Postavljanjem poučne ploče o najvećoj špilji u ovom području Špilji u kamenolomu Tounj (dužine 8,5 km) osigurala bi se i promocija prirodnih atrakcija koje trenutno nisu fizički dostupne za javnost.

Javna ustanova Natura viva koja upravlja zaštićenim područjem, u suradnji sa speleolozima i Državnim zavodom za zaštitu prirode, pokrenula je projekt Trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj, sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Karlovačke županije koja u konačnici treba donijeti odluku o budućem statusu ovog vrijednog prirodnog lokaliteta.

Do sada je nađena u sedam speleoloških objekata sa stalnim tokovima vode i to u špilji Tounjčici, špilji u kamenolomu Tounj, špilji Zala (Mikašinoviča špilji), špiljama na izvorima Gojak i Rudnice, Crnačkoj špilji i jami Mandelaja.

U Špilji u Kamenolomu Tounj isti ronilački par preronio je 3 nova sifona ukupne dubine 50 m.

U Špilji u kamenolomu Tounj ponovno je ronjeno (Teo Barišić i Zoran Stipetić), a duljina novoistraženih kanala iznosi 646 metara.

Organizirano je 1. otvoreno velebitaško orijentacijsko speleološko natjecanje u Špilji u kamenolomu Tounj pod vodstvom Slavena Dobrovića, Tea Barišića i Čede Josipovića na kojem su osim speleoloških društava iz Hrvatske sudjelovali špiljari iz Velenja, Ljubljane i Zavidovića.

Špilja u kamenolomu Tounj nastavlja se istraživati do dužine od 6100 m.

Veternica je produžena za 23,5 m, a Špilja u kamenolomu Tounj za 37 m.

Organizirano je orijentacijsko natjecanje u podzemnoj orijentaciji u Špilji u kamenolomu Tounj.

Vezano uz provedbu aktualnih zakona, posebno su izdvojeni aktualni problemi zaštite speleoloških objekata kroz primjere Špilje u kamenolomu Tounj i Grgosovih špilja.

U ponedjeljak 19. rujna, povodom Dana europske baštine u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić otvorena je izložba Zaštita špilje u kamenolomu Tounj.

U predavanju smo se osvrnuli na neprovođenje zakona koji bi trebao štititi speleološke pojave na primjeru sustavno devastirane Spilje u kamenolomu Tounj i okolice Grgosove spilje kod Otruševca.

Unutarnji, plitko okršeni krški pojas, krije najdulje špilje Hrvatske, Sustav Đula-Medvednica s 16 396 m, Sustav Panjkov ponor-Varičakova špilja s 11 578 m, Špilja u kamenolomu Tounj s 8 487 m, Sustav Jopićeva špilja Bent s 6 710 m i druge, s bogatim akumulacijama vode.

Na otvorenim velebitaškim natjecanjima u speleološkoj orijentaciji (neslužbeno prvenstvo Hrvatske) 1998. g. u Jopica špilji i 1999. g. u Špilji u kamenolomu Tounj mosoraši su osvojili 1. mjesto, a ove godine u rujnu, organizirali smo prvo Prvenstvo Hrvatske u speleološkoj orijentaciji u Rudelica špilji kod izvora Cetine.

Špilja u kamenolomu Tounj produljena je na 8143 m, ali i špilja Veternica gdje je u Zadnjem kanalu dugotrajnim kopanjem istraženo novih 70 m kanala.

Novi kanali istraženi su u već poznatim objektima: u Donjoj Cerovačkoj špilji, u Punaru u Luci, Špilji u kamenolomu Tounj i Jopićevoj špilji.

Teo Barišić i Robert Erhardt su ronili u izvoru Tounjčice dana 18. rujna 1988. godine kad je dosegnuta dubina od 35 metara, a bilo je i više pokušaja spajanja izvora Tounjčice i Špilje u kamenolomu Tounj sa ronjenjem iz Mamutove dvorane, ali spoj nije nikad pronađen.

Istraživanja neobičnih siga u špilji u kamenolomu Tounj, pokazala su da je u toj špilji posebna vrst siga taložena u freatičkim uvjetima odnosno u razdoblju kada su šupljine bile potpuno ispunjene vodom.

Rekonstrunkcija presjeka kanala špilje u kamenolomu Tounj: u vrijeme prije taloženja siga (a), u vrijeme taloženja stalagmita (b), te u vrijeme taloženja freatičkih siga u kanalu potpuno ispunjenom vodom (c).

" Špilja u kamenolomu Tounj nalazi se u okviru šireg područja prijedloga mreže NATURA 2000 - HR2000592 Ogulinsko-Plaščansko područje gdje su, između ostaloga ciljna staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost.

Zašto jedini veći postupak zaštite špilje od stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode (zaštita špilje u kamenolomu Tounj) nije dovršen ni nakon više godina te devastacija te izuzetno vrijedne špilje traje i u ovom trenutku?

Stručna istraživanja Špilje u kamenolomu Tounj i špilje Tounjčice u okviru projekta, u razdoblju od veljače do rujna 2011. godine, provodilo je 8 udruga:

Svjesni izuzetnih prirodnih vrijednosti Špilje u kamenolomu Tounj, tijekom višegodišnjeg razdoblja speleolozi potiču njenu zaštitu te je Ministarstvo kulture 2008. proglašava preventivno zaštićenim područjem na rok od 3 godine, u kategoriji geomorfološki spomenik prirode.

Spomenuto odredište odabrano je za studijsko putovanje u okviru projekta Trajna zaštita Špilje u kamenolomu Tounj, kao primjer dobre prakse, jer se ondje odvija kontrolirana i održiva eksploatacija kamena, sukladno zakonskim propisima koji se odnose na zaštitu i očuvanje speleoloških objekata.

Naime, Ustanova radi na trajnoj zaštiti Špilje u kamenolomu Tounj i špilje Tounjčice kao geomorfoloških spomenika prirode.

Brojni istraživači upravo su na području Karlovačke županije po prvi puta upoznali špilje i špiljsku faunu sa najdužim i najdubljim špiljama kao što je ogulinska Đula-Medvedica najdulja u Hrvatskoj s 13 396 metara, Panjkov ponor Varičakova špilja s 11 578 metara, Špilja u kamenolomu Tounj s 8 487 metara i druge s bogatim akumulacijama vode.

U Likovnom salonu Ljudevit Šestić, Gradske knjižnice Ivana Gorana Kovačića postavljena je izložba fotografija kojom su predstavljene prirodne vrijednosti Špilje u kamenolomu Tounj i Špilje Tounjčice.

Izložba je dio projekta " Trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj " Javne ustanove za zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti Karlovačke županije " Natura Viva ", koji su speleolozi svojim prijedlozima za zaštitu i stručnim mišljenjima inicirali prije više od deset godina.

Zbog svih ovih spomenutih te drugih važnih i značajnih podataka koji ovaj speleološki objekt čine posebnim, još 1998. godine speleolozi su tada mjerodavnom Ministarstvu i Zavodu za zaštitu prirode predložili da se Špilja u kamenolomu Tounj posebno admninistrativno zaštiti i proglasi geomorfološkim spomenikom prirode.

Tijekom posljednjih dvadesetak godina o pronađenim fenomenima u Špilji u kamenolomu Tounj tiskano je podosta stručnih i znanstvenih članaka u našoj i stranoj literaturi, te je svjetska speleološka javnost upoznata s vrednotama koje ima taj značajni hrvatski speleološki objekt.