Natjecanje se održava s početkom u 9 sati u Osnovnoj školi Juraj Habdelić.

Juraj Habdelić, s učenicima 5. i 6. razreda.

Hrvatski jezuit i jedan od najpoznatijih hrvatskih pisaca 17. stoljeća koji je pisao kajkavskim dijalektom, Juraj Habdelić, autor je malenoga ali vrlo popularnoga hrvatsko-latinskog dvojezičnog rječnika Dictionar ili Réchi Szloven zke objavljenog u Grazu 1670. godine.

No, vrijednu građu za veliku izložbu posvećenu Boškoviću je posudilo još 9 hrvatskih institucija i to: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Dubrovačka biskupija, Samostan Sigurata, Franjevački samostan Male braće, Srpska pravoslavna općina u Dubrovniku, Hrvatska nacionalna i sveučilišna knjižnica, Znanstvena knjižnica Juraj Habdelić Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, te Hrvatski povijesni muzej.

Glavna su imena protagonista toga jezičnoga tipa Antun Vramec, Ivan Pergošić, Juraj Habdelić, Andrija Jambrešić, Tituš Brezovački.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda.

Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnog jezika uzeti jedno narječje.

CENTAR ZA BIOETIKU registriran je pri World directory of academic research groups in science ethics, UNESCO, Paris, No. 73, 1993. str. 37. CENTAR ZA BIOETIKU ima redovitu razmjenu materijala sa The European Group on Ethics in Science and New Technologies, Brussels, od 1998. Kao jedan dio, odjel Instituta: Centar se koristi sredstvima istraživanja i poučavanja samog Instituta, kao i pogodnostima njegove " knjižnice Juraj Habdelić ".

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se u Starom Čiču 1609. godine.

Na tom putu stvaralaštva Marka Marulića su, kao svoga prethodnika, prepoznali u hrvatskome narodu i oni koji su pisali latinski, i oni koji su pisali hrvatski: Petar Zoranić, Petar Hektorović, Juraj Baraković, Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Rafael Levaković, Jerolim Kavanjin, Andrija Vitaljić, Ivan Dražić i drugi.

Rodio se Juraj Habdelić sredinom travnja 1609. u Starim Čičama nadomak Zagreba, u staroj i imućnoj turopoljskoj plemićkoj obitelji koja je uz novac i vlastelinski dvor i nekretnine, posjedovala i brojna imanja pa je u obiteljskom okružju još od djetinjstva imao prilike osjetiti blagostanje i dobru trpezu ispunjenu jelima pripremljenima od namirnica s posjeda Habdelićevih, na kojima su radili obiteljski koloni i kmetovi, ili pak divljač koju su sa strašću lovili njegovi najbliži.

Postojeću bibliotečnu građu s područja bioetike u sklopu knjižnice Juraj Habdelić stručno urediti i dalje obogaćivati.

Za kajkavsko jezično područje, važno je znati da ni »otac Za ¬ greba« (kako su ga nazivali), isusovac Juraj Habdelić, koji inače vjerno i vrlo plastično slika sav život i njegova gibanja svojega vremena u drugoj polovici 17. stoljeća, ne pozna ni u široj domovini ni u Za-grebu bludnu bogopsovku.

1609. - Rođen je Juraj Habdelić, hrvatski pisac, govornik i leksikograf.

Zdjele su se morale upravo gnijesti na stolu, a sve to za vrijeme posta, među brojnim nizovima kojih je kod gospode i kod purgera znalo biti i preko devet, nakon čega bi započelo ispijanje vina i terevenke, nakon kojih od stola se teško ustati, a kad ustane, pada pa razbija glavu Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona, kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod i njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Stoga ni kasnije, nakon studija teologije u Beču 1629., gdje je i primljen u isusovački red, i studija filozofije u Grazu, sve do doktorata u Trnavi 1647., Juraj Habdelić nije mogao ostati po strani vremena koje je podjednakim sjajem isijavalo u plemićkim blagovaonicama, za stolovima sve bogatije građanštine i obrtnika, kao i iza samostanskih vrata, gdje se svake večeri uz probrana jela razgovaralo o Kristu i njegovu učenju, ponekad i uz dobru kapljicu.

Ekskurzija u Biograd pretvorila se jučer ujutro u pravu noćnu moru za pedeset i dvoje učenika sedmih razreda velikogoričke osnovne škole " Juraj Habdelić ".

Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Juraj Habdelić i Antun Kanižlić najvažniji su predstavnici.

Naravno, i prije Šuleka bilo je dosta ljudi koji su u svojim knjigama, posebno rječnicima rabili izraze meteorološkog značaja (Faust Vrančić, 1595; Juraj Habdelić, 1670; Ivan Belostenec 1740; Joakim Stulli, 1801, 1806. i drugi).

Pokraj kolegija sagrađena je g. 1995. župna crkva, zatim g. 1999. knjižnica »Juraj Habdelić« i g. 2000. zgrada fakulteta.

Uzrok jučerašnjem slijetanju autobusa punog sedmaša OŠ Juraj Habdelić iz Velike Gorice s autoceste najvjerojatnije nije bio tehnički kvar na vozilu, već vozačev gubitak nadzora nad autobusom, ali ni mogući tehnički kvar još nije u potpunosti isključen, rekla je glasnogovornica karlovačke Policijske uprave Tamara Grčić.

Jutros oko 07.50 sati na auto-cesti A-1, kod izlaza Karlovac iz pravca Zagreb dogodila se prometna nesreća u kojoj je autobus sa školskom djecom OŠ Juraj Habdelić Velika Gorica sletio s voznog traka.

N ajmanje tri dana prije polaganja diplomskoga ispita potrebno je u tajništvo donijeti potvrdu o podmirenim obvezama prema Knjižnici " Juraj Habdelić ".

1609. U Starim Čičama, u Turopolju, rođen veliki hrvatski pisac, govornik i leksikograf Juraj Habdelić.

Juraj Habdelić, gdje se planira provesti dodatnih 20 radionica.

Najznačajnija isusovačka ustanova danas je Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, a osnivači su zaklade Juraj Habdelić i Knjižnice Juraj Habdelić ", stoji u obrazloženju uz nagradu koje je potpisala predsjednica Gradske skupštine mr. sc. Tatjana Holjevac.

Najveći dio izložene građe čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku, zatim u Dubrovačkim knjižnicama, ali dio je posuđen iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Muzeja i zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu, Dubrovačke biskupije, Samostana Sigurata, Franjevačkog samostana Male braće, Srpske pravoslavne općine u Dubrovniku, Hrvatske nacionalne i sveučilišne knjižnice, Znanstvene knjižnice Juraj Habdelić Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, te Hrvatskog povijesnog muzeja.

Dalje se spominje (zapisuje Juraj Habdelić osobno) za godinu 1655. kako su jezuiti te godine odstranili mnoge amajlije i čarolije koje su sprječavale udane žene da začnu i rađaju.

Velikani hrvatske kulture Juraj Habdelić (1609. - 1678.)

Rektor Kaušić je kod kralja Leopolda I. uspio postići potpisivanje povelje o priznavanju akademskih prava u Ebersdorfu 23. rujna 1669. Bilježi se stoga kao prvi rektor Sveučilišta, iako je de facto dužnost prvog rektora obnašao Nikola Galović, drugi je bio Juraj Habdelić, a tek treći Filip Kaušić.