Židovsko - rimski povjesničar Josip Flavije opisuje mjesto koje on zove Saba, kao kraljevski grad u Etiopiji opasan zidom, nakon njega perzijski kralj Kambiz II. to mjesto zove Meroe.
Židovsko - rimski povjesničar Josip Flavije opisuje mjesto koje on zove Saba, kao kraljevski grad u Etiopiji opasan zidom, nakon njega perzijski kralj Kambiz II. to mjesto zove Meroe.
Kambiz II. se pokušao obračunati s njim, no na putu u Pasargad je izgubio život.
Prema Dariju, Kambiz je počinio samoubojstvo jer je smatrao kako nema šanse da se uspije vratiti na tron, dok grčki povjesničari Herodot i Ktezije navode kako je smrt bila nesretan slučaj.
Kirov nasljednik i njegov sin Kambiz II. između 525. i 522. pr.
Kambiz se za pustinjsku ekspediciju pripremio sklopivši savezništvo s arapskim poglavarima koji su perzijskoj vojsci dopremali prijeko potrebnu vodu.
Egipatski zapisi govore kako je Kambiz službeno prihvatio faraonsku titulu.
Kambiz II. iz Egipta pokušava osvojiti Kuš, kraljevstvo koje se nalazi u današnjem Sudanu i Etiopiji.
Ahemenidsko Perzijsko Carstvo osnovao je Kir Veliki koji ga je proširio na veći dio azijskog dijela Bliskog istoka, dok su ga njegovi nasljednici Kambiz II. i Darije Veliki proširili i na Afriku odnosno Europu, što ga čini prvim carstvom koje se protezalo na tri kontinenta.
Ovaj diptih (dvije povezane tematske slike) prikazuje kažnjavanja korumpiranog sudca Sisamnesa kojega je osudio Perzijski kralj Kambiz zbog korupcije.
Kr. [ 13 ] zbog neslaganja sa Astijagovom politikom [ 5 ] Kambiz I. i Kir Veliki podižu perzijski ustanak protiv medijske dominacije nad Perzijom.
Prema Nikolaju iz Damaska, pobunu je započeo Kirov otac Kambiz, dok je 24 - godišnji Kir istovremeno boravio kod djeda na kraljevskom dvoru u Ekbatani.
Idućeg jutra Kir je pobjegao i požurio se u do grada Hirbe gdje ga je čekao Oebar sa 5.000 perzijskih pješaka koje je Kiru postao otac Kambiz I.
Informaciju je potvrdio iranski zamjenik vanjskih poslova, Kambiz Jalali.
Perzijski vladar Kambiz II. boravio je u Egiptu sve do 522. pr.
Ekspedicija završava neuspjehom, no Kambiz je bio u stanju osvojiti grčku koloniju Cirenu u današnjoj Libiji [ 2 ].
Kr., i da ga je naslijedio njegov sin Kambiz II.
Njegov mlađi sin Smerdis je umro prije nego je Kambiz krenuo u osvajanje istočnog fronta.
Prema Herodotu, Kambiz je ubio brata da izbjegne svađe oko naslijeđivanja carskog trona tokom njegove odsutnosti.
Kambiz II. je nastavio očevu politiku geografskog širenja i uspio je pokoriti Egipat koji je dodao Perzijskom Carstvu, no umro je nakon samo sedam godina vladavine.
Njih su pak naslijedili njihovi sinovi Kambiz I. od Anšana odnosno Arsam od Perzije.
Ovu ideološku strategiju očuvanja lokalnih vlasti kasnije je provodio i Kirov sin Kambiz II., odnosno njihovi nasljednici.
Kirov nasljednik, car Kambiz osvojio je i Egipat
Kr. medijski svećenik Gaumata došao je na perzijski tron predstavljajući se kao Kambizov brat Smerdis, kojeg je navodno Kambiz II. otprije dao tajno pogubiti.
Kambiz, koji je istodobno vodio vojne pohode u Egiptu krenuo se obračunati sa uzurpatorom, no prilikom povratka u Perziju je umro od nepoznatih razloga, zbog čega je Gaumata nesmetano nastavio vladati Perzijskim Carstvom.
Idućeg jutra vrata grada su otvorena i svi Perzijanci su krenuli u ofenzivu, dok je Atradat (Kambiz I.) zajedno sa starcima ostao čuvati gradske zidine.
Kambiz I. je nakon bitke bio teško ranjen pa ubrzo umire, a Astijag ga je dostojno pokopao [ 24 ].
Godine 525. pr. Kr. perzijski je kralj Kambiz osvojio Egipat i od njega stvorio perzijsku pokrajinu.
Kambiz tvrdi da ga je njegova supruga Sherry varala s Davidom, a Becks i ona to demantiraju.
Djemov nasljednik Kambiz, koji je osnovao Persepolis, mnogo je pridonio širenju vinograda oko kraljevskog grada.
Iste godine u Siriji prirodnom smrću umire Kambiz II., te ostavlja perzijsku vojsku bez zapovjednika.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com