Jerko Bezić traži pojave elemenata melodike folklorne dalmatinske urbane pjesme u Eri, a Dalibor Paulik strukturu libreta Milana Begovića.

Naziv dalmatinska klapska pjesma novijeg je datuma, a u glazbeno-folklornu terminologiju uveden je tek u 70 - tim godinama 20. stoljeća (Jerko Bezić 1979:16).

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Godine 1997. koncert je također u crkvi Sv. Katarine s pjevačima iz Salija priredio protekle godine preminuli akademik Jerko Bezić, najveći poznavatelj tradicije glagoljaškog pjevanja u Hrvata.

Posebno je za ovaj Sabor, pod vodstvom etnologa Livija Marijana, obnovljena Turanjska glagoljaška misa koju je snimio pokojni etnolog, akademik Jerko Bezić davne 1963. godine.

Hana Breko Kustura ističe da način artikulacije i predstavljanja skupljene građe, u grafičkom i organizacijskom smislu, uzorno slijedi model koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća u cilju suvremene objave glagoljaške pjevane tradicije hrvatskih regija (koja je u međuvremenu postala priznatim zaštićenim dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine) osmislio pokojni akademik Jerko Bezić.

Blagdanu znanosti u Zadru, uz predsjednika Moguša prisustvovali su i akademijini tajnici, akademik Slavko Cvetnić, te dr. Slobodan Kaštela i nekadašnji djelatnik Zavoda, akademik Jerko Bezić, a s čestitkama su došli najviši predstavnici županije, grada, nadbiskupije i Sveučilišta.

Jerko Bezić zapaža da taj vrlo brzi i komplicirani tremolo, treskanje (potresanje) glasom, često sliči vibratu (potanje vidi: Bezić, 1967. - 68.).

Način artikulacije i predstavljanja sakupljene građe, u grafičkom i organizacijskom smislu, uzorno slijedi model koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća sa skupinom autora i tehničkih suradnika, a u cilju suvremene objave glagoljaške pjevane tradicije hrvatskih regija (koja je u međuvremenu postala priznatim zaštićenim dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine) osmislio pokojni akademik Jerko Bezić u sljedećim studijama: Stjepan Stepanov, Spomenici glagoljaškog pjevanja, Svezak I, Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, (ur.

Jerko Bezić) Zagreb, JAZU, 1983, te: Gorana Doliner, Spomenici glagoljaškog pjevanja, sv. II, Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, ur.

Jerko Bezić, HAZU, Zagreb, 1998. Artikulacija građe tek je tehnički moment koji povezuje tradicijsko crkveno franjevačko pjevanje Dalmacije i tradiciju glagoljaškog pjevanja.

Sudjelovali su akademik Jerko Bezić i fra Izak Špralja, stručnjak za crkvenu glazbu, a u umjetničkom su dijelu programa nastupili Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru i Zbor Sv. Cecilije župe Preko.

Svetu misu je uz domaćeg župnika prečasnog Josipa Horvata služio velečasni dr. Juraj Kolarić, a bistu ili poprsje su otkrili ing. Željko Žganec i akademik Jerko Bezić.

Hrvatsku himnu otpjevao je Župni zbor pod ravnanjem prof. Stjepana Horvata, a nazočnima su govorili dr. Zvonimir Bartolić, akademik Jerko Bezić, međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan.

Predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik dr. Jerko Bezić naglasio je, prije svega, rad dr. Vinka Žganca kroz istraživanje, prikupljanje, obradu i izdavanje hrvatskih pučkih popijevki u Međimurju i njegovo priznanje Međimurcima koji su mu u tome pomagali.

Akademik Jerko Bezić snimio je 1963. na Lovrinje »kaljsku misu« na staroslavenskom jeziku.

Razgovor: Jerko Bezić, dobitnik nagrade Dragan Plamenac za životno djelo

Jerko Bezić se rodio 10. lipnja 1929. u Kranju (Slovenija).

Jerko Bezić u svojoj studiji " Muzički folklor Sinjske krajine " navodi da se među brojnim pjevačima uz gusle ističu " vještiji, sposobniji, stoga i poznatiji guslari.

Posljednjih desetljeća, svi hrvatski predstavnici u funkciji tzv. oficira za vezu u IFMC-u i poslije ICTM-u bili su etnomuzikolozi iz Instituta za etnologiju i folklorna istraž ivanja, Jerko Bezić, Svanibor Pettan.

Jerko Bezić rođen je 1929. godine u Kranju (Slovenija).

- Put do ovog priznanja nije bio lagan, bilo je i osporavanja, a najbolja potvrda da nismo pogriješili je broj novih klapa koji je iz godine u godinu sve veći - napomenuo je Mladin, zahvalivši potom brojnim klapskim velikanima (Frane Franković, Leo Pivčević, Ljubo Stipišić, Jerko Bezić, Miljenko Grgić, Silvije Bombardelli) bez kojih ne bi bilo ni omiškoga festivala, ni klapske pjesme.

U glazbenom smislu ganga nema zapadnjačko glazbeno središte, temeljne tonove, ali ima tonalnu oštrinu, voli oštra oglasja i sekunde, a ne voli terce, kaže akademik Jerko Bezić [ 21 ].

Voditeljica projekta je akademkinja Maja Bošković-Stulli, a suradnici: nedavno preminuli akademik Jerko Bezić, znanstvene savjetnice Instituta dr. sc. Jadranka Grbić, i dr. sc. Tanja Perić-Polonijo (koordinatorica projekta); znanstveni novaci: Jakša Primorac, Ivana Polonijo i Luka Šešo te stručna suradnica Odsjeka za etnologiju HAZU Klementina Batina.

To je jedna od najljepše pjevanih misa u nadbiskupiji, rekao je Visočancima 1963. godine akademik Jerko Bezić, kad je taj ugledni etnomuzikolog snimao glagoljašku baštinu Hrvata želeći je sačuvati audiospomenom.

Na temelju svega što je izloženo Povjerenstvo smatra da je akademik Jerko Bezić svojim ukupnim 50 - godišnjim znanstvenim i nastavnim radom, kao i djelovanjem na području primijenjene etnomuzikologije, bitno pridonio razvitku etnomuzikologije.

Spomenut ću imena onih, po mom mišljenju, iz bilo kojih razloga najznačajnijih: Alberto Fortis i Ivan Lovrić - 18. stoljeće; Francesco Carrara, Franz Petter, Franjo Kuhač i Ludvik Kuba - 19. stoljeće; Frano Ivanišević, Matija Murko, Dinko Šimunović, Božidar Sirola, Antun Dobronić, Vinko Žganac, Branko Marić (Branimir Marijić), Cvjetko Rihtman, Mirko Božić, Jerko Bezić i Ankica Petrović - 20. stoljeće.

Etnomuzikolog Jerko Bezić dobitnik je nagrade Dragan Plamenac za životno djelo za 2007. godinu, koju je treću godinu zaredom dodijelilo Hrvatsko muzikološko društvo

Kantabilnom melodijom, naglašenim sentimentom i često akordičnim višeglasjem ti su napjevi stekli velik broj privrženih slušatelja i zanesenih izvođača«, pisao je istaknuti hrvatski etnomuzikolog dr. Jerko Bezić na ovitku jedne od brojnih LP ploča dalmatinskih narodnih pjesama izdatih šezdesetih godina.

Akademik Jerko Bezić rođen je 1929. u Kranju (Slovenija).