Skup pjesnika organiziraju udruga Hrvatski sastanak i Društvo hrvatskih književnika, a uz dosadašnje oliveatuse na selačku Pijacu su, među ostalim, pozvani i Zvonko Maković, Krešimir Bagić, Sibila Petlevski, Joško Božanić, Siniša Vuković, Tea Benčić-Rimay, Vesna Krmpotić...

Marinovićev popin brujet, koji su na temelju osobne mašte (jer od 1177. kad ga je papa Aleksandar III. navodno jeo na Palagruži oladilo se i jelo i sjećanje...) rekonstruirali Marinović i Joško Božanić, ne sadrži dvi stvari: pomidore i kapulu

Prezetaciji su, uz gradonačelnicu Tonku Ivčević, prisustvovali i suradnici projekta prof. dr. Joško Božanić i mr. Sanja Buble iz Konzervatorskog odjela u Splitu Ministarstva kulture RH te brojni zainteresirani građani koji su pozdravili inicijativu i predstavljenom planu i metodologiji rada dali veliku podršku.

U jednoj je facendi Joško Božanić (Čakavska rič, Split, 2002.) zabilježio ovo kazivanje u San Pedru (Kalifornija): Pri rata u Komizu, u moju doba, kal son jo bil mlod, bilo je lipo.

Riječ je o kapitalnom djelu hrvatske leksikologije, o izvornom znanstvenom radu, koji će, uvjereni smo, biti prihvaćen kao nezaobilazno djelo u istraživanju dalmatinskog leksika (prof. dr. Joško Božanić)

U otvorenoj diskusiji na temu mora sudjelovali su članovi Udruge Dalmacija Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva pri HGK, dr. sc. Joško Božanić, profesor Filozofskog fakulteta Split, dr. sc. Roko Markovina, profesor na FESB Split, Damir Karuza Kalambera, predsjednik sekcije ribara otoka Visa, te gosti Tonči Božanić, državni tajnik za ribarstvo RH, Vladan Dando Boić, predsjednik ceha ribara RH i Alen Soldo, profesor ribarstva.

Uz autora, o knjizi će govoriti Joško Božanić i Josip Botteri Dini.

Upravo je dugogodišnji ugled gajete falkuše, kako je na promociji projekta u ime Ars Halieutica istaknuo profesor Joško Božanić, u svjetsku pomorsku prijestolnicu doveo i čitavu flotu tradicionalnih drvenih barki, koje su od Istre do Dubrovnika obilježile milenijsku brodograditeljsku kulturu.

O razornim posljedicama klimatskih promjena govorio je mr. Ivo Trumbić, o Europskim šansama za razvoj Dalmacije poduzetnik Branko Roglić, o valorizaciji maritimne kulturne baštine prof. dr. Joško Božanić, dok je prof. dr. Jakša Miličić velike infrastrukturne projekte nazvao pokretačem razvoja, kao primjer navodeći splitsku trgovačku luku koja je danas prazna i neiskorištena.

Čovjek koji je u svojemu književnom djelu sačuvao jezik i duh stare, danas već nestale Komiže je sveučilišni profesor dr. Joško Božanić.

Ni djeca nisu uskraćena, jer će glumac Željko Vukmirica tri puta dnevno nastupati za njih sa predstavom Ala falka, a lutkarsku predstavu Moli svićor izvodit će Tahir Mujčić i Joško Božanić.

U osnovama ustroja Odjela za humanističke znanosti u Splitu, povjerenstvo za izradu elaborata, koje čine dr. Joško Božanić, dr. Ivan Mimica i dr. Šime Pilić, podsjeća na to kako su u gradu pod Marjanom od 1945. pa nadalje pune 34 godine uspješno djelovali nastavnički studiji hrvatskog jezika i književnosti, engleskog, francuskog, talijanskog, ruskog i njemačkog jezika, te povijesti i zemljopisa.

Gospodin Joško Božanić je često recitirao svoju poeziju, a svake su se večeri na falkuši odvijala prava komiška druženja uz ribu i vino.

U sklopu dvodnevne manifestacije Nazorovih dana 2012. održan je stručni skup na temu Nazor - prirodoslovac i predstavljen zbornik radova sa međunarodno-znanstvenog skupa Nazorovi dani 2011. Na stručnom skupu sudjelovali su naši eminenti stručnjaci: akademik Tonko Maroević, prof. dr. Ivan Bošković, Nataša Jurić Stanković, profesorica Sanja Franković, dok su zbornik radova sa Međunarodnog znanstvenog skupa 2011. predstavili prof. dr. Joško Božanić i prof. dr Ivan Bošković.

A prijatelj i vodič Joško Božanić upozorava te kako su sve te okolne zgrade, među kojima ima i mnogo trokatnica, čak i četverokatnica te gotovo i nekakvih palača, bile nastambe komiških ribara.

Više neću pisati maritimnu teminologiju u kurzivu - davno je, govoreći o čakavskom jeziku, obećao prof. dr. Joško Božanić, predavač stilistike, leksikologije, onomastike i maritimne kulturne baštine na splitskom Filozofskom fakultetu, osnivač i voditelj Centra za interdisciplinarne studije Studia Maditerranea, pjesnik, čakavski začinjavac i čuvar identiteta dalmatinske baštine, koji je ovih dana promovirao svoju novu knjigu koja se bavi problematikom jezika Dalmacije Lingua Halieutica.

Pjateška je debela, a štela mršava žena, što će se naći kao oblik barke u brodograditeljskom poslu u kojem Korčulani, kako je to definirao prof. Joško Božanić, iz drvene građe i ostalog gradiva, s dušom naprave kozmos.

Uz tebe su, hvala Bogu, pjesnici Komižani Jakša Fiamengo i Joško Božanić, i oni ti daju potporu za let iznad svih gnijezda.

VENECIJA - Eto, i to se dogodilo najljepši i najluđi san o kojem su Joško Božanić, idejni začetnik rekonstrukcije povijesne ribarske gajete falkuše iz Komiže, i ekipa njegovih veslača odavno sanjali: provozali su se čuvenim kanalom Grande, glavnom prometnom arterijom grada na lagunama.

Tako su svoju venecijansku epizodu zaključili veslači falkuše Joško Božanić, Tonko Božanić Gruje, Tonći Božanić, Bepi Fiamengo i Miljenko Stuhne, a na veslima batane bio je dvojac Sirotić-Venier s kormilarom Veniorom.

O Visu, njegovoj baštini, prijeporima i problemima, ali i vjeri u njegovo bolje sutra, govore i pišu: Ana Linčir, Joško Božanić, Vesna Parun, Jakša Fiamengo (ovaj put o Ranku Marinkoviću), Ljiljana Kaliterna Lipovčan... pa Mirjana Sanader i Jelena Hekman...

Mali smo, ali imamo što pokazati tako je posjet Brestu zaključio dr. Joško Božanić.

Osim plana obilježavanja ovog velikog dvomilenijskog jubileja, otvorena su i druga aktualna pitanja koja uvelike tište žitelje Dalmacije, a to su prije svega dionica autoceste koja se planira bez konzultacija sa stanovnicima regije koji žele što skorije spajanje Dubrovnika, ali dionicom preko Pelješkog mosta ili tunela i kroz hrvatski teritorij, dovršenje brze ceste Trogir-Omiš kao najprometnije prometnice u RH, potpuno neprihvatljivom poskupljenju električne energije pošto je ista jedini energent kojim se Dalmacija zimi grije, a ljeti hladi te problematike Čakavskog jezika koji je pred izumiranjem o čemu će Udruga Dalmacija uskoro organizirati veliku tribinu koju će voditi prof. Joško Božanić.

Školu fotografije medijima i javnosti će predstaviti: prof. dr. sc. Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti i dugogodišnji konzervator, danas voditelj Centra Cvito Fisković u Institutu za povijest umjetnosti, autor knjiga i izložaba, te monografija koje je radio u suradnji s Ivom Pervanom, prof. dr. sc. Joško Božanić izvanredni profesor Sveučilišta u Splitu, istraživač i znanstvenik, osnivač Ars halieutice i pokretač obnove gajete falkuše, pisac i pjesnik, Boris Ljubičić, Ivica Vidović, Božo Skoko, Slaven Letica, Ivo Pervan, idejni tvorac Škole fotografije i Zvonko Pešić, profesor fizike i matematike, dugogodišnji prosvjetni radnik, osnivač i vlasnik Privatne gimnazije sv. Lovre u Šibeniku, voditelj obnove renesansnog vrta samostana sveti Lovre u Šibeniku, vlasnik Agencije Cromovens.

Prof. Joško Božanić pohvalio je nadarenost mladog Vrbanjanina, oduševljen velikim odazivom publike na promociji koja je potvrdila da popularnost čakavske poezije u Splitu sve više raste.

Uskoro će se u sklopu toga projekta točnije 29. i 30. kolovoza održati dvodnevno događanje - tada će Vis pohoditi mnoštvo uglednih znalaca Rankova djela i lika filmolog Bruno Kragić, redatelj Antun Tonči Vrdoljak, profesor Milan Bešlić, a iz susjedne Komiže stižu književnici Jakša Fiamengo i Joško Božanić.

Lijepo će biti, korisno i uputno poslušati spomenute goste prigodnoga događanja, a među njima je i književnik Joško Božanić, koji profesorski precizno i pjesnički jako umije smjestiti Rankovo djelo u vrijeme i prostor.

U njemu su zastupljeni: Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent i Zoran Kršul.

U dvadeset godina Maslinovim vijencem ovjenčani su: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luka Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanić, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent i Zoran Kršul.

Upravo na tome radimo, na vraćanju njenog digniteta kazao je Joško Božanić, prilikom predstavljanja projekta Hrvatska na Atlantiku.