O sastavu i CD-u govorili su Davor Hrvoj i akademik Nikša Gligo, a Željko Kovačević, Mate Matišić i Nenad Vrandećić su, uz goste svirali skladbe s albuma.

Nikša Gligo razotkriva zašto voli Simfonijsko kolo, uz Eru zasigurno u svijetu najpoznatije, ali i najkvalitetnije glazbeno djelo.

Voditeljica opsežnog projekta Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine je Sanja Majer-Bobetko, a suradnici u vrijeme objavljivanja ovog izdanja bili su Nada Bezić (Zagreb), Zdravko Blažeković (New York), Gorana Doliner (Zagreb), Stefanka Georgieva (Stara Sagora, Bugarska) i Nikša Gligo (Zagreb).

Izabrano je pet članova Predsjedništva, koje će ubuduće činiti akademici Slaven Barišić, Petar Šimunović, Krešimir Nemec, Nikša Gligo i Mirko Zelić a potvrđen je i izbor tajnika za devet razreda Akademije.

Nikša Gligo (Split, 1946) redoviti je profesor muzikoloških predmeta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Zar to ne zvuči poput sveobuhvatne notacije jedne buduće optofonetike? (Heiko Daxl/Ingeborg Fülepp) Organizacija: Jerica Ziherl, Galerija RIGO Novigrad/Cittanova (HR), Prof. Dr. Nikša Gligo, University of Zagreb, Music Academy (HR), Ingeborg Fülepp/Heiko Daxl, www.mediainmotion.de (HR/D) Sudionici: Đanino Božić (HR), Tomislav Brajnović (HR), Željko Kipke (HR), Noam Braslavsky (D/IZ), Heiko Daxl (D), Matija Debeljuh (HR), Maurizio Ferlin (HR), Vlatko Čerić (HR), Alen Floričić (HR), Ingeborg Fülepp (HR/D), Nikša Gligo (HR), Marko Košnik (SLO), Dubravko Kuhta (HR), Andreja Kulunčić (HR), Rolf Külz-Mackenzie (D), Walter Lenertz (D), Antal Lux (D/H), Mona Mur (D), Jan-Peter E. R.

Nikša Gligo Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija University of Zagreb, Music Academy

Mlade glazbenike koji nastupaju u sklopu HR Projekta odabrala je prosudbena komisija u sastavu Nikša Gligo, Zlatko Tanodi, Srđan Dedić, Mladen Tarbuk, Frano Đurović i Krešimir Seletković.

Zahvaljujući poticaju Nine Horvat, kćeri skladatelja Stanka Horvata (ujedno urednice), zbornik radova objavljen je uz petu obljetnicu njegove smrti. Namjera ovoga zbornika nikako nije u tome da nadomjesti odsutnost Horvatove glazbe... skupilo se nas nekoliko s namjerom da mahom iz osobnih motrišta ovjekovječimo naše uspomene na Stanka Horvata da ga se doista potpuno ne zaboravi. (iz Pregovora - Nikša Gligo, u ime svih suradnika) Uspomene su zapisali i na različite načine oblikovali: Radovan Lorković, Pavica Gvozdić, Nikša Gligo, Lojze Lebič, Mladen Tarbuk, Berislav Šipuš, Zoran Juranić i Dubravko Detoni.

Na svečanom otvorenju 46. glazbene tribine u Puli predsjednik HDS-a Hrvoj Hegedušić uručio je godišnje nagrade HDS-a: nagradu Boris Papandopulo Alfiju Kabilju za Koncert za flautu i orkestar u izvedbi Renate Penezić i Zagrebačke filharmonije te nagradu Josip Andreis Hrvatskom muzikološkom društvu za projekt Opća povijest glazbe (priredili Stanislav Tuksar i Nikša Gligo).

Pored gomile izvođača koji su kroz periodizacijski uvjetnu podjelu činili tri generacije plesnoga kolektiva, među kojima su mnogi i danas na više ili manje istaknutim plesnim pozicijama, izdvajaju se tri stalna dopisna člana, koji su ponekad i suautori: kompozitor Bogdan Gagić, muzikolog Nikša Gligo te tehnička alfa i omega Teatra TD Branko Vodeničar.

Izlog suvremenog zvuka festival je s fokusom na suvremenoj glazbi i zvuku, u širem smislu riječi suvremeno, čime se slijedi sama koncepcija Muzičkog salona kakvu su zamislili pjesnik i teoretičar književnosti Ante Stamać, utemeljitelj Muzičkog salona, i akademik Nikša Gligo, dugogodišnji umjetnički voditelj, piše u najavi Kulture promjene.

" Zagreb, modernost i grad " nakladnici AGM d. o. o. i ZAGREB FILM FESTIVAL uredio FEĐA VUKIĆ 1. Feđa Vukić, Bilješka urednika 2. Ivan Rogić, Što se dogodilo u Zagrebu? 3. Katarina Spehnjak, Zagreb na povijesnom putu modernizacije 4. Darja Radović-Mahečić, Arhitektura i modernizacija grada 5. Maroje Mrduljaš, Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba 6. Petar Prelog, Likovna umjetnost kao dio kulturnog identiteta grada 7. Želimir Koščević, Slike i prilike 8. Hrvoje Turković, Fantazmagrafski Zagreb 9. Darko Glavan, Od mode sa Zapada do izvoza na Zapad 10. Ana Lederer, Modernost u kazalištu: identitet grad 11. Goran Sergej Pristaš, Događaji koji premještaju 12. Nikša Gligo, Zagreb kao centar suvremene glazbe 13. Aleksandar Dragaš, Zvuk grada 14. Jagna Pogačnik, O jednoj književnosti i jednome stoljeću kojima su pretijesne granice jednoga grada 15. Ana Lendvaj, Zagreb kao modni opservatorij 16. Vladimir Mattioni, Plan grada Andrea Zlatar, iz recenzije: " Monografija Zagreb, modernost i grad sastavljena je od petnaest znanstvenih studija i eseja koji prate nastanak i razvoj fenomena modernosti u Zagrebu iz različitih teorijskih aspekata i sa svrhom uvida u socijalne, ekonomske, urbanističke i umjetničke promjene tijekom XX-og stoljeća.

Potporu tomu sporazumu svojim potpisima su i zajamčili predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac te predstavnici 14 hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova, među kojima i akademik Nikša Gligo, izaslanik predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademika Zvonka Kusića, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Ana Lederer.

Ovaj je članak nastao 1991/1992. godine (u nešto dužoj verziji) kao seminar iz Opće povijesti glazbe na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku (mentor: doc. dr. Nikša Gligo) na Muzičkoj akademiji.

Uvod u performans i razgovor s umjetnikom vodi muzikolog dr. Nikša Gligo.

Prilikom navedene akcije, koja je završno uokvirena Gotovčevom nagošću, bile su inducirane i polemike; primjerice, Ratko Aleksa u Vjesniku od 14. svibnja 1979. zapisuje sljedeće: Nikša Gligo, jedan od šefova, uvjerava kako Tom nikome nije rekao da svoj projekt na Trgu želi izvesti gol golcat (nag).

Jedna od definicija tona koje donosi Nikša Gligo u Pojmovnom vodiču kroz glazbu 20. stoljeća kazuje da se ton, tj. »zvuk jasno definirane visine i kvalitete«, razlikuje od šuma i difuznog zvuka, kao što je zvuk basovskog bubnja ili gonga« (str. 286).

Gotovo polovicu programa 26. MBZ-a od 10. do 15. travnja činile su izvedbe 67 djela koje je među četiristo prijavljenih radova izabrao ocjenjivački sud u kojem su bili Luc Brewaeys (Belgija), Benet Casablancas (Španjolska), Lojze Lebič (Slovenija) te Nikša Gligo i Marko Ruždjak (Hrvatska).

Izlog suvremenog zvuka je festival u čijem je fokusu suvremena glazba odnosno suvremeni zvuk, shvaćajući suvremeno u širem smislu te riječi, a slijedeći time i samu koncepciju Muzičkog salona kakvu su je zamislili pjesnik i teoretičar književnosti Ante Stamać (utemeljitelj Muzičkog salona) i akademik Nikša Gligo (dugogodišnji umjetnički voditelj).

Skladbe koje će biti izvedene ovoga vikenda pomno bira žiri s uglednim članovima: Luc Brewaeys (Belgija), Benet Casablancas (Španjolska), Lojze Lebič (Slovenija), te Marko Ruždjak i Nikša Gligo (Hrvatska).

U srijedu, 10. listopada, na programu 37. SGJ je koncert i predavanje posvećeni Olivieru Messiaenu, koje će održati Damir Gregurić (klavir) i Nikša Gligo, od 20 sati, u Galeriji Prica.

Muzikolog, promotor, pedagog i leksikograf, Nikša Gligo bio je dugogodišnji voditelj Muzičkog salona Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu u legendarnom razdoblju ove institucije.

U razgovoru o izvođenim djelima, prije i poslije izvedbi, voditelji projekta, akademik dr. Nikša Gligo i kompozitor Mladen Tarbuk, uz prisutne skladatelje i izvođače, upoznavat će publiku s pojedinim segmentima suvremene avangardne glazbe.

Glede glazbe, spomenut ću samo neka imena, s kojima sam se i ja razvijao, izvrgavajući se pogibelji da većinu ne spomenem: Eva Sedak, Silvio Foretić, Vladimir Krpan, Igor Kuljerić, Erika Krpan, Nikša Gligo...

Dan prije, 17. travnja, muzikolog Nikša Gligo održat će predavanje s temom 1957. godine, u Klubu HGZ a u 19.30 sati, te će biti predstavljen i novi kompaktni disk s djelima Josipa Štolcera Slavenskog.

Autorska koncepcija Zvonka Makovića, uz reprezentativan skup stručnjaka za film (Hrvoje Turković), arhitekturu (Darja Radovčić-Mahečić), fotografiju (Mare Tonković), likovnu kritiku (Ljiljana Kolešnik), kazalište (Ana Lederer), književnost (Branimir Donat), glazbu (Nikša Gligo), dizajn (Feđa Vukić) i ples (Maja Đurinović) priziva grupe, pojedince ili nekad tek trenutke u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća koji su bili sukladni ili suvremeni s avangardnim i neoavangardnim pokretima na evropskom, a posebno srednjoevropskom kulturnom zemljovidu.

Glavni je urednik izdavačkoga projekta Eva Sedak, glavni urednik notnih izdanja Petar Bergamo, a izdavački savjet čine Nada Bezić, Nikša Gligo, Koraljka Kos, Tatjana Mihalić i Sanja Raca.

Na promocijama je najprije umjetnički direktor Muzičkog biennala Zagreb predstavio pretprogram za 2001, a zatim je jedan od nekoć čelnih ljudi MBZ-a, Nikša Gligo, predstavio monografiju Muzički biennale Zagreb 1961 - 2001. (izdavač HDS, urednik Erika Krpan).

U radu internacionalnog savjetodavnog odbora izložbe sudjelovalo je više stručnjaka, među kojima i akademik Nikša Gligo, muzikolog i Darko Šimičić, istraživač u Institutu Tomislav Gotovac, Zagreb.