Od 1974. do 1979. godine bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, glavni urednik edicije Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog (1991. - 2001.) i glavni urednik edicije Ars Croatica.

Majski muzički memorijal centralna je glazbena manifestacija koja se održava u Čakovcu od 1974. godine, a posvećena je životu i djelu istaknutog hrvatskog skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog.

Bogat komorni program započeo je Lirskim Gudačkim kvartetom Josipa Štolcera Slavenskog (1896 - 1955), u čija se tri stavka zgusnula građa stvorivši ugođaj nepotrebne kompozicijske kompleksnosti, gdjegdje teško i neugodno razrješive

Dana 30. studenog ove godine navršit će se 55. godina od smrti iznimnog ali nažalost neshvaćenog hrvatskog skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog, kojeg su više cijenili u inozemstvu negoli u domovini, u kojoj nije mogao dulje opstati, nego je nakon studija glazbe u Budimpešti i Beču boravio kraće vrijeme u Zagrebu, Parizu i Pragu, a najdulje u Beogradu, gdje je poslije Drugoga svjetskog rata radio i kao profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji i gdje je umro u šezdesetoj godini života.

Ambiciozna je umjetnica međutim s puno entuzijazma našla neodoljiv izazov upravo u interpretacijama najznačajnijih vokalnih opusa hrvatskih skladatelja Ivana Lukačića, Dore Pejačević, Josipa Štolcera Slavenskog, Ferde Livadića i Franje Krežme, koje je već ranije javno predstavljala i snimila za potrebe radija i televizije.

Tamo će od 11 sati, djela Josipa Štolcera Slavenskog, Vivaldija, Mozarta i drugih, izvoditi Gudački komorni orkestar Muzičke akademije u Zagrebu, pod vodstvom Jože Haluze.

Fortunata Pintarića franjevca, Orazio Veccia, Johannesa Brahmsa, Josipa Štolcera Slavenskog i Gunnar Hahna; klavirska djela: Domenica Scarlattia, Versetti iz stare japanske koto glazbe, Domenica Cimarose, Marka pl. Tajčevića, Ottorina Respighia i Béle Bartóka.

Bista Josipa Štolcera Slavenskog, glazbenog umjetnika po kome je imenovan i gradski pjevački zbor u kojem sam i sâm pjevao desetak godina, kao i nagrada koja se dodjeljuje u okviru manifestacije Majski muzički memorijal.

početak rada na izdavačkom projektu " Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog "; projekt bi imali zajedno realizirati Društvo skladatelja Hrvatske i Udruženje kompozitora Srbije; ukupno bi trebalo tiskati 49 svezaka artikuliranih prema kriteriju glazbenih vrsta odnosno izvodilačkih sastava; prvi redakcijski odbor čine Natko Devčić (glavni urednik), Eva Sedak, Mirjana Živković, Vlastimir Peričić i Vladimir Cvija (tehnički urednik)

Sutrašnjim otvorenjem obilježit će se i Svjetski dan zborskog pjevanja, ' ' World choral day ' ', koncertom Josipa Hatzea i Josipa Štolcera Slavenskog.

potpisuje se izdavački ugovor s nasljednicima - nosiocima autorskih prava Josipa Štolcera Slavenskog

Bogat komorni program započeo je Lirskim Gudačkim kvartetom Josipa Štolcera Slavenskog (1896 - 1955), u čija se tri stavka zgusnula građa stvorivši ugođaj nepotrebne kompozicijske kompleksnosti, gdjegdje teško i neugodno razrješive.

Konačno, antologijske izvedbe Pjesama moje majke Josipa Štolcera Slavenskog te Z mojih bregov Krešimira Baranovića predstavljaju nam Vladimira Ruždjaka i kao zdušna interpreta i promicatelja hrvatske baritonske glazbene literature.

Stručni žiri u sastavu Peter Erdei (Mađarska), Ralph Allwood (Engleska), Patrick Russill (England) osobito je pohvalio muzikalnost i vokalnu tehniku zbora te izvrstan odabir repertoara za natjecanje koji se sastojao od kompozicija Zoltana Kodalya i Josipa Štolcera Slavenskog.

A da neatraktivnosti ostanemo dosljedni i naslovljavanjem proizvoda album HGZ ISCM to zaslužuje, potvrđuje ne samo znalački izbor vokalne lirike Dragana Plamenca i Arnolda Schönberga te komorne glazbe Antona Weberna i Josipa Štolcera Slavenskog nego i nesvakidašnja zanimljivost i sadržajnost popratnih tekstova ovitka CD-a, bilo da je riječ o prepjevima Seada Muhamedagića, citatima historijskih dokumenata ili tekstova Marcela Bačića i Eve Sedak.

projekt " Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog " prilagođuje se mjerama ekonomske stabilizacije, smanjuju se naklade

Bile su to Zagorska Josipa Štolcera Slavenskog, U našeg Marina, u obradi Dinka Fia, te Aya Ngena, tradicionalna afrička pjesma plemena Zulu.

Lovro Pogorelić je za predstavljanje festivalskoj publici odabrao četiri Debussijeva Preludija iz prve knjige ovih minijatura (Plesačice iz Delfa, Jedra, Vjetar u dolini i Zvuci i mirisi kruže večernjim zrakom), uvrstio je i djelo hrvatskog autora što je običaj većine domaćih izvođača na Igrama, Sonatu Josipa Štolcera Slavenskog, zatim Skrjabinovu Fantaziju u h-molu i u drugom dijelu koncerta Lisztovu Sonatu u h-molu.

Dan prije, 17. travnja, muzikolog Nikša Gligo održat će predavanje s temom 1957. godine, u Klubu HGZ a u 19.30 sati, te će biti predstavljen i novi kompaktni disk s djelima Josipa Štolcera Slavenskog.

Na programu će biti 1. guda čki kvartet Željka Brkanovića te 2. guda čki kvartet (Lirski) i Pjesme moje majke, za mezzosopran i guda čki kvartet, Josipa Štolcera Slavenskog.

U 20 sati u Centru za kulturu počinje koncert na kojem će nastupiti dvoje pijanista Srđan Filip Čaldarović i Irina Milivojević, dok je pravom glazebnom poslasticom, najavljen nastup proslavljenog hrvatskog tenora Tomislava Mužeka, koji će u Čakovcu izvesti Pjesme moje majke, Josipa Štolcera Slavenkog te nekoliko međimurskih pjesama u obradi Vladimira Ruždjaka.

Na programu je bila Suita za gudački kvartet Josipa Štolcera Slavenskog, poznata i kao " Šest narodnih ", djelo s puno elemenata folklora.

Posebna pažnja posvećuje se i izvedbi i promociji djela hrvatskih skladatelja tako da su kao dio programa ili obvezne skladbe bila izvođena djela Mile Cipre, Josipa Štolcera Slavenskog, Juraja Stahuljaka, Stjepana Šuleka, Rudolfa Bručija, Pavla Dešpalja, Miroslava Miletića, Borisa Papandopula, Miroslava Šlika, Frane Paraća, Brune Bjelinskog i Mladena Tarbuka.

Godine 1945. preimenovana je u Gradsku muzičku školu, a od 1973. godine nosi ime Josipa Štolcera Slavenskog.

U repertoar je zarana uvrstio skladbe Josipa Štolcera Slavenskog, Baranovića, Papandopula i Devčića a početkom šezdeseth počeo se baviti opusom suvremenih hrvatskih skladatelja Kelemena, Maleca, Rubena Radice, Branimira Sakača i Stanka Horvata.

Rosenberga (1870 ⠀ 1954), skladatelja i dirigenta, potom Josipa Štolcera Slavenskog (1896 ⠀ 1955), rođenog u Ä akovcu.

Na svojem nastupu održanom u subotu, 29. rujna, poslije podne, u svečanoj Bernard Haitink Hall na amsterdamskom Konzervatoriju, ukupno 36 " lipaša " izvelo je raznovrstan polusatni program iz različitih stilskih razdoblja, a činilo ga je šest skladbi hrvatskih i inozemnih autora: " Exultate Deo " Alessandra Scarlattija, " O Magnum Mysterium " Mortena Lauridsena, " Voda zvira " Josipa Štolcera Slavenskog, " Lastavice " Emila Cossetta, " Sleep " Erica Whitacrea i " Plaudite manibus " Branka Starca.

Međimurje, regija omeđena sa dvije rijeke Murom i Dravom, imala je važno mjesto u djelu Josipa Štolcera Slavenskog, a elementi tradicijske glazbe bili su često prisutni u njegovom radu. Voda zvira, tradicionalni međimurski napjev koji je Slavenski obradio za mješoviti zbor, svoje će mjesto naći i u instalaciji Maše Bajc.

No zbiva se taj odmak i u novoj osjetljivosti za izvorni glazbeni izričaj naroda, za folklor uz čiju su pomoć moguće stravinskijevske sinteze s tradicijom - briljantno ostvarene u orkestralnom, a osobito glazbeno scenskom opusu Krešimira Baranovića - ali i inovativni iskoraci prema novim sustavima i novoj zvukovnosti po uzoru na Bartoka, s kojim se po snazi budućnosne vizije u Hrvatskoj može usporediti jedino dio osebujnog opusa Josipa Štolcera Slavenskog.

Akademik Lovro Županović: Budu li se ikada u kontekstu razmatranja razvitka hrvatske glazbene kulture XX. stoljeća tekstovno opširnije opisivali prinosi regija zemlje Hrvatske, onda će u udarnoj falangi međimurske regije valjati navesti imena najprije tandema Vinka Žganca i Josipa Štolcera Slavenskoga predvođenih nezaobilaznim Florijanom Andrašecom potom četverolist što ga tvore Josip Vrhovski, Miroslav Magdalenić, Mirko Kolarić i Joža Požgaj, te (nakon duže stanke) začelnik Miroslav Vuk, rođenjem (zasad) posljednji hvalevrijedni glazbeni poslenik spomenute regije. (Hrvatsko slovo, 23. lipnja 1995.)