O snovna škola Svete Ane koju su, između ostalih, pohađali Josip Juraj Strossmayer, Lavoslav Ružička, Dobriša Cesarić, Julije Njikoš i Borivoj Dovniković Bordo, jučer je svečano obilježila 150 godina svog djelovanja.

Julije Njikoš nije prepoznatljiv samo kao skladatelj, nego i kao melograf i muzikolog, koji je tijekom više od sedamdeset godina djelovanja zapisao oko 4.000 narodnih pjesama, kola i poskočica, kao i priča iz narodnog života.

Nema toga čestitog tamburaša u cijelom istočnom dijelu Slavonije, koji imalo drži do sebe, a da ne zna za čika Šimu Seletkovića " nestora slavonskih tamburaških primaša " - kako navodi Julije Njikoš u svom Koncertnom stavku za brač i tamburaški orkestar, upravo posvećen Šimi Seletkoviću.

Nije trebalo dugo da povjerenstva završe svoj posao, pa da Julije Njikoš, predsjednik stručnog povjerenstva za ocjenjivanje orkestara, priopći ovogodišnje rezultate.

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Na komemoraciji, u nazočnosti Njikoševe supruge, poznate glazbenice Vere Svobode, mnogih prijatelja i poštovatelja njegova rada, osječko-baranjski dožupan Zlatko Maksimović među ostalim je rekao da je Julije Njikoš svojim radom, a ponajprije promocijom tamburaške glazbe te muzikološkim radom zadužio i Slavoniju i Baranju i cijelu Hrvatsku.

Podsjetio je da je Julije Njikoš među ostalim za svoj rad 1999. godine dobio nagradu grada Osijeka za životno djelo, a 2003. također nagradu za životno djelo Osječko-baranjske županije.

Uvodničar je u efektnu sambu Silhouettes ponovno Julije Njikoš, a solist trubač Davor Križić, dok se autor i tu koristi posebnim stop korusima puhača bez ritam sekcije, jednim od njegovih autorskih obilježja.

Još 1958., sa samo 15 godina, postao sam član Tamburaškog orkestra Radio Osijeka, a kao dirigent primio me danas pokojni Julije Njikoš.

Njihovo umijeće ocjenjivali su hrvatski tamburaški autoriteti: Julije Njikoš, Mihael Ferić i Ivo Lekić, a nagrade (tambure) dijelio bi organizator, KUD Stjepan Živić ".

Mnogi su skladatelji pisali glazbu za tamburu, među njima Krsto Odak, Ivo Lhotka-Kalinski, Adalbert Marković, Julije Njikoš i Zdravko Šljivac.

Julije Njikoš rođen je u Osijeku 9. travnja 1924. godine.

Pred oko 200 - injak najvjernijih i dobro raspoloženih jazz i blues poklonika Saša Majstorović na saksofonu, Julije Njikoš na klavijaturama, basist Mladen Baraković, trubač Ladislav Fidry, gitarist Pit Vohburger, već spomenuti bubnjar Peco Petej i pjevač Reimund Frick odsvirali su dvoipolsatni koncert koji se sastojao od dva bloka - sat bluesa i sat jazza, a pljesak i odobravanje publike nakon svake izvedene pjesme dodatno su motivirale ove " vremešne " glazbenike.

U svojoj posljednjoj knjizi " Povijest tambure i tamburaške glazbe ", čiji je izdavač " Šokačka grana ", Julije Njikoš pisao je o povijesti tambure i tamburaške glazbe, s posebnim osvrtom na razvitak tamburaštva u Osijeku.

U Tamburaškom savezu Hrvatske, Julije Njikoš osnovao je Arhiv za koji je osobno osigurao građu i za arhivara postavio Branka Dagena, koji i danas vodi Arhiv.

Glazbenici Pavle Dešpalj, Stipica Kalogjera, Julije Njikoš i Vojno Kundić dobitnici su Porina za životno djelo za 2010. Akademik Dešpalj dobitnik je Porina u kategoriji klasične i jazz-glazbe, Njikoš u kategoriji folklorne, Kalogjera za zabavnu i pop-glazbu, a Kondić za diskografiju.

Glojnarić je aranžirajući i dirigirajući svu tu zahtjevnu građu i harmonizirajući po svojoj jazz-vokaciji uspješno jednoglasne melodijske linije, obavio velik posao, pri čemu ga nisu iznevjerili vrsni solisti Big banda HRT; sopran-saksofonist Saša Nestorović, flautist Miro Kadoić, trubač Davor Križić, gitarist Joe Pandur, pijanist Julije Njikoš, tenor-saksofonist Igor Geržina, basist Saša Borovec, bubnjar Marko Lazarić, trombonist Luka Žižić i perkusionist Saša Wozdetsky.

Skladatelj i muzikolog Julije Njikoš posvetio je nestoru slavonskih tamburaša Šimi Seletkoviću Koncertni stavak za brač i tamburaški orkestar ", u znak osobitog štovanja njegovog lika i djela.

Julije Njikoš je utemeljio Tamburaški orkestar Radio Osijeka te Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe.

U noći s 27. na 28. listopada u Zagrebu je u 87. godini preminuo skladatelj, melograf i glazbeni organizator Julije Njikoš stariji, doajen hrvatske tamburaške glazbe.

Za svoj rad Julije Njikoš dobio je mnoga priznanja i nagrade, među njima i Zlatni grb grada Osijeka za životno djelo te Nagradu Osječko baranjske županije za životno djelo; diskografsku nagradu Porin " za životno djelo, te nagradu Franjo Ksaver Kuhač " Hrvatskog društva skladatelja za izniman doprinos očuvanju hrvatske glazbene baštine.

Stručno povjerenstvo je nakon nešto više od pola sata donijelo svoju odluku pa je maestro Siniša Leopold objavio da nagradu Hrvatskog društva skladatelja, za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja dobiva tamburaški orkestar KUD-a " Mihovljan " iz Mihovljana, dirigent Ivan Bartolić, za izvedbu skladbe Balada za tamburaški orkestar, op.236, Hommage a Julije Njikoš, našeg Ogulinca, poznatog skladatelja, Josipa Magdića.

I Julije Njikoš već je za života donirao dio građe knjižnici u Drenovcima.

Julije Njikoš bio je i predsjednik radne grupe za narodnu glazbu urednika JRT-a, tei član međunarodne asocijacije International Folk Music Council, koja djeluje pri UNESCO-u.

Sve su sekcije našeg orkestra funkcionirale besprijekorno, a napose su se iskazali solisti: Davor Križić, truba i krilnica, Saša Nestorović i Željko Kovačević, tenor saksofoni, Arsen Ereš i Miro Kadoić, alt saksofoni, Julije Njikoš, glasovir, te mladi trombonist Luka Žužić.

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića, Glazbeni memorijal Julije Njikoš nastao je s namjerom da se odužimo Juliju Njikošu za 70 godina dug muzikološki, melografski, skladateljski i dirigentski rad u tamburaškom svijetu.

Julije Njikoš st. rođen je u Osijeku 1924. godine.

Tom je prigodom Julije Njikoš, predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku, uručio Zlatnu plaketu " Tambura Paje Kolarića " koju su Orkestar i njegov dirigent osvojili na ovogodišnjem jubilarnom XXX. festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku.

Julije Njikoš (Osijek, 1924. - Zagreb, 2010.), bio je hrvatski skladatelj, melograf, glazbeni organizator i doajen hrvatske tamburaške glazbe.

Bila je to večer za pamćenje u kojoj nije ostao zaboravljen Julije Njikoš, doajen tamburaške glazbe u Hrvatskoj i veliki prijatelj petrovoselskih tamburaša.