Jugoslavenska akademija, utemeljena 1866., brinut će se za znanosti i njihovo međunarodno prezentiranje u svojim središnjim edicijama, Radu i Starinama, ali će ubrzo biti pokrenut i niz Stari pisci hrvatski.

Referat: Pristupi i polazišta dugoročnog regionalnog razvoja SR Hrvatske, Simpozij materijalni i društveni razvoj SR Hrvatske-knjiga, Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1980.

Po pozivu zapošljava se u Zagrebu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (tada zvanoj Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti) kao znanstveni istraživač u svojstvu asistenta za pomorsko pravo.

Do 1991. godine Akademija je djelovala pod nazivom Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU).

Kad je osnovana Jugoslavenska akademija (1867) - danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-povezuje se s njom i Matica ilirska u namjeri da zajednički tiskaju književna i znanstvena djela.

VELIKI HRVATSKI/RENESANSNI KOMEDIOGRAF/MARIN DRŽIĆ/ROĐEN 1508 U DUBROVNIKU/UMRO JE U VENECIJI/2 SVIBNJA 1567/I POKOPAN U OVOJ BAZILICI/USPOMENI PJESNIKA/JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA/ZNANOSTI I UMJETNOSTI/U ZAGREBU 1972. Ove su riječi dio nadgrobnog natpisa posvećenog dubrovačkom renesansnom književniku Marinu Držiću (1508. - 1567.), uklesanog u velebnoj mletačkoj dominikanskoj bazilici Ss.

Slomom Kraljevine Jugoslavije, u travnju 1941., prestala je djelovati tzv. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Svoju doslednost istini, dokazao je i u svom delu: Prvi ljetopisci i davna historiografija dubrovačka (Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1883, sveska 65, strane od 92. do 128), gde je o jeziku u Dubrovniku napisao: U Dubrovniku, ako i ne od prvog početka, a ono od pamtivjeka, govorilo se srpski: govorilo kako od pučana, tako od vlastele; kako kod kuće, tako u javnom životu i u općini, a srpski je bio i raspravni jezik.

On je većinu svog radnog vijeka, sve do mirovine, proveo kao službenik u akademiji, tada zvanoj Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, skraćeno JAZU.

Zatim je dvije godine radio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu da bi 1931. godine objavio, uz pomoć Miroslava Krleže, svoju prvu knjigu pjesama Lirika, a zbirku je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti nagradila 1932. godine najboljom pjesničkom zbirkom godine.

Tu je radionicu 1948. godine preuzela Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i pretvorila u Restauratorski zavod.

Godine 1867. je u Zagrebu osnovana Jugoslavenska akademija znanosti, čiji se tajnik Đuro Daničić odmah bacio na posao zatiranja hrvatskog jezika.

Knjižnica Akademije datira iz 1861. godine kada je utemeljena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i kada je odvjetnik Adalbert Schauff darovao Strossmayerovoj Akademiji 600 knjiga.

Na to je utjecala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, s uvjetom da za boravak sestara bude jedno krilo samostana, a druga dva krila za SICU; da se tu sakralno blago izloži javnosti i pokaže cijelom svijetu, čime se možemo ponositi.

Napokon, sve povelje Dubrovačkog arhiva, na našem i tuđem jeziku, izdaje povremeno Jugoslavenska akademija u Zagrebu počev od 1904. godine u zbirci Codex Diplomaticus, pod nazivom Monumenta Ragusina (1879 - 1897.), u kojima su zaključci (Reformationes) dubrovačkih vijeća od 1301. do 1379. (3)

Preporučena literatura: Donassy, V. i dr. (1983): Daljinska istraživanja u geoznanostima, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Frančula, N. i dr. (1994): Primjena daljinskih istraživanja u kartografiji, Geodetski list 48 (3), 265 - 276 Oluić, M. (2001): Snimanje i istraživanje Zemlje iz svemira: sateliti-senzori-primjena, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Geosat, Zagreb

Tu je i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti koja izdaje znanstvene knjige te Društvo sv. Jeronima koje izdaje popularnu literaturu (kalendare, godišnjake, molitvenike).

Nakon nekoliko godina zatišja, znanstveni je rad u Rovinju ponovo počeo i to u okviru Instituta za ribarstvenu biologiju (1948. godine), a 1957. godine Institut preuzima Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i mijenja mu ime u Institut za biologiju mora JAZU, a početkom 60 - ih godina, JAZU-u se u vođenju Instituta priključuje Institut »Ruđer Bošković«.

Trogir i Split nisu uopće niti predali stare matične knjige sa svog područja, dok je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu preko svog povjerenika M.

U međuratnom razdoblju knjigama, novinama i časopisima pomagale su Hrvatima u Rekašu i Keči Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Hrvatski radiša, Zbor du-hovne mladeži iz Zagreba i Etnografski muzej u Zagrebu.

Zbornik radova o kliničkim ispitivanjima interferona, Savjetovanje o kliničkim ispitivanjima interferona i tumora 1979. godine, organizatori: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Imunološki zavod

- Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952 -. - sv.; 24 cm. - (Hrvatska bibliografija; Niz C, knj. 3) franjevački samostan nema posebno tiskani katalog inkunabula, premda su sve hrvatske inkunabule obrađene u zajedničkoj publikaciji: " Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj/Josip Badalić, Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost, knjiga 45, Zagreb, l952. "

Do 1848. sveučilišta su bila u Beču, Pragu, Krakowu, Innsbrucku, Grazu, Padovi, Milanu, Budimu, 1870 ⠀ ih godina osnivana su sveučilišta uglavnom na istoku Carevine koji je bilježio gospodarski rast, što je osobito vidljivo u Bukovini.96 Godine 1874. osnovano je i Sveučilište Franje Josipa u Zagrebu, a prije toga osnovana je i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti koja je bila jugoslavenska da se ne bi u Beogradu osnovala takva akademija u kojoj bi onda vodeću riječ imali pravoslavni svećenici, kako je smatrao Ivan Mažuranić.

Dragocjene doprinose ekonomskoj povijesti nalazimo i u predgovorima knjiga Građe za gospodarsku povijest Hrvatske koju izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti na poticaj Mije Mirkovića (izašlo je svega 14 knjiga).

Zanimljivo je da je Feller objavio dva svoja znanstvena rada u jednom hrvatskom časopisu, Rad JAZU (tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti; od 1991. HAZU, tj.

Pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Jurja Strossmayera i predsjedništvom Franje Račkoga počinje djelovati Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti koja ubrzo, iz nekadašnjega ilirskog Narodnog doma, seli u vlastiti prostor na Trgu Nikole Zrinskog.

Tekst prenosimo iz Dr Ive Vidana, objavljenog u Radu 380, str. 401 - 434, Zagreb 1978., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Ali, ista je prostorija bila povezana sa štalom, pa su kroza nju krave slobodno prolazile... (To je sve opisao vizitator talijanskim jezikom, a objavila 1890. Jugoslavenska akademija u Zagrebu, Starine, XXIII, 22).

Ni »grad«, ni »republika«, ni »Jugoslavenska akademija«... ni »komitet«...) »Dobro, dajte ga meni« odlučno izgovara Karlek.

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada 27. prosinca 1947. osnovala je tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) na inicijativu predsjednika Akademije dr. sc. Andrije Štampara.