Upravo je tome posvećen drugi dio izložbe, u kojem je izložen niz fotokopija najznačajnijih knjiga umjetnika, ali i avangardnih časopisa iz toga doba, poput dobro poznate Gorgone u redakciji Josipa Vanište i Julija Knifera, Maja ' 75. u redakciji Grupe šestorice autora i njihovih suradnika, viđenijih djela Sanje Iveković, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vladimira Gudaca i drugih, što se podjednako odnosi na njihove samostalne knjige i na inovativne kataloge njihovih izložbi.

U zadnjem razgovoru iz ciklusu ' Suputnici i sugovornici ', uz izložbu Josipa Vanište ' Ukidanje retrospektive ', tema će se proširiti na arhitekturu koja je snažno obilježila Vaništinu osobnost i umjetničko stvaranje na svim područjima: od crteža, preko slika i instalacija do pisanja pisama i zapisa.

Posljednjega dana hrvatskog nastupa predstavljena je knjiga bilježaka slikara Josipa Vanište Skizzenbuch 1932 2010. Iza otvorenih vrata, koju je pripremila novinarka iz Zagreba Nives Gajdobranski.

Izložba Ukidanje retrospektive koja obuhvaća sedam desetljeća stvaralaštva Josipa Vanište otvorena je u Muzeju suvremene umjetnosti pred mnoštvom kulturnih djelatnika, umjetnika, Vaništinih prijatelja i kolega iz najranije mladosti, posjetitelja, ukratko pred mnoštvom štovatelja djela ovog konceptualnog umjetnika, slikara i pisca.

Osebujnost i visoka kakvoća slikarstva jednog Josipa Vanište dolazi do izraza u ulju na platnu Laterna magica iz 1954. godine.

Jedna promišljena namjera od prije 15 - ak godina da se ostvari izložba slikara Josipa Vanište u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi nije zbog objektivnih razloga mogla biti ostvarena.

Danas su se uz inicijativu Josipa Vanište pretpostavke za takvu izložbu ostvarile sa sazrelom motivacijom kako bi se instituciji pružila podrška i njezinom vrijednom povijesnom trajanju na kultnoj lokaciji, a koja je iznjedrila generacije likovnih radnika kao supstancu hrvatske likovne kulture.

Riječ je o umjetničkoj gesti kipara Ivana Kožarića koji je danas napravio iz tvrde aluminijske folije portret - skulpturu Josipa Vanište.

Monografija Josipa Vanište (80), jednog od najvažnijih hrvatskih slikara i crtača, bit će predstavljena 25. rujna u HNK-u, a sadrži stotinjak Vaništinih najvažnijih djela, od kojih je dvije trećine prvi put objavljeno

Izložen je izbor iz korespondencije između Gotovca, Josipa Vanište i Miljenka Horvata te nekoliko radova Julija Knifera i Dimitrija Bašičevića Mangelosa.

Ukidanje retrospektive Josipa Vanište: Ili artikulirana bjelina ili ništa

UBU je nazočio otvorenju izložbe Josipa Vanište te se zahvalio autoru na najljepšoj mogućoj gesti za ŠPUD uručivši mu novu ediciju UBU razglednica pod nazivom MEMOŠPUD.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2003. U Gliptoteci HAZU će također od 13. veljače do 1. ožujka biti otvorena i izložba akademika Josipa Vanište GORGONA dokumenti, postavljena povodom promocije monografije autorice Marije Gattin " Gorgona ", nakladnik MSU.

Muzej nadalje sadrži i reprint unikatnoga plakata Josipa Vanište za KASP-ov Koncert u Muzeju za umjetnost i obrt iz 1964, prilog plesne umjetnice Milane Broš, zatim reprint plakata za predstavu Ne hodi po travi padaju anđeli iz 1998. uz kritiku istoimene predstave što je bio prvi osvrt Maje Đurinović objavljen u »Vijencu«.

Taj aspekt umjetničke prakse ima intrigantnu povijest koja se može pratiti od avangardnih djela dvadesetih godina kao što su Rodčenkove fotomontaže za knjige Vladimira Majakovskog, pa sve do konceptualnih i postkonceptualnih djela Josipa Vanište, Eda Rusche, Mladena Stilinovića ili Vlade Marteka.

Kao, primjerice, velike i snažne osobnosti Ivana Generalića, Miljenka Stančića, Josipa Vanište, Jurja Dobrovića, Dušana Džamonje, Šime Vulasa da spomenemo tek neke iz tog lijepog niza Gotovčevih suvremenika.

Primjerice, pojedini dijelovi iz Zapisa Josipa Vanište o Grupi Gorgona bit će prepjevani na jezik popularne glazbe.

U rovinjskoj će galeriji Adris, u srijedu 27. lipnja 2012. s početkom u 21 sat, biti otvorena izložba slika Josipa Vanište.

Nekoliko slika u Modernoj galeriji u Zagrebu, među kojima je i kultna zagrebačka Kiša, a potom briga brata Ive Steinera koji je do svoje smrti čuvao malu no značajnu likovnu ostavštinu mlađeg brata te naposljetku trud akademika Josipa Vanište, aktualnog čuvara umjetničkog nasljeđa Milana Steinera što ga je testamentom 1985. godine preuzeo od prijatelja Ive Steinera, zaokružuju neveliki no značajni umjetnički opus.

Prikazana su i dva dokumentarna filma - " Pet umetnika i Gorgona " autorice Dunje Blažević, snimljen 1986. u sklopu serije " TV Galerija " na Radioteleviziji Beograd i " MSU Zagreb: Gorgona, izložba iz dokumentacije Josipa Vanište u Gliptoteci HAZU ", autora Vladimira Peteka i Nade Firšt iz 2003.

IZLOŽBA JOSIPA VANIŠTE U KABINETU GRAFIKE HAZU

U utorak, 11. lipnja u 17 sati u Prostoru za povremene izložbe MSU-a održava se zadnji u nizu ciklusa razgovora uz izložbu Josipa Vanište.

Ta i mnoga druga pitanja pokušava raščlaniti izložba Josipa Vanište Ukidanje retrospektive, ne gajeći pritom iluzije da je moguće na njih jednoznačno odgovoriti.

Kustosica Branka Stipančić, danas, 26. travnja, u 18 sati, u NO galeriji MSU - a, održat će predavanje o tri autorska časopisa u nakladi Josipa Vanište: antičasopis Gorgona i njegov odnos s djelovanjem grupe Gorgona između 1961. i 1966, časopis Postgorgona koji donosi kontekstualizaciju Vaniština rada i rada članova Gorgone 19 godina nakon prestanka postojanja, te časopis Post Scriptum, čijih je šest brojeva nastalo tijekom 1989.

Ova će izložba, i njezina prateća publikacija, svojevrsna knjiga umjetnika, nastojati predstaviti jedinstveni rukopis Josipa Vanište, crtača, slikara, pisca

U drugom je poglavlju jedanaest Lasićevih eseja i članaka nastalih 1988. - 2001. Prvo je esej o Erazmu Rotterdamskom u viđenju Johana Huizinge, Stefana Zweiga i Miroslava Krleža, potom predgovor knjizi Mladena Kuzmanovića o Krležinim Baladama Petrice Kerempuha, niz tekstova napisanih za Krležijanu, personalnu enciklopediju o Miroslavu Krleži, esej Hrvatska u evropskom obzorju objavljen u karlovačkom Svjetlu 1994, zatim nacrt planiranoga, ali neodržanoga kolegija na Hrvatskim studijima za akademsku godinu 1994. - 1995. o filozofskim temeljima Krležinih djela, tri zapisa o karlovačkome prijatelju i pjesniku Otu Šolcu, potom pogovor pjesmama Ljubice Koren-Željkove, spomenuti predgovor Budišinoj knjizi te esej o još jednome karlovačkom prijatelju nastao u povodu promocije Knjige zapisa slikara Josipa Vanište 2001.

Na izložbi Josipa Vanište Ukidanje retrospektive nalazi se desetak portreta.

Slikarski segment djelovanja protokonceptulane grupe Gorgona u Zbirci je zastupljen mahom djelima Marijana Jevšovara, Josipa Vanište i Dimitrija Bašičevića.

Zato se Steinerovo djelo i važnost s toliko značenja spominju do današnjih dana, a za takav tretman ne manje značajnim treba držati brigu brata mu Ive Steinera koji je do svoje smrti 1985. vodio brigu o maloj, ali značajnoj likovnoj ostavštini, te akademika, slikara Josipa Vanište koji će o spomenutom skrbiti, te od njega i naslijediti dokumente o kratkom slikarovu životu i njegovoj dugovječnosti.

Tu su također i djela trojice Gorgonaša - Josipa Vanište, Marijana Jevšovara i Ivana Kožarića, čija se umjetnost zahvaljujući umjetnosti te generacije počela na drugačiji način čitati, kazao je Maković.