Osim Krajine, Buklijaša i Tudića na tribini su svoje stihove govorili i Joja Ricov, Diana Burazer i mnogi drugi.

U knjizi je zastupljeno pet pjesnikinja i pet pjesnika, svaki sa po deset pjesama: Diana Burazer, Ružica Cindori, Lana Derka č, Dunja Detoni-Dujmi ć, Diana Rosandi ć te Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Ante Stama ć i Borben Vladovi ć, predgovor je napisao Davor Šalat, a naslov nosi po pjesmi akademika Ante Stama ć a Pod pepelom davne vatre.

Knjižnica Novi Zagreb je još 1988. godine prvi otpočela s tečajevima glagoljice pod vodstvom akademika dr Eduarda Hercigonje, a tijekom 20 godina na tribinama, predavanjima, izložbama i promocijama novih knjiga na temu glagoljice bili su gosti akademkinja dr. Anica Nazor, akademik dr. Stjepan Damjanović, akademik dr. Josip Bratulić, dr. Mateo Žagar, dr. Milan Mihaljević, dr. Marica Čunčić ravnateljica Staroslavenskog instituta, akademski slikar prof. Frano Paro, pjesnik Joja Ricov, mr Martin Modrušan, dr Darko Žubrinić, Biserka Draganić, izlagale su Vjera Reiser i Editha Budin, Đurđa Arbutina sa svojim Likovnom radionicom glagoljaške pisarnice, polaznici Udruge " Ozana " i mnogi drugi.

Imao si pravo Ivo Mašina, Hrvati će opet imati svoju državu ", nadahnute riječi izrekao je ugledni hrvatski književnik Joja Ricov u počast svom prijatelju Ivi Mašini, u prigodi svečanog otkrivanja spomenika i predstavljanja zbornika radova o rodoljubu Ivi Mašini na otočiću Galevcu u blizini Preka, koje je priredila Družba " Braća hrvatskog zmaja ", Zmajski stol u Zadru.

Među sudionicima čakavske poezije bio je pjesnik iz Kali Joja Ricov, koji je u svom prepoznatljivom stilu izveo svoje pjesme iz zbirke " Job s drugima " pružajući posjetiteljima kualjski govor u svoj njegov punini i draži.

Pod uredništvom Radovana Grgeca oko Marulića i Danice okupljali su se katolički književnici, nasljednici Sudete i Remete, kao i suradnici Josipa Andrića, Ljubomira Marakovića, Krunoslava Krstića i Mate Ujevića, primjerice Stjepan Krčmar, Svevlad Slamnig, Vojmil Rabadan, Luka Perinić, Ivo Balentović, Mato Marčinko, Joja Ricov

Saša i pjesnik Joja Ricov su položili vijenac.

Joja Ricov izdvaja ih na 321. strani svojih, već spomenutih Slovoslova.

Gladni pjati, osijedjeli snovi, personifikacijski su epiteti, ali i: jakojač i, gorkogorči, drvenočavlast, nastalih od pridjeva s pridjevom, kako to Joja Ricov lijepo uoči i ovjekovječi u svojim Slovoslovima. (Joja Ricov, Slovoslovi, Hrvatsko knji ževno društvo svetog Jeronima, Zagreb 2000. str. 321.) Ali i: odzloćiti, ovatriti, očeljaditi i mnoge druge novotvorenice nastale od glagola, imenica, njihovih i inih spajanja.

Tu im je predstavio povijest župe i crkve, a o koludricama je govorio i njihov prijatelj, književnik i pjesnik Joja Ricov.

Prof. Livljanić bi je član zadarske skupine u Zagrebu (Joja Ricov, Šime Dujmović, Ivan Gregov, Ante Benzija).

Iz mora epizoda i doga đaja izdvajam opjev pridjeva slobodan (Opjev pridjeva slobodan, Joja Ricov posebo isti če na 373. strani Slovoslova, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronim, Zagreb, 2000.) i jednu Aninu poslanicu Mojmiru.

Joja Ricov mi se ponudio za recenziju pjesama, a htjela bih izraditi pjesme i slike s druge strane, međutim to je jako skupo.

Među brojnim gostima bili su dogradonačenik Zdravko Grgurević, akademik Ante Stamač, književnici Joja Ricov, Pajo Kanižaj, Bruno Profaca, tv novinar Edi Škovrlj itd. itd.

Objavljeno je devetnaest autora među kojima su između ostalih i renomirane hrvatske pjesnikinje i pjesnici: Vesna Krmpotić, Dijana Burazer, Luko Paljetak, Mate Ganza, Arsen Dedić, Joja Ricov, Dražen Katunarić i drugi.

Energičnom izvedbom dijela poeme " Naša gospa pariška " Joja Ricov otvorio je prekjučer književni susret u knjižari Verbum u Zadru.

Pjesnik, likovni i književni kritičar, esejist, dramski pisac, publicist, antologičar, prevoditelj, fonetik i predavač slavistike Joja Ricov također je pisac zanimljive i teške osobne povijesti koja se provlači kroz mnoga njegova djela.

U Programu su sudjelovali pjesnici Luko Paljetak, Joja Ricov, Pajo Kanižaj i TOnko Maroević, a u glazbenom dijelu pjevali su žansla klapa " Barufa " i " Koljnofski štrabanci ", dok je Marulićevu " Juditu ", interperetirala Milena Dundov.

Znajući komunisti su ga ubili u Staroj Gradiški i pokopali unutar zidina zatvora.Od obitelji su ostale sestra Vera i Desa koje mu kite grob na otočiću galovcu (Školjiću). Akio ti što znači Joja Ricov i njegova knjiga o IVI Mašini - pročitaj je svakako

Joja Ricov diže spomenik svojoj materi - i za svih njegovih stradanja, ona je uvijek dolazila među stražare, među gladne kojima je dijelila hranu koju je donijela.

O knjizi su govorili Joja Ricov, Pavao Despot i Zrinka Dobra-Opa č i ć, a stihove je kazivala dramska umjetnica Milena Dundov.

Joja Ricov pjesnik, književnik, prevoditelj prijatelj s Tinom Ujevićem iz pedesetih godina prošlog stoljeća u čuvenim poetskim Krugovima večer je posvetio svim bezimenim braniteljima koji su očuvali hrvatsku didovinu od velikosrpske agresije i generalima u mračarama Europe.

Na tom otoku u narodu malo znanom, robijali su i zadarski intelektualci: Ante Benzija, Šime Dujmović, Ivan Gregov, Ive Livljanić, Šime Mihatov, Veljko Peroš i Joja Ricov, te još mnogi drugi.

No, kako navodi Joja Ricov puštanjem na slobodu izašao je iz pakla ali pakao se nastavio, osam godina bio je na cesti kao beskućnik.

Stjepan Bahert, prof. Joja Ricov, i naš mješoviti pjevački zbor Bašćina pod ravnanjem maestra dr. fra Izaka Špralje.

JOJA RICOV GOSTOVAO NA« VEČER U KNJIŽARI »

U mom životu u svemu se bilježi Božja prisutnost rekao je Joja Ricov, istaknuti hrvatski književnik koji je u srijedu 27. listopada gostovao na događaju Večer u knjižari u knjižari Verbum u Zadru.

Uređivali su ga Joja Ricov i Zlatko Tomičić od 1968. do 1969. godine.

Nije bez razloga ni davne 1988. na plenumu DKH, na kome se raspravljalo o nazivu jezika Hrvata, hrvatski književnik Joja Ricov kratko ali hrabro odgovorio na to pitanje: " LINGUA CROATORUM

Kako je u svojoj recenziji napisao hrvatski književnik i književni kritičar Joja Ricov, prozor je Polegubićevo oko u svijet.