Na speleološkim objektima bogatom zadarskom području turistima je za obilazak na raspolaganju pet špilja - Manita peć, Cerovačke pećine, Strašna peć na Dugom otoku, Golubinka u Kaštelu Žegarskom te špilja Modrič koja je dugačka oko 829 metara.

Tako je 1990. godine za potrebe Parka u špilji Manita peć ugrađena električna rasvjeta, što je omogućilo njeno uključivanje u turističku ponudu (Posarić Borovec, 1990; Posarić, 1995).

Telašćica (jedna od najvećih uvala na Dugom otoku), Vransko jezero (najveće prirodno jezero u Hrvatskoj) i planina Velebit (Tulove grede i Anića kuk te špilja Manita peć) parkovi su prirode u zadarskoj regiji.

Na području Parka nalazi se oko 90 speleoloških objekata, među kojima se veličinom i bogatstvom podzemnih ukrasa ističu špilja Manita peć i jama Vodarica.

Na njemu se nalazi stotine dubokih jama (Lukina jama 1392 m, Puhaljka 318 m, Mamet 206 m) i spilja (npr. spilja Modrič, Manita peć, Jama vodarica, Vrtlina, itd.).

16. Speleološki objekti na području Parka zaštićuju se kao dio temeljnoga prirodnog fenomena krških kanjonskih prodora, prila go đa vanjem za organizirani prihvat posjetitelja (Manita peć) i uklju čivanjem u edukativne programe, kao i provođenjem daljnjih istra živanja s ciljem proširenja znanstvene i odgojno - obrazovne osnove dokumentacije nacionalnog parka.

Na području parka zabilježeno je 70 - ak špiljskih objekata, među kojima su najljepše špilja Manita peć i jama Vodarica.

Za turistički posjet otvorena je samo špilja Manita peć.

Najveći broj špilja zaštićene su u kategoriji spomenika prirode, kao Manita peć u Nacionalnom parku Paklenica, Modra špilja na otoku Biševu, Zmajeva špilja na otoku Braču, Cerovačke špilje kod Gračaca, Veternica na Medvednici i još mnoge druge.

U tom smislu posebno se ističe Manita peć (056), u kojoj su dosadašnjom obradom ustanovljeni brojni primjerci podzemne faune, a špilja je locus typicus, dakle mjesto prvog nalaza; račića (Amphipoda) vrste Bogidiella sketi (Karaman, 1989), lažiškorpiona (Pseudoscorpionida) vrste Chtonius radjai (Ćurčić, 1988) i pauka (Aranea) vrste Histopona egonpretneri (Deeleman, 1983).

Tom prilikom topografski su snimljene Manita peć, Jama Vodarica i Veli Sklop (III), a istraživane su i manje špilje Škiljića stan i Marasovića pećina.

Bogata i raznolika flora i fauna (mnoge endemične vrste, Bjeloglavi sup), brojni kraški fenomeni (Manita peć), kao i bogata sportska ponuda (freeclimbing, trekking, izleti s piknikom u šumarskoj kući Lugarnica, obilazak mlinice i upoznavanje principa njenog rada) privlače sve više posjetitelja.

Za istraživačke i razvojne studije Park prirode Vransko jezero od Fonda je dobio donaciju u iznosu od 64.000 kuna, dok je za modernizaciju sustava osvjetljenja spilje Manita peć Nacionalnom parku Paklenica odobren 95.000 kuna.

Zanimljivost: Manita peć - špilja duljine 175 m podijeljena je u dvije dvorane koje obiluju stalagmitima, stalaktitima, sigastim stupovima (stalagmatima) i kaskadama.

Najpoznatija i najveća špilja je Manita peć iznad kanjona Velike Paklenice i Jama Vodarica između kanjona Velike i Male Paklenice.

Tu su i druge spilje: Vrelo kod Fužina, Lokvarka kod Lokvi, Baraćeve spilje kod Rakovice, Cerovačke spilje kod Gračaca, Manita peć u Nacionalnom parku Paklenica, jama Baredine kod Nove Vasi u okolici Poreča i novootvorena Đurovića spilja ispod aerodroma u Ćilipima.

Paklenica - drugi je nacionalni park po proglašenju u Hrvatskoj, a krase ga geomorfološke osobine, šume, životinjske i biljne rijetke vrste, a u sklopu parka nalazi se i najveća i napoznatija špilja Manita peć.;

Ulaz u špilju Manita peć se nalazi na nadmorskoj visini oko 570 m.

Nedjelja: Dom Vidakov kuk Manita peć - kanjon Velike Paklenice

Velika peć na Medvednici kraj Zagreba, Vlaška peć kod Senja, Zagorska peć kod Crikvenice, Strašna peć na Dugom otoku, Manita peć kod Starigrad-Paklenice i dr.).

U blizini se nalazi špilja Manita peć (540 m iznad razine mora) i Borisov dom (550 m iznad razine mora).

Tura traje cca 8 sati, srednje zahtjevna je; visinska razlika 500 m (Manita peć), dužina staze oko 20 km. (Varijanta ove ture bez posjeta špilji Manitoj peći kraća je za cca 2 sata i manje je zahtjevna).

4. DAN: Nakon doručka odjava iz Centra i odlazak prema NP Paklenica gdje će prema programu biti realiziran razgled parka sa posjetom špilje " Manita peć ".

Prošetati stazama parka, vidjeti veličanstvene kanjone, diviti se špilji Manita peć, promatrati alpiniste na stijenama (climbing), kupati se u kristalno čistom moru, uživati u domaćoj hrani, upoznati život i gostoljubive ljude male su stvari za veliki užitak.

Prvo su se odvojili oni zainteresirani za planinarski uspon na 712 m visoki Anića kuk, a nakon njih nekoliko planinara koji su se odlučili na uspon do špilje Manita peć.

12:30 Dolazak u NP Paklenica i polazak prema špilji Manita peć

Najveće su bile Vodarica (290 m) i Manita peć (175 m).

Od drugih, turistički uređenih spilja, izdvaja se " Manita peć " u NP Paklenici koja je udaljena 1 sat i 30 minuta hoda od mjesta na kojem se može doći automobilom, a sam posjet spilji traje oko pola sata.

Nacionalni park Paklenica veličanstven je kraški fenomen sa brojnim spiljama od kojih je najpoznatija Manita Peć (duga 175 m), a sigurno je da Paklenica skriva još mnoge tajne.

Najljepše su špilje Manita peć i najduža Jama Vodarica sa svojih 300 metara.