Zbor je otpjevao četiri skladbe Die Nachtigall Felixa Mendelssohna Bartholdyja, Stari malin Tatjane Merkl, Bogorodice djevo Sergeja Rahmanjinova i Mari mome Dobrija Hristova.

Koji će program filharmonija izvoditi na sedamnaest koncerata po američkim gradovima? Ivo Pogorelić svirat će 2. klavirski koncert Sergeja Rahmanjinova, s kojim je u ovom trenutku vrlo poznat, koliko po dobru, toliko i po zlu.

Bit će to preludiji ruskog majstora Sergeja Rahmanjinova, potom hrvatskog skladatelja Stjepana Šuleka te poljskog romantičara Frédérica Chopina.

Mokranjca i nekoliko projekata u 2007. (Horska dela vojvođanskih prostora, Jugoslovenska horska muzika), kao i novogodišnjeg koncerta u prvoj polovini siječnja 2008., nastup na NOMUS-u iste godine, sa zborskom kantatom Cjelonoćno bdijenje Sergeja Rahmanjinova, bio je do sada i najveći interpretativni izazov za ovaj ansambl. Novo djelo na Novosadskim muzičkim svečanostima, domaću premijeru oratorija pod nazivom Stanice, Aleksandre Vrebalov Vojvođanski mešoviti hor ostvarit će u suradnji sa Simfonijskim orkestrom Akademije umetnosti u Novom Sadu i solistima Anetom Ilić (sopran) i Miodragom Mikom Jovanovićem (bariton).

Dirljivu kombinaciju lirskih, turobnih i dramatičnih elemenata u tom genijalnom spoju tradicionalnog i modernog stila umjetnici su izveli nadasve studiozno, virtuozno i sugestivno, ispraćeni burnim pljeskom brojne publike, uključujući dobar dio domaćih i inozemnih violončelista, koji su s raznih strana svijeta pristigli na 5. međunarodno natjecanje Antonio Janigro, a ono je na najljepši način najavljeno upravo tim kvalitetnim koncertom, koji je završio nježnim dodatkom popularne Vokalize Sergeja Rahmanjinova.

U svojevrsnom kompendiju ruske vokalne lirike, adekvatne Liedu s ponekim talijanskim utjecajem, od početaka iz salona građanske klase na stihove znanih nam i neznanih pjesnika sve do pjesma Petra Ijiča Čajkovskog, a potom i Sergeja Rahmanjinova.

Jedno č ina opera Aleko, nastala prema Puškinovoj poemi Cigani, bila je diplomski rad Sergeja Rahmanjinova na Moskovskom konzervatoriju, za koju je nagra đ en Velikom zlatnom medaljom.

Koncertom u »Lisinskom« u nedjelju ravnat će maestro Dmitrij Kitajenko, a na rasporedu je Prvi koncert za klavir i orkestar u b-molu op. 23 Petra Iljiča Čajkovskog, a u drugom dijelu Druga simfonija u e-molu op. 27 Sergeja Rahmanjinova

Nije čudo kada zapanjuje njegova lakoća i raskošnost u zahtjevnom Trećem koncertu za klavir i orkestar u d-molu Sergeja Rahmanjinova.

U klaustru sv. Frane Zbor je u zadivljujućoj tišini prepunog gledališta otpjevao u sat vremena skladbe Nikolaja Kedrova, Arva Parta, Urmasa Sisaska i Sergeja Rahmanjinova, odnoseći slušatelje preklapanjem muških i ženskih božanskih glasova u prave nebeske sfere.

Pijanistica Mia Miljković (1987) izvela je Preludije, op. 23 Sergeja Rahmanjinova, pijanist Ante Sladoljev (1988) interptretirao je Varijacije na međimursku temu Mladena Tarbuka, komorni duo Marta Šomođi Homan (1988) i Kristina Kebet (1987) odsvirale su Baladu za flautu i klavir Franka Martina, a pijanist Karlo Ivančić (1989) izveo je Jubilus Ive Josipovića.

Oduševio je i solo dodatak Ljubavni jadi Fritza Kreislera u briljantnoj virtuoznoj obradi Sergeja Rahmanjinova.

Njegova religijska drama Otok (Ostrov, 2006.) hvaljena je parabola o vjeri i iskupljenju, dok Jorgovani (Lilacs, 2007) govore o životu skladatelja i pijanista Sergeja Rahmanjinova.

U Bijelu oktavu stiže 3. klavirski koncert Sergeja Rahmanjinova

Na programu su bila dijela Franza Lizsta i Sergeja Rahmanjinova.

Mustonenov posebni način sviranja ipak ima utjecaja na oblikovanje tona, koje nije postiglo onu perfekciju finog glazbenog tkanja koja se traži kada se Scarlattija svira na glasoviru, zapazivo posebno u nedovoljno finom pletu muziciranja u posljednjoj petoj, naročito poznatoj, Sonati u E-duru, K. 380. Za drugi dio izabrana 1. sonata za glasovir u d-molu, op. 28. Sergeja Rahmanjinova, najbolji Mustonenov tumačiteljski ostvaraj večeri, bila je izvrsnim predloškom za umjetnikovo snažno, perfekcionističko i dojmljivo sviranje kakvim njegov pijanistički stil obiluje.

Zbor je otpjevao četiri skladbe - " Die Nachtigall " Felixa Mendelssohna Bartholdyja, " Stari malin " Tatjane Merkl, " Bogorodice djevo " Sergeja Rahmanjinova i " Mari mome " Dobrija Hristova.

Nastavili su u istom, gotovo salonskom stilu Prvom suitom, op. 5 Sergeja Rahmanjinova, koja je, uza svo divljenje prema cjelokupnom opusu tog skladatelja, njegovo najbljeđe djelo.

U prvom dijelu baletne večeri ljubljanski baletni ansambl na glazbu Sergeja Rahmanjinova izvest će koreografiju Rapsodija/Rhapsody istaknutoga nizozemskoga koreografa mlađeg naraštaja Ive van Zwietena (r. 1970.). Dubina i strast Rahmanjinove glazbe nadahnjujuća je i motivirajuća za poniranje u srž svakog pojedinog plesača.

Uz to, opsežna mu diskografija uključuje i sve Prokofjevljeve glasovirske sonate, Drugi i Treći glasovirski koncert Sergeja Rahmanjinova, Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog uz Tri scene iz Petruške Igora Stravinskog, Godišnja doba Petra Iljiča Čajkovskog uz Islamej Milija Balakireva te niz drugih vrhunskih zabilježbi pijanističkog repertoara.

U nastavku koncerta bit će izveden virtuozni 2. Koncert za klavir i orkestar u c-molu Sergeja Rahmanjinova.

Djelo je nastalo nakon teškog razdoblja u skladateljevu životu obilježenog neuspjehom, alkoholizmom i nesretnim ljubavima te je svojevrsna skladateljeva katarza nakon koje je krenulo povoljnije životno razdoblje skladateljeva života u kojem se proslavio. 2. Koncert za klavir i orkestar najizvođenije je i najomiljenije djelo Sergeja Rahmanjinova.

Tvrda ruka i tvrd udar bez prirodne rezonancije s umjetnim forsiranjem pedala, primjerice u središnjem Andante iz 2. sonate u b-molu Sergeja Rahmanjinova, nezanimljivo su, zanatski nerijetko i šlampavo i nezainteresirano, krčili put od tisuću i jedne pijanističke zamke.

A u tom sudaru fortissima bez piana netragom je nestala i svijest o cikličkom jedinstvu Chopinova antologijskoga opusa, o koju će po jednaku dinamičkom receptu i u paraleli broja i tonaliteta Batell priljubiti i još suše osnažen udar za sonatno trostavačje Sergeja Rahmanjinova.

Po tom pitanju osobito su indikativne kompozicije Sergeja Rahmanjinova, jednog u nizu velikih pijanista skladatelja koji je metom osporavanja bio najčešće zbog svoje neoromantičarske povijesne zakašnjelosti te široke popularnosti među slušateljstvom.

Na uvijek popularnim i iznimno posjećenim Novogodišnjim koncertima, uz neizostavne Straussove valcere ove godine posjetitelji će moći uživati i u Rapsodiji na Paganinijevu temu za glasovir i orkestar Sergeja Rahmanjinova u izvedbi riječkog pijanista Filipa Faka, te najljepšim valcerima iz simfonijske baletne literature.

Paradno impresivna točnost i brzina u klaviru te jednaka sočnost u orkestru s iznimkom mjestimične netočnosti u intonaciji trubljačko puhačkoga propuha, u filmskome je složencu od diznijevskih manira obilježila provedbu šlagerski popularne Rapsodije na Paganinijevu temu, Sergeja Rahmanjinova.

Beogradska filharmonija i iznimno muzikalan makedonski pijanist Simon Trpčeski u međusobnom su dijalogu predstavili rijetko izvođeni Četvrti koncert za klavir i orkestar Sergeja Rahmanjinova relevantno s orkestralne i solističke strane u živom i karakternom dijalogu pod odmjerenim kontroliranim vodstvom dirigenta Gintarasa Rinkevičiusa... pročitajte cijeli tekst...

Rijetko će se na jednom koncertu moći čuti uvertira operi Carmen Georgea Bizeta, Rapsodija na Paganinijevu temu Sergeja Rahmanjinova, Fortuna imperatrix mundi iz Carmine burane Carla Orffa i Dies irae iz Verdijeva Requiema.

Ovaj diskografski uradak ostvaren je zahvaljujući Hrvatskom društvu glazbenih umjetnika, a na njemu su zabilježene dvije Radićeve povijesne izvedbe uz orkestar Zagrebačke filharmonije: Drugi koncert u c-molu, op. 18, Sergeja Rahmanjinova pod ravnanjem Borisa Papandopula i Prvi koncert u b-molu, op. 23, P.