nasad, koje zajedno s pronađenim nožićima i kamenim vrhovima strelica karakteriziraju početak bakrenog doba.

Prof. dr. sc. Zdenko Brusić je u svom izlaganju okupljenima prikazao mnoštvo ninskih superlativa, onome u čemu je " naj ".

Izložbu su otvorili Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja, Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd, Zdenko Brusić koji je radio istraživanja na potopljenom brodu kod Gnalića te Gorka Božulić kustosica u Zavičajnom muzeju.

Brojna terenska istraživanja obogatila su muzejski fundus, čemu su, osim Gunjače, doprinijeli i nekadašnji djelatnici Odjela dr. sc. Zdenko Brusić i Marko Menđušić.

" Oda janjetini " naziv je predavanja koje je u sklopu manifestacije " Zadar more " održao prof. dr. Zdenko Brusić, a koje je, kako je sam autor kazao, nastalo iz jedne rasprave s Gordanom Kurtovićem oko pitanja je li običaj pečenja janjadi na ražnju stigao u naše krajeve s Turcima ili je ipak puno duže ukorijenjen.

Za lokalitet Ljubačka kosa, arheolog dr. Zdenko Brusić tvrdio je kako prostor je gotovo identičan onome kakav je bio u doba paleolitika.

- Primjerice kosti psa stare oko devet tisuća godina svjedoče da su tadašnji stanovnici pripitomili psa - rekao je prof. Zdenko Brusić.