Jama i jamskih sustava dubljih od 1000 m ima danas u svijetu 86 i svake godine se popis takvih jama povećava.

Daljnje napredovanje nije moguće zbog opasnosti od urušavanja kamenih blokova, ali jako strujanje zraka indicira nastavak jamskih kanala iza ovog urušenog suženja.

Također je konačno osiguran neometan i pouzdan rad jamskih telefona koji komunikacijski povezuju logor na Jami vjetrova s oba istraživačka bivka u jami.

SRIJEDA, 28.07.1993. Siti morskih, žudimo za jamskih užicima.

Uključen je i obilazak Kicljevih jama, jednog od najvećih jamskih sustava u Hrvatskoj, te okolnih brda i planina â Javorove kose, Vijenca, Turmina, Višnjevice i Bjelolasice.

Budući da za izvodenje jamskih rudarskih radova nije bilo u Medimurju kvalificiranih rudara, njih su, kao i tehničko osoblje, doveli iz Slovenije.

Otrpjela sam kritike zbog fotografiranja jamskih pejzaža, pentrala se uskim, strmim, kamenim stubama u Predjamskom gradu riskirajući da se vratim slomljene noge ili ruke, hrabro ulazila u sobe za mučenje i fotografirala stol za istezanje tijela (odlučila sam propustiti priliku da malo narastem),

Pregledom je obuhvaćeno područje između Vučje strane i Velikog Bata, na kojem je u dva dana pronađeno tridesetak, pretežito jamskih objekata.

Nadzornik Frketić, svesrdno se ponudio i odveo speleologe do pojedinih jamskih ulaza što će se kasnije pokazati izrazito važnim detaljem.

Rudarski inženjeri organiziraju iskapanje, održavanje jamskih i površinskih postrojenja i kolosijeka, održavanje opreme i strojeva.

Tijekom rekognosciranja terena pronađeno je nekoliko novih jamskih ulaza i pomoću GPS-a određen položaj jama istraženih na prethodnoj akciji.

Uz logističke zadatke vanjske ekipe popunile su, ili ispravile dio katastarskih podataka za 11 otprije poznatih i obrađenih jama, a veseli činjenica da je pronađeno sedam novih jamskih ulaza.

Dovoljno je reći da je na tih par sto metara pronađeno 4 - 5 novih jamskih ulaza.

To je drvo koje se upotrebljava za izgradnju i održavanje jamskih rovova i okna, dakle za gradnju u zemlji i pod zemljom.

S obzirom na činjenicu da jama ima pet ulaza i dva, potpuno odvojena kraka do dubine od 50 m, može se svrstati u kategoriju jamskih sustava.

Na mjestu spajanja dvaju spomenutih vertikalnih jamskih krakova, dubokih 50 i 61 m, formirana je izdužena podzemna dvorana dimenzija 16 x 5 m.

Sudjeluje u istraživanju Nevidne vode do - 557 m. 2006 i 2007. godine sudjeluje u istraživanju jednog od najduljih i najdubljih jamskih sustava Austrije Dachstein Mammuthöhle (- 1207 m, duljina 63 851 m). 2007. godine u okviru vježbe speleološkog spašavanja spustio se do - 320 m u jami Rašpor.

Uzun (SOŽ) rekognosciraju teren oko Bijelog kuka i pronalaze nekoliko jamskih otvora.

Zahvaljujući dobrom vremenu, u zimi, 7. siječnja 2005. godine Krešimir Guszak, Zoran Bolonić i Dalibor Jirkal pronalaze niz novih jamskih otvora rekognoscirajući teren i probijajući put u smjeru Lučkovog jezera.

U gradnji tunela kroz Biokovo se pojavilo dosta pečinskih i jamskih sistema.

Sve ove spilje imaju jamske ulaze tako da je bilo prilike za uvježbavanje svladavanja i jamskih i spiljskih kanala.

Također sudjeluje u istraživanju špilje Vjetrenice te jame Nevidna voda, spušta se u Ponor na Bunovcu. 2007. posjećuje Punar u luci, te sudjeluje na speleološkoji ekspediciji u jamski sustav Velebita, kada se spušta na dubinu od - 1026 metara. 2006 i 2007. godine sudjeluje u istraživanju jednog od najduljih i najdubljih jamskih sustava Austrije Dachstein Mammuthöhle (- 1207 m, duljina 63 851 m). 2007. godine u okviru vježbe speleološkog spašavanja bio je u jami Rašpor.

Naime, ugljena prašina od vrlo finih čestica, koja se stvara pri većini jamskih radova posebno je opasna i oblak lebdeće prašine, bilo primarne na mjestu nastanka ili već nataložene i uskovitlane, u određenoj koncentraciji zraka daje eksplozivnu smjesu.

Istražuje se sonda površine 520 m², a ukupno je prepoznato oko 65 jamskih objekata koji preliminarnim rezultatima datiraju od sredine 12. st. pa sve do 15. st.

Najveći broj jamskih objekata određen je u stambenu namjenu (izdužene elipsoidne poluzemunice), a postoji i veći broj otpadnih i radnih jamskih objekata te ostatci nekolicine nadzemnih objekata.

Speleolozi Željezničara spustili su se u mnoge špilje i jame Hrvatske, Slovenije i Francuske, te sudjelovali u istraživanju svih većih špiljskih jamskih sustava u Hrvatskoj.

Prvi položaj nije ponudio neka značajnija saznanja pa je tako pronađeno tek nekoliko otpadnih jamskih objekata iz vremena ranog srednjeg vijeka (9. st.).

Prepoznate su razne ljudske intervencije u prostoru, od onih najnovijih (npr. šahtovi za oborinske vode), potom razne nivelacije terena, kulturni slojevi i veći broj jamskih kasnosrednjovjekovnih i novovjekovnih objekata.

Kompliciranost velikih špiljskih i jamskih sustava na neki način utječe i na mjerenja istih, pogotovo kada se takvi sustavi istražuju godinama, čak i desetljećima i kada su istraživanja provedena od više društava.

Kicljevih jama, jodnog od najvećih jamskih sustava u Hrvatskoj te okolnih brda i planina od Javorove kose, Vijenca, Turmina, Višnjevice i Bjelolasice.