O tome svjedoči nalazak kamene sjekire nađen u polju Zejkovci, podno brda Pedinka na otoku Kornatu.

Najstariji arheološki nalazi - kamene sjekire stare do 8000 godina (neolitik, mlađe kameno doba i eneolitik, bakreno doba).

Najstariji nalazi ljudskog djelovanja su kamene sjekire čija se starost procjenjuje na oko 700 000. godina, a potječu iz Abu Simbela u Južnom Egiptu.

Prije dvije godine u moru je nađena i kalota ljudske lubanje iz neolitika, a lani u mulju pod morem drveni stupić ograde iz neolitike te brušene prahistorijske kamene sjekire i čekići te brojni ulomci neolitičke keramike.

Postoje dokazi da su ga ljudi nastavali još u mlađem kamenom dobu (kamene sjekire).

No, po brežuljcima oko grada, na Stražniku, Vrhovčaku, Gradišću, pronađeni su pretpovijesni predmeti: kamene sjekire, posuđe, dijelovi oružja i alata.

Tu se mogu naći glatko polirane kamene sjekire, klinovi, čekići i brončani nakit.

Osim keramike, pronađena su i dva novčića, pet strelica, dva ulomka noževa i tri prstena, zatim koštani nalazi: pršljenovi, ulomci češljeva, igla i šilo, kao i kameni spomenici - impost kapitela, kamenica, mramorna posuda, ulomak kamene sjekire, ulomci dviju kamenih stupica, dijelovi natprozornika i pragovi.

Najstariji su nalazi keramike i kamene sjekire iz bakrenog doba stari oko 5.000 godina.

Zasad, najstariji pronađeni predmet jest dio kamene sjekire iz bakreno-kamenog doba (eneolitik).

U Imotskoj krajini u selu Grabovcu iskopane su kamene sjekire, kalupi, strugalice, grobovi (doba neolitika), iz kasne faze neolitika potječu i nalazi keramike otkriveni pored Klisa - predio Kapina i Krčina, a sami bedemi kliške tvrđave zidani su megalitskom tehnikom i sada vidljivom na južnoj i zapadnoj padini podno tvrđave.

Po brežuljcima oko Samobora, na Stražniku, Hajdovčaku i Gradišću pronađeni su predpovijesni predmeti: kamene sjekire, posuđe, dijelovi oružja i alata što nam govori da današnji dolinski položaj Samobora nije odgovarao potrebama tadašnjeg čovjeka.

Tamo su, u Prnčevoj spilji pronađene kamene sjekire, vjerojatno iz doba neolita.

Glačane kamene sjekire, udarači i klinovi izrađivani su od vrlo tvrdih eruptivnih vrsta kamena, kakvih nema na vapnenačkim liticama našeg kraja.

U čakavskome narječju kamene sjekire nazivane su strili ili šajete, čime je pojašnjena veza između iskrenja izazvanog međusobnim udaranjem tvrdog kamena s munjama i gromovima, pojavnim atributima starohrvatskoga boga, gromovnika Peruna.

Kamene sjekire, žrvnjevi, noževi, strelice i lončarija u sinjskim muzejima oslikava kvalitet življenja tog vremena, što ga zovemo neolit.

Čini se da su ga poznavali i praljudi iz kamenog doba jer su u špilji Viniji i Velikoj pečini na Ravnoj gori pronađeni su kameni nožići, strugala, kamene sjekire i drugi alati, a u Vindiji su pronađeni i ručni klinovi iz zelenog tufa.

nego, pa bavi se prevodenjem i zena mu je kakti socijalna radnica: ne zna: a odakle podatak da ne dela nis?: ne zna: Je, on prevodi s tuljanskog na merkurski, a žena mu izabire dizajn crvenih stakalaca, kako bi lampaši na raznim čumezima za doseljenike bez dokumenata, ali sa slonovom kosti kroz nosnice i osušenim ljudskim glavama za pasom pored kamene sjekire zaljepljenom za bakterije kolere oko leopardovog krzna svezanim krokodilskom kožom, imale umirujući odsjaj.

Najstariji arheološki nalazi (dvije kamene sjekire, keramički materijal, oružje, nakit) potvrđuju postojanje života ljudi na ovom području od neolita (brončanog doba) preko željeznog do antike.

Tijekom kraćeg dijela kasnog neolitika Gudnju je koristila zajednica koja je pripadala nositeljima hvarske kulture.Neolitička kultura razlikuje se najprije crnoglačanom keramikom visoke kakvoće, a potom i načinom njezina urešavanja.Osim keramičkih nalaza iz ovog razdoblja u Gudnji su pronađena kremena i kamena oruđa (kamene sjekire, harpuni, ukrasne igle i privjesci-amulet).

Okolica Ivanca bogato je nalazište raznih predmeta iz prapovijesti: kamene sjekire iz brončanog doba nađene su u Ivancu, Prigorcu, Stažnjavcu, Vuglovcu, pri Svetom Roku, Kuljevčici i Bedencu.

Kamene sjekire iz mlađeg kamenog doba i eneolitika najstariji su predmeti koje su ljudi izrađivali (3 - 4 tisuće godina prije Krista), a nađene su u Pojatnom, Kupljenovom i Brdovcu (slučajan nalaz) i svjedoče o naseljenosti ovog kraja u to vrijeme.

Arheološki lokalitet: slučajni nalaz kamene sjekire vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, ostali podaci nepoznati, čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Unutar zemunice nalaze se kao dijelovi " kućnog inventara " mnogobrojni ostaci grubljeg i finijeg keramičkog posuđa, te puno kamenih alatki jer stanovnici ovoga naselja nisu znali za metal, kao i poznate keramičke dijelove, dijelove žrtvenika, figurice životinja, kamene sjekire...

U neolitiku i eneolitiku prepoznajemo noževe, pilice i strelice, ali i glačane kamene sjekire.

Iskopaj ma gdje jamu na vrhuncu pa ćeš naići na kosti i lubanje, a naći ćeš i neke kamene sjekire, kugle, igle, i Bog bi ga znao

Istraživanjima su prikupljeni ulomci keramičkog posuđa različitih oblika (zdjele, lonci, bute, kupe, tave) među kojima se posebno izdvaju oni ukrašeni crvenim oslikavanjem te bogat kameni materijal (kamene sjekire i klinovi, sječiva, strugala te veća količina kamenih poluproizvoda).

Tri prethistorijske kamene sjekire pronađene u Rudešu dokazuju da su ljudi već u najstarija vremena kročili područjem današnjeg Rudeša.

Brojne, na različitim lokalitetima, slučajno pronađene kamene sjekire dokaz su kontinuirane naseljenosti područja tijekom mlađeg kamenog doba (neolitika) i bakrenog doba (eneolitika).

Može te naučiti pisati hijeroglife ili ti, na primjer, objasniti kako su u pretpovijesno doba ljudi pravili kamene sjekire ili pak tko je arheolog i što on radi te mnoge druge zanimljive stvari.