Recenzijama su djelo popratili Cvito Fiskovići Duško Kečkemet.

S njom se slaže i povjesničar umjetnosti dr. Duško Kečkemet, navodeći kako su u poznatoj knjizi Velike arhitekture svijeta, s predgovorom čuvenog britanskog povjesničara umjetnosti Nikolausa Pevsnera, obilno predstavljene jedino Dioklecijanova palača u Splitu i katedrala svetog Dujma, a spominju se i zadarska katedrala, te ranoromanička rotonda svetog Donata.

Demok ratični moment »Rivala« pokazao se u tome da su na popisu njegovih suradnika neki od najeminentnijih književnih i kulturnih djelatnika hrvatske scene (Darko Gašparović, Zvonko Maković, Goran Rem, Branko Čegec, Nikola Petković, Milorad Stojević, Igor Žic, Delimir Rešicki, Berislav Valušek, Aldo Paquola, Irena Lukšić, Jadranka Pintarić, Branko Maleš, Giacomo Scotti, Dubravka Oraić-Tolić, Nikica Talan, Miro Gavran, Sanja Nikčević, Duško Kečkemet, Mladen i Višnja Machiedo), ali i stotine i stotine onih koji su se tek okušali na skliskom području zvanom kultura (bibliografija »Rivala« govori o oko tisuću objavljenih jedinica u 25 svezaka).

Nagrade za životno djelo dobili su: sportski novinar Edo Peci, kulturni djelatnik dr. Duško Kečkemet te nadbiskup u miru o.

O njima će govoriti, među ostalima, Duško Kečkemet, Milan Ianišević, Tonko Maroević, Ivana Tomić Ferić i Josip Vrandečić.

Splitsku fontanu - koju je napravio talijanski kipar Luigi Ceccon na inicijativu splitskoga gradonačelnika Antonija Bajamontija i većine građana tadašnjeg Splita - i Talijani i bivši Jugoslaveni i današnji Hrvati redovito pogrešno tumače, piše DUŠKO KEČKEMET

Splitski je zvonik pravi primjer kampanilizma starih gradova, on je uspješno nadmašio sve suparnike, premda se dugo gradio, započet je još u XIII. stoljeću - podsjeća Duško Kečkemet, napominjući kako zvonik nije samo zalijepljen, nego s mauzolejem-katedralom, što je njegovim graditeljima bio zadani početak, tvori savršenu estetsku cjelinu.

Mapa je u Hrvatskoj prvi put prikazana već nakon njezina izlaska, i to u ' Danici horvatsko-slavonsko-dalmatinskoj ' 1847. godine, a njezin cjeloviti opis objavio je 1990. godine Duško Kečkemet u Akademijinu ' Radu '.

Duško Kečkemet piše kako bi djeca nekoć rado zajašila ovu sfingu iz doba faraona Tutmozisa III.

Prof. dr. Duško Kečkemet napisao je " Slikarske kompozicije Dine Jakšić svečanost su očima, odrazi radosti stvaranja i mladenačkog optimizma ".

Konačno, mislim da nasade palmi moramo ostaviti dopadljivim ljubavnim pjesmicama, a ne našim tradicionalnim obalama, jer su općenito monotone, netradicionalne, ali i izričito megalomanske. duško kečkemet

Za životno djelo nagrađen je povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet, autor koji je sav svoj životni i radni vijek posvetio očuvanju Dalmacije i njezine baštine, a po vlastitom priznanju uvijek mu je najdraže bilo objavljivati radove baš u Slobodnoj Dalmaciji, s kojom surađuje još od 1950.

O radu Josipa Zankija pisali su: Tonko Maroević, Darko Schneider, Đuro Vanđura, Duško Kečkemet, Ana Dević, Ivica Župan, Sanja Cvetnić...

U području tehičkih znanosti nagradu za životno djelo dobio je profesor splitskog Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Ognjen Bonacci, za biotehničke znanosti profesor zagrebačkog Šumarskog fakulteta Branimir Prpić, za društvene znanosti profesor riječkog Ekonomskog fakulteta Ratko Zelenika, a u području humanističkih znanosti umirovljeni profesor splitskog Fakulteta prirodoslovo-matematičkih znanosti Duško Kečkemet.

Ante Svarčić i akademski slikar Frano Delale, te stručni suradnici dr. Duško Kečkemet i prof. Davor Domančić.

Za Nagradu za životno djelo predloženi su pjevač Oliver Dragojević, posmrtno skladatelj Zdenko Runjić, akademik Davorin Rudolf, prof. dr. Jagoda Radošević s Kemijsko-tehnološkog fakulteta, redatelj Ivan Martinac, radnik Cestara Ante Jakoliš, povjesničar Duško Kečkemet, professor emeritus Ivan Mimica s Pedagoške akademije, književnik i kroničar Anatolij Kudrjavcev, operni pjevač Ratomir Kliškić, glumac HNK Josip Genda, posmrtno pukovnik Andrija Bartulić, predsjednik splitske Hvidre i nogometni trener Tomislav Ivić.

biografija Duško Kečkemet rodio se u Supetru na Braču 1923. godine.

Davor Domančić: Nagrada AVNOJ-a za 1977. godinu akademiku Cvitu Fiskoviću; Anđela Horvat: O djelovanju Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu od 1910 - 1914.; Duško Kečkemet: Projekt arh.

Tako piše Duško Kečkemet u svojoj knjizi Ante Bajamonti i Split.

Povjesničar Splita dr. Duško Kečkemet, koji je i dobar poznavalac problema urbanog razvitka grada, pišući pod konac 2003. u prilogu " Forum " ovog lista o summi splitskih uspjeha i promašaja, nije mogao zaobići činjenicu da grad još uvijek nema svoj " Lisinski ": " Split je grad bez odgovarajuće koncertne dvorane pa nije neobično da opća glazbena kultura u gradu vidljivo opada, na žalost i u mlađoj generaciji, od koje bismo željeli očekivati nešto više od stadiona i estrade... "

Prof. dr. Duško Kečkemet, rođeni Supetranin se također sa sjetom prisjetio trenutaka provedenih na Banju.

Najstariji živući član Fotokluba Duško Kečkemet (89) podsjetio je kako je i prije nego je utemeljen klub, u gradu bila razvijena fotografska kultura jer je od 1860. djelovao fotografski atelijer, jedan od najstarijih u Europi.

Povodom izložbe Gotovčevih arhitektonskih radova 1984. godine, Duško Kečkemet je napisao u " Vjesniku ": " Gotovac je izraziti predstavnik tzv. funkcionalističke arhitekture, koju gorljivo zastupa kako građevnim ostvarenjima tako i polemičkim prikazima i kritikama u lokalnim novinama.

Duško Kečkemet podsjeća na silan otpor Splićana kad su vlasti na Rivi namjerile počupati murve. A, ča ćedu nama ote palme, da po njima šimije skačedu?, grintali su batali, kleli one što su se sjetili Areacaceae iz porodice jednosupnica posaditi duž obale.

Duško Kečkemet, povjesničar umjetnosti: - Nisam pravni stručnjak, ali mislim da nije prihvatljivo patentirati kao intelektualno vlasništvo nešto čemu nisi doprinio.

Naravno da Smoje nije čitav Split, ali Split predstavljaju i Veljko Rogošić. i Igor Mandić (Iako rođeni Šibenčan), i braća Vujović, Ivica Šurjak, Dragan Holcer, Tomislav Ivić, i Mani Gotovac, i Josip Županov, i Doris Dragović i Viva Ludež,... Inoslav Bešker, Duško Kečkemet, i Tartaglie...

A po čitavom svijetu sve ove godine iseljeni Splićani prije svega bi pitali: A oće li se ikad vratit fontana na Rivu? prisjeća se Ljubo Kuzmanić Fjuba, ukazujući i kako je fontana bila obvezni motiv razglednica staroga Splita, što dovoljno svjedoči o njezinu značenju građanima onodobnog Splita. Fontana nije podignuta i postavljena na splitskoj obali tek kao ukras, već u prvom redu kao simbolični spomenik tekućoj vodi koju je Split, nakon više od tisuću godina krajnjeg oskudijevanja vodom, dobio 1880. godine upozorava povjesničar umjetnosti dr. Duško Kečkemet, počasni predsjednik Komisije i autor jedine dosad objavljene knjige o Splitskoj fontani, što ju je 1994. godine tiskao Logos.

Duško Kečkemet kaže da su do pedesetih godina 20. st.

Predstavljajući brončani kip sv. Roka, dr. Duško Kečkemet, povjesničar umjetnosti i poznavatelj Rendićevih umjetničkih radova, u prigodnoj je riječ istaknuo da je štovanje sv. Roka prisutno u mnogima bračkim mjestima gdje ga se štuje kao zaštitnika od kuge i drugih teških bolesti, pa je razumljivo zbog čega ga ni kipar Rendić nije zaobišao u svojem stvaralaštvu.

zanimljiv dokumentarac. niku je večer bio na hrt-u prikazan. duško kečkemet je udav ali što ćeš. dva su mi detalja u filmu iznimno zanimljiva: čuđenje nad činjenicom da je mladi meštrović u beču kao financijera pronašao moćnog židova iako se u filmu prije toga jasno naglašava da mu je prva žena ruža bila židovka. mislim, ne mora bit u pitanju ' židovska veza ' ali nismo djeca. osim ovoga, zanimljivo da u svezi utamničenja u ndh nije spomenut podatak da je umjetnik uhićen zajedno sa slikarom jozom kljakovićem pod optužbom da je bio mason, što smo spominjali na forumskoj temi o jozi kljakoviću. ivan mužić meštrovića bilježi kao masona, što dakako ne mora biti istina. u filmu je, s druge strane, forsirano meštrovićevo katoličanstvo u odgoju, motivima njegovih djela, snimak iz amerike za kućnim stolom u društvu jednog franjevca, razgovor sa svećenikom koji je bio s njim pred smrt, pogreb itd. meštrović je bio interesantna pojava ali mi je nejasno sve ovo oko njegovih vjerskih opredjeljenja jerbo se katoličanstvo i masonstvo isključuju. jesu li baš ustaška vlast ter ivan mužić optužbu za masonstvo isisali iz prsta? zašto u filmu koji su radili članovi obitelji nije masonstvo barenko spomenuto kao optužba?