Njihov povratak korijenima uveličala je Hrvatska gradska glazba, recital Joška Božanića Mora od kraja, koji je izveo Bartol Dulčić, ali isto tako blagoslov don Milija Plenkovića i po-zdravni govor gradonačelnika Viska Haladića.

Ta se " ručica vesla " na otoku Visu naziva i rucej, za što imamo i potvrdu Joška Božanića (Komiška ribarska epopeja, Čakavska rič, 1983.): Bile su daske koje bi se stavile ol bonka do bonka i oni koji je vozil bil bi se dvigal na tu dasku da bude višje da mu rucej ol vesla bude prema parsima.

Izbornik predstava u konkurenciji ovogodišnjih Marulićevih dana Ozren Prohić odlučio se za sljedeće predstave: Krležino Kraljevo u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih redatelja Paola Magellija, Čitajte Kamova riječkoga HNK-a redateljice Katje Šimunić, Šovagovićevu Ciglu redateljice Nade Kokotović ostvarenu u Gradskom kazalištu njemačkog grada Konstanza, zatim komad Joška Božanića U sjeni Green Hilla koju je u Teatru Rugantino režirao Marin Carić i Kulturu u predgrađu Roberta Perišića, predstavu GDK Gavella.

Poslijepodne, u 16 sati, u boćarskoj dvorani u Komiži odigrat će se prijateljska utakmica između splitske Nade i Komiže, u 18 sati u galeriji Boris Mardešić bit će promocija knjige Lingua Halieutica, autora dr. Joška Božanića, a u Spomen-domu, s početkom u 19.30, gostuje Viško amatersko kazalište s predstavom Svečana večera u pogrebnom poduzeću.

VIS - Poetskim recitalom čuvene ribarske poeme Navigare necesse est (Ploviti se mora) profesora i pjesnika Joška Božanića, u izvedbi dramske grupe Srednje škole Antun Matijašević-Karamaneo iz Visa, počela je u petak navečer u hotelu Issa u Visu velika fešta gastronomskih dostignuća učenika i mentora srednjodalmatinskih strukovnih škola.

Znanstveni skup na kojem će sudjelovati istaknuta imena poput Dalibora Brozovića, Ante Stamaća, Tihomila Maštrovića, Joška Božanića, službeno će se otvoriti u petak 20. svibnja s početkom u devet sati.

Danas mnogi ugledni lingvisti, poput Joška Božanića, ističu da su Dalmatinske riči nezaobilazan prinos hrvatskoj dijalektologiji.

Na njezinu jedru prikazujemo fantastičan dokumentarni film dr. sc. Joška Božanića (Rođenje gajete), koji ne govori samo o brodograditeljstvu, nego i o civilizaciji i kulturi Mediterana.

A kad književni znanci poput prof. dr. Joška Božanića da za Libar viškog jazika, koji je bio izvor inspiracije tvorca Veje, kažu da je jedan od najznačajnijih događaja za višku kulturu i veliko djelo hrvatske književnosti, onda nije nimalo čudno što je Siniša Brajčić (proglašen najboljim glumcem na festivalu kazališnih amatera Hrvatske 1998. godine) na najbolji mogući način uspio svojim sugrađanima dočarati bogatstvo svakodnevnog blagdanskog, svjetovnog, crkvenog, društvenog i obiteljskog života u Visu i na škoju.

Barba Gusle Vitaljić iz Komiže Joška Božanića rekao je: - Najteže je bilo kada je bilo najlagje.

Sabrani su na istom mjestu i plakati s brojnih dosadašnjih događanja kao i ulomci iz novina te s internet portala, zatim pjesme koje su Ranku posvetili drugi književnici, zadnji oproštaji napisani nakon Marinkovićeve smrti a tu se posebno ističu riječi njegovih suotočana Joška Božanića i Jakše Fiamenga.

Kad smo spomenuli telefonske pozive građana u redakciju Slobodne Dalmacije, te pismo prof. dr. Joška Božanića predsjedniku Republike Hrvatske Stipi Mesiću, Neven Čurić je nastojao obrazložiti kako nema bojazni od povećanog zračenja radara Enhanced Peregrine. Za svaku lokaciju su izvršena mjerenja utjecaja na okolinu i moram vam reći da će konkretno na Visu novi radar Enhanced Peregrine emitirati četrdeset puta manje zračenja nego radar koji je tamo postojao još od vremena JNA uvjerava Neven Čurić, dodajući kako će radar postaviti Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, ali da će se uređaj koristiti u civilne i vojne svrhe: Postavljanjem suvremenog radara povećat će se sigurnost na moru i neće biti slučajeva da se na primjer ne zna tko je potopio neku ribaricu.

Prilikom predstavljanja knjige mogli smo čuti strepnje, posebno Joška Božanića, za budućnost čakavskog narječja.

Sjajno je napravljen svojevremeno i Libar viškiga jazika, a napisao ga je Roki Fortunato s bezbroj anegdota i primjera iz svakodnevne uporabe i tiskao u Torontu 1997. Kad je pak o brodovima riječ, idemo odmah do Komiže i šjor Joška Božanića, profesora i književnika, kojemu je gajeta falkuša životni projekt.

Prvo, jer se o tome u nas ništa ne zna, trudima Joška Božanića usprkos.

U Komiškoj ribarskoj epopeji Joška Božanića (Čakavska rič, 1983.) naći ćemo: Un je svitil deprova nos.

Joška Božanića već smo spomenuli, a ne smijemo zaobići ni još jednoga slavnoga Komižanina Antu Božanića, tj.

Je li te takla ona Tome Vodopije ' Znaš, prijatelju, ništa nismo učinili ako pri nego partimo ne izgradimo spomenik srdeli ' - pitam Joška Božanića.

U sjeni Green Hilla Joška Božanića i pokojnoga Marina Carića još je jednom dotaknuo pučku žicu Splitskog ljeta, a Histrioni su konačno i Splitu pokazali svoga hendikepiranog Hamleta, koji s Shakespeareom ima malo veze i koji je još jednom potaknuo priče o nagradama i načinima na koji ih je ta simplificirana i banalna predstava osvojila.

Joška Božanića koji je ispričao zanimljivu priču o tome kako je rogač stigao u naše kraejve, te kakva je bila njegova uloga kroz povijest Komiže.Saznali smo da su rogači najstariji stanovnici hrvatskog prostora.

Ne smijemo preskočiti ni sjajan tekst Joška Božanića o dalmatinskim ribarima koji su svojim znanjem i postignućima zadužili svijet, kao ni zapis Ive Jelića o Dalmaciji u Domovinskom ratu.

Za ljubitelje klapske pjesme i viške beside pobrinuo se prvi viški kulturnjak Lenko Blažević koji je u prepunom akustičnom dvorištu muzejskog prostora tvrđave Batarija razdraganom gledateljstvu ponudio večer izvornog dalmatinskog melosa u izvođenju darovite splitske klape Šufit, dok su prvaci viške amaterske drame i nositelji najvećeg priznanja Hrvatskoga sabora kulture za dostignuća u kazališnom amaterizmu Siniša Brajčić i Lina Blažević, kroz viški i komiški čakavski izričaj, nadahnuti osobni pjesničkim darom i motivirani pjesničkim stvaralaštvom književnika i pjesnika Joška Božanića i Jakše Fiamenga, zagolicali srce i dušu zahvalne publike.

Važno je reći kako drama »U sjeni Green Hilla« autora Joška Božanića puko prikupljanje etnografske građe: premda tekst vrvi spomninjanjern autentičnih komiških lokacija i historijskih okolnosti, premda je napisan na (lingvistički iznimno zanimljivom i eklektičkom) viškom sociolektu, njegova je dramaturgija neusposredivo vještija od »spajanja sličica iz otočkog života«.

Pri kraju ove " serije ", valja ekscerpirati jedan izniman tekst Joška Božanića (Iskustvo vremena komiških ribara, Čakavska rič, 1996.) iz kojeg je vidljivo, a u pitanju je samo vjetar, kako su naši ribari jezikom sačuvali svoje iskustvo življenja s morem.

Želja nam je osim literarne baštine u isti mah afirmirati i jedan dio prebogatoga glazbenog naslijeđa - rekao je Vuković najavivši između ostalih poeziju Jure Franičevića Pločara, Marina Franičevića, Joška Božanića, Jakše Fiamenga, Jure Kaštelana, Josipa Pupačića, Drage Ivaniševića, Ljube Stipišića Delmate, Tonka Maroevića, Drage Štambuka, Marine Čapalije...

Ive Kalinskoga, Joška Božanića ili Anke Žagar.

Zalaganjem dr. Joška Božanića, rekonstruirana 9 - metarska komiška gajeta falkuša, nazvana Komeza Lisboa, porinuta inače 6. prosinca 1997. za blagdan komiškog patrona sv. Mikule, već je osim onih jadranskih tukla vode Mediterana i Atlantika, sudjelujući na Svjetskoj izložbi EXPO u Lisabonu te na regatama tradicionalnih brodova u Brestu, glavnom gradu Bretagne, a rovinjskoj batani Fiamita (Fumica), po svetoj Eufemiji zaštitnici Rovinja, porinutoj 25. kolovoza ove godine, bit će vožnja kanalom Grande svjetska premijera, međunarodno vatreno krštenje.

Oni koji su imali tu čast poslušati predavanje prof. dr. sc. Joška Božanića o Kruhu svetog Ivana, mogu posvjedočiti koliko se elementarnih i iskonskih ljudskih vrijednosti skriva iza ove drevne kulture.A priče o rogaču, na Danima rogača u Komiži, pričali su svi od djece iz vrtića, koji su u dobi od tri do sedam godina, svojim sumještanima i gostima priredili fantastičnu izložbu sa slikama i radovima izrađenim od rogača i eko materijala, pa do srednjoškolaca, koji su na svom štandu priredili delicije pripremljene od rogača.

Desetak godina poslije Kapor, Vidović i Carić ponovno su se našli pred jednom " komedijom groba " i čežnje za starim krajem, pred komadom " U sjeni Green Hilla " komiškog pisca i znanstvenika Joška Božanića.

Nažalost priča nije završena, ni iznimni putopisi Joška Božanića (i ne samo njega).