Disput je objavio ' Problem Jean-Jacques Rousseau ' Ernsta Cassirera, ključnu studiju o jednom od najvažnijih filozofa svih vremena.

Prionula sam da pročitam sve što je ikad napisano o Umjetnosti plesa, od najstarijih Egipćana do današnjeg dana, i pravila sam bilješke o svemu što sam pročitala u svoju bilježnicu; ali kad sam završila taj kolosalni eksperiment, shvatila sam da su jedini učitelji plesa koje ja mogu imati Jean-Jacques Rousseau (Emile), Walt Whitman i Nietzsche.

Nje zin je najutjecajniji predstavnik bio Jean Jacques Rousseau, koji se žestoko proti vio ideji društvenoga kulta i uopće svakoga kulta i obrednosti, tvrdeći da je čovjekova istinska vjera njegova unutarnja potreba i da čovjeku nisu potreb ni društveni okviri i veze da bi se uzdigao do Boga.

Ono je bilo osobito izraženo u državnom pravu švicarske konfederacije, u kojem je Jean Jacques Rousseau našao osnovu za svoju misao o nedjeljivom, neotuđivom i neprenosivom narodnom suverenitetu.

To je odavno rekao i Jean Jacques Rousseau.

Da li ste normalni? Kaj ste se uplašili da niste " zdravi " jer ste otkrili nebo i zvijezde i onda automatski nekaj nije u redu.. s vama ili to ima veze s psihologijom.. nismo kao prosjek?.. zabrinutost??.. zakaj?.. ljubav ti dopušta zabrintost i brigu ali ovo drugo ne smije zasjeniti ljubav, ushit, extazu... jednom sam ovdje napisala da sam doživjela takav ljubavni sraz.. bum.. vatromet da sm mislila da sam sišla s razuma.. najela se gljiva ludara.. ah, kako je to divno i nestvarno bilo.. a počelo je sve naoko.. nepovjerenjem i zadrškama.. istovremeno osječajući iznutra neki " glas " da me taj muškarac neobjašnjivo i tajanstveno dovodi do pomračenja uma.. na mentalnoj i fizičkoj razini.. koje sam prepreke sebi u glavu usadila da to ne može biti istina.. i da sebi smo možda umišljam.. međutim kada se desilo, bilo je nevjerojatno.. baršunasto.. divlje.. magično i hvala nebesima ili sudbini da sam otkrila.. krutost se topila kao led.. a vatra je gorila u svakom komadiću mojega tijela divota.. Bila sam na sedmom nebu, sretna, lagana, ispunjena srećom.. i sada se rado sjetim i neizmjerno sam zahvalna ne samo događaju.. činu, neg i osobi tom nadnaravnom.. nestvarnom.. muškarcu koji me je oslobodio, naveo, naučio... voljeti.Dakle vrijeme s tim čovjekom oplemenilo me je.. ne samo zbog sex-a neg i zbog sveg ostlog.. prekrasna kombinacija " fizičkog i mentalnog ". Zato, predragi.. uživajte i usklađujte se jer tko zna koliko bude trajalo.. ne postoji garancija da će trajati do kraja vijeka.. ali dok jeste.. uživajte to vrijeme u zajedništvu " Čovjek je rođen SLOBODAN a posvuda je u okovima " Jean-Jacques Rousseau.

Umro je 30. svibnja 1640. u Antwerpenu. 1712. U Ženevi je rođen Jean-Jacques Rousseau, francuski pisac romana, političkih i filozofskih rasprava, enciklopedist i skladatelj; kritičar suvremene civilizacije i zagovornik povratka prirodi; tumač ideja francuskog prosvjetiteljstva, propovjednik građanskog individualizma, preteča europskog romantizma.

Kritičnije od Hettnera postupa Henri Beadouin, La vie et les ouvres de Jean-Jacques Rousseau, Paris, 1891, sv. I., II.

- Kaži mi - nastavi - nije li Jean Jacques Rousseau istinu govorio, odgovoriv dižonskoj akademiji da znanosti čovjeku više škode nego hasne?

Svi važni filozofi tog doba - Charles de Montesquieu, Jean Jacques Rousseau, Voltaire i Denis Diderot - pisali su i fikciju, ali i nefikcijske eseje o raznim temama.

" Oni kojima treba najviše vremena da se usude nešto obećati, najpouzdaniji su da će obećanje i održati. " Jean Jacques Rousseau

U njihovu podebljem adresaru našli su se, među ostalima, Giacomo Casanova, Jean Jacques Rousseau i pruski princ Fridrik Vilim II.

Vedro znanje, kojem je kao suscenarist potpisan filozof iz 16. stoljeća Jean-Jacques Rousseau, nastao je u produkciji francuske nacionalne televizije ORTF.

Još je Jean Jacques Rousseau proročanski predvidio da će proporcionalno s napretkom materijalne civilizacije nestajati duhovna dimenzija čovjeka i/ili moralnost, a Karl Marx da će sve kulminirati sa zadnjim vidom otuđenja čovjeka - od samoga sebe.

Jean Jacques Rousseau-ova knjiga Emil ili o odgoju je klasično djelo filozofije odgoja koje iznosi neke i danas aktualne zamisli o reformi školstva, a između ostalog ističe važnost povratka prirodi.

Zanimljivo je bilo na primjer kada sam naručivao žice za lutnju iz Italije, a živio sam tada u Marseilleu u Francuskoj, pa sam čovjeku rekao da mi ih pošalje na adresu Edin Karamazov, Boulevard Jean-Jacques Rousseau, Marseille, a on je pomislio da se radi o šali.

c) Jean-Jacques Rousseau: " Odreći se slobode znači odreći se svog ljudskog dostojanstva, odreći se svojih ljudskih prava, pa čak se odreći i svojih obaveza. ".... ili slično Aristotelovoj izreci: " Sloboda čovjeka nije u tome da može činiti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti ono što ne želi. "

Predsjednik ' Društva Jean-Jacques Rousseau ' iz Ženeve, Alain Grosrichard kaže da Rousseau " i danas uznemirava, ne dopušta miran san i postavlja aktualna pitanja ".

Veliki Jean Jacques Rousseau doživio je tragičan kraj, kakav je uostalom bio i čitav njegov život.

JEAN-JACQUES ROUSSEAU (1712. - 1778. francuski prosvjetiteljski mislilac)

Korijene ideje decentnosti zajednice nalazimo u idejama autora i mislilaca poput primjerice Jean-Jacques Rousseau-a te kasnije Pierre Leroux-a i Jean Léon Jaurès-a.

Kad je svojedobno Jean Jacques Rousseau rekao da se čovjek rađa slobodan, ali je uvijek i svugdje u okovima, vjerojatno nije čuo za izvedenice ili MMF aranžmane.

Spomenuo bih jos i neke od poznatijih autora cija su djela na tom popisu: Joseph Addison Francis Bacon Honore de Balzac George Berkeley Giordano Bruno Giacomo Casanova Nicolaus Copernicus Daniel Defoe Rene Descartes Denis Diderot Alexandre Dumas pere Alexandre Dumas fils Desiderius Erasmus Gustave Flaubert Anatole France Galileo Galilei Edward Gibbon Andre Gide Vincenzo Gioberti Thomas Hobbes Victor Hugo David Hume Immanuel Kant Nikos Kazantzakis Hughes Felicite Robert de Lamennais John Locke Niccolo Machiavelli Maurice Maeterlinck Nicolas Malebranche Karl Marx John Milton Blaise Pascal Francois Rabelais Samuel Richardson Jean-Jacques Rousseau George Sand Jean-Paul Sartre Baruch de Spinoza Laurence Sterne Emanuel Swedenborg Jonathan Swift Theodoor Hendrik van de Velde Voltaire Emile Zola Gerard Walschap Popis predstavlja samo zabranjene radove katoličkih pisaca, jer oni ostali (ateisti npr.) nisu niti zastupljeni na njoj, po onoj definiciji da su heretička djela " ipso facto " zabranjena.

Imam još fore do 29.6 kad završava retrogradno kretanje Venere da napišem svoj prvi veliki roman HE HE;))) Ako je Jean-Jacques Rousseau mogao u takvo vrijeme u svom periodu napisat Društveni ugovor.. mogu i ja nešto valjda..;)

No, niti tu ništa nije jednostavno budući da, primjerice, August Strindberg stvara kvalitetna djela nakon što oboljeva, baš kao i Jean-Jacques Rousseau koji svoja najbolja djela piše u psihozi.

Djelo sadrži dvanaest stavaka i kad je nastalo bilo je kritizirano zbog pretjerane svjetovnosti i operetnih dionica, da bi već nakon Pergolesijeve smrti doživjelo sasvim drukčiju recepciju, a punu rehabilitaciju nagovijestio je već Jean Jacques Rousseau hvaleći početak Pergolesijeva rada kao nešto najsavršenije i najdirljivije što je ikad sačinilo neko skladateljsko pero.

Naravno da mladim osobama treba poticaj i pomoć u stjecanju znanja koje će im pomoći u osamostaljivanju i stvaranju vlastite životne orijentacije, ali to nije isto što i savijanje stabla po dnevnoj modi, kako je još Jean Jacques Rousseau u 18. stoljeću opisao nezadovoljavajući sistem obrazovanja.

" Čovjek je od prirode dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh već ga je pokvarila civilizacija i kultura " Jean Jacques Rousseau

Gustav Krklec (23. lipnja 1899.) hrvatski književnik, Vojvoda od Windsora (23. lipnja 1894.) engleski kralj, George Orwell (25. lipnja 1903.) američki pisac, Jean Jacques Rousseau (28. lipnja 1712.) francuski filozof, Henry VIII (28. lipnja 1491.) engleski kralj, Lady Diana (1. srpnja 1961.) princeza od Walesa, Tom Cruise (3. srpnja 1962.) američki glumac, His Holiness the Dalai Lama XIV (6. srpnja 1933.) tibetantski vođa, Sylvester Stallone (6. srpnja 1946.) američki glumac, Tom Hanks (7. srpnja 1956.) američki glumac, Pierre Cardin (7. srpnja 1922.) francuski dizajner, Nikola Tesla (10. srpnja 1856.). znanstvenik i inovator, Georgio Armani (11. srpnja 1934.) talijanski dizajner, Pablo Neruda (12. srpnja 1904.) čileanski pjesnik, Julius Caesar (12. srpnja 102 BC) rimski car, Bill Cosby (12. srpnja 1937.) američki glumac, Harrison Ford (13. srpnja 1942.) američki glumac, Dr. John Dee (13. srpnja 1527.) engleski matematičar, Ante Pavelić (14. srpnja 1889.). vođa ustaškog pokreta, Donald Sutherland (17. srpnja 1935.) američki glumac, Nelson Mandela (18. srpnja 1926.), Ernest Hemingway (21. srpnja 1898.) američki pisac

Nikada ponovno u svom cijelom životu on neće biti toliko zaposlen kao sada. " (Jean Jacques Rousseau) " Ptica u kavezu brzo zaboravi pjevati.