To sve što ste vas trojica ovdje namlatinjali, od društvenih teorija do arheologije i fizike, sve je to samo jedna jedina škola, tkz. ' ' britanskog empirizma ' ', kod nas loše prepričani Hobbes, Locke i Hume, zatim robovlasnik jeremy bentham, a recentno npr. jadni Wittgenstein. i B.

John Locke (prema istoimenom filozofu) kao i njegov alias Jeremy Bentham (prema filozofu), Danielle Rousseau (prema filozofu Jean-Jacquesu Rousseau), Desmond David Hume (prema filozofu Davidu Humeu), Juliet Burke (prema filozofu Edmundu Burkeu), Mikhail Bakunin (prema anarhističkom filozofu), Daniel Faraday (prema fizičaru Michaelu Faradayu), Eloise Hawking (prema fizičaru Stephenu Hawkingu), George Minkowski (prema matematičaru Hermannu Minkowskiju), Richard Alpert (rođeno ime duhovnog učitelja Rama Dassa) i Charlotte Staples Lewis (prema autoru C. S.

Engleski filozof i sociolog Jeremy Bentham osmislio je potkraj 18. stolje ć a, i to po uzoru na parišku vojnu školu, panoptikum, tip zatvora koji se nadgleda iz jedne pozicije, gdje je osu đ enik vi đ en, ali sâm ne vidi, kako se č ita u predstavljenom Foucaultovu Nadzoru i kazni ra đ anju zatvora.

Prvi je ozbiljnije ideju univerzalne sreće kao puta u bolje društvo izložio engleski filozof Jeremy Bentham na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

Pojam liječnička deontologija prvi put upotrijebio je engleski filozof Jeremy Bentham 1843. godine u svom djelu " Deontologija ".

Je li Bakar projektirao Jeremy Bentham?

Pojam je u filozofiju 1781. godine uveo engleski filozof, i sam zastupnik utilitarizma, Jeremy Bentham (1748. - 1832.).

Istina je da je već krajem XVIII stoljeća Jeremy Bentham zamislio svojevrstan totalan dispozitiv nadziranja Panoptikon unutar kojeg bi bilo koja individua mogla biti kontrolirana u svim svojim kretnjama od strane oka kojega ona na svoj način ne može vidjeti.

Pritom Masson ističe da Tom Regan ovom svojom najnovijom knjigom ponovo upozorava na ono što je davno zahtijevao Jeremy Bentham: dakle, pitanje nije Mogu li one rasuđivati?, Mogu li one govoriti?, nego Pate li one?.

Pouka koju nam iznose Hegel (i Lacan) sastoji se u tome da ovu podjelu treba izokrenuti: možemo govoriti samo o stvarima koje ne postoje (Jeremy Bentham je bio na tragu ove ideje u svojoj teoriji fikcije) ili, skromnije i preciznije kazano, govor (pret) postavlja manjak/prazninu u pozitivnog poretku bića.

Pitanje koje trebamo postaviti nije« Mogu li ta bića rasuđivati? »ni« Mogu li ta bića govoriti? », već« Mogu li ta bića patiti? », kako je već u 19. st. ustvrdio Jeremy Bentham.

Veliki engleski filozof Jeremy Bentham je svojedobno napisao, ' Pitanje nije mogu li oni misliti, već mogu li patiti? '

Taj sustav ima historijskog predšasnika u ideji Panopticona ultimativnog " samonadzirajućeg zatvora kojeg je osmislio britanski društveni teoretičar Jeremy Bentham 1785. a koji je Michelu Foucalutu poslužio kao jedna od ključnih metafora društvene (samo) kontrole.

Pitanje je jesu li sposobni patiti? Jeremy Bentham, filozof i društveni reformatorAko bi kriterij bio ' ' bića koja mogu patiti ' ', tad se kao moralni imperativ logično nameće ' ' minimiziranje patnje ' ': ' ' postupaj tako da sva bića zbog toga što manje pate ' '

The dogma that only happiness has intrinsic value rests on nothing stronger than the intuitions of utilitarians: Jeremy Bentham, J.

Wilson, J. S. Mill i Jeremy Bentham