Predstavljanju knjige nazočili su braća kapucini na čelu s provincijalnim ministrom fra Ivicom Petanjakom, prijašnji dugogodišnji svetojurjevski župnik preč.

Sve? anim euharistijskim slavljem u crkvi Gospe Lurdske na Žabici rije? ki kapucini obilježili su 25. godina od smrti Sluge Božjega, fra Ante Josipa Tomi? i? a.

Njegovim nastojanjem braća kapucini dolaze i u Split (1908.) i Dubrovnik (1913) gdje otvaraju svoje samostane.

Zaslugom bl. Alojzija Stepinca kapucini se 1941. g. ponovno vraćaju i u Zagreb, u Dubravu, gdje grade Crkvu i samostan sv. Mihaela.

Taj mladi zaljubljenik u Krista i Riječ Božju nakon svog obraćenja osnovao je bratstvo " Pokornička braća i sestre ", iz kojeg su niknula tri franjevačka reda: Prvi - muški (Manja braća, Kapucini, Konventualci), Drugi - ženski (Klarise) i Treći - za ljude u svijetu, koji se prema Pravilu naziva Franjevački svjetovni red.

Kapucini fra Ilija Borak, braća Hadrijan i Modesto Borak, fra Leander Leskovar i fra Zvonko Marija Pšag, te vanjski svećenici vlč Antun Rugani, župnik u Bednji, Franjo Talan, župnik u Martinskoj Vesi i vlč.

Poznato je kako među franjevcima ima više različitih redova; osim Manje braće, tu su i konventualci, kapucini i drugi.

Zanimljivo je da su kapucini radi financiranja izgradnje crkve izmislili Svetu Johancu koja se znoji krvavim znojem kako bi pridobili što više milodara od hodočasnika. 1913. godine Johanca je uhićena.

Nedugo zatim došli su kapucini, a za njima, na poziv velikaša, redovnice Sv. Klare sa zadaćom da obrazuju i djevojke kako osnovnoj, tako i glazbenoj kulturi.

Nakon ove odluke braća kapucini su se, kao putujući propovjednici i misionari, brzo širili po Europi i svijetu.

Majmuni će se najbolje slagati s ljudima koji pomažu drugima, dok će izbjegavati one sebične, a kakva je osoba, kapucini mogu procijeniti samo gledajući ljude.

Na Kapitulu koji se upravo održava kapucini će izabrati novog Vrhovnog poglavara i nove generalne definitore za naredno šestogodište.

Stota obljetnica izlaženja prvoga broja Riječkih novina, dnevnog lista kojeg su izdavali kapucini u Rijeci, proslavila se simpozijem 11. prosinca u Art kinu Croatia u Rijeci uz izložbu novina i fotografija.

Arkanđeo iz Trsta, a bili su najprije riječki kapucini: o.

Organizator ovogodišnjeg hodočašća varaždinski su kapucini.

Tu Božju poruku svim naraštajima nose i varaždinski kapucini koji pastoralno djeluju u gradu Varaždinu, vode župu već pet desetljeća te brinu o bolesnicima i pacijentima u bolnici.

Iako je crkva postojala, župa sv. Mihaela osnovana je tek 1961. Po njezinu osnutku devet i pol godina župom su upravljali kapucini, a onda je imenovan župnik.

Rukopisi, tiskane knjige, sakralni i drugi predmeti iz knjižnica i riznica riječkog i drugih kapucinskog samostana u Hrvatskoj veliko su kulturno bogatstvo koje su kapucini tijekom stoljeća sačuvali.

U šarenim pisanicama uzivali su lemuri, smedji kapucini, nosati rakuni, grivasti vukovi i ogrličaste pekarije.

Prvi franjevački red koji danas ima tri različite grane koje obdržavaju isto pravilo: Franjevci Mala braća, franjevci konventualci i franjevci kapucini.

Vicepostulator kauze fra Stanko Dodig podsjetio je da su u riječkom samostanu djelovali i drugi poznati kapucini kao fra Bernardin Škrivanić, fra Alojzije Novak i fra Benko Turudić.

No nakon brojnih negodovanja diljem Kraljevine, te zaključka Hrvatskog sabora nakon dvije godine Kapucini su dobili dozvolu za otvaranje samostana u Varaždinu.

Na početku misnog slavlja fra Anđelko je istaknuo kako na taj datum svake godine franjevci svih triju redova; prvog muškog reda (manja braća, kapucini i konventualci), drugog ženskog reda (klarise), trećeg samostanskog reda i za ljude u svijetu (članove Franjevačkog svjetovnog reda), pred okupljenom zajednicom vjernika obnavljaju svoje zavjete Bogu da će opsluživati Evanđelje Isusa Krista po primjeru sv. Franje.

Danas, nakon druge, teške pokoncilske krize u manje od trideset godina broj redovnika u Redu se smanjio s 14.788 na 10.830 kapucini su izgubili snagu osobito tamo gdje ih je »izvezao« kardinal Vilim Massaja (Afrika); Anastazije Hartmann (Indija); Ćiril Zorabian (Armenija i Turska); mons. E.

Vanni (Perzijski zaljev); Toma Sheehy (Australija); Pacifik iz Udena (Borneo); Liberat iz Exela (Indonezija); Stjepan iz Adoaina (zemlje Srednje Amerike); irski redovnici (Južnoafrička Republika i Koreja); redovnici iz Genove (Argentina i Peru); Austrijanci (Mandžurija); redovnici iz Varšave (Bjelorusija); Englezi i Amerikanci (Papua Nova Gvineja); pariški redovnici (Sjedinjene Američke Države); redovnici iz SAD-a (Japan, Marijanski otoci); Nijemci (Kina); redovnici iz Strasbourga (Komorski otoci i Madagaskar); kapucini iz Toulousea (Sejšeli i ostali dijelovi svijeta); redovnici iz Kastilje (Kuba); i tako redom.

Prije 400 godina kapucini su svoje djelovanje na našim prostorima započeli dolaskom u Rijeku stoga je riječki samostan Gospe Lurdske izabran kao mjesto svečanog početka jubilarne godine. Ovu godinu želimo otvoriti pod zaštitom Blažene Djevice Marije i sa željom da ona uistinu bude proslava u vjeri, da se ne iscrpi u izvanjskom slavlju nego da bude istinska duhovna obnova rekao je hrvatski provincijal fra Ivica Petanjak čitajući proglas na početku euharistijskog slavlja kojim je otvorena godina proslave jubileja.

Hrvatski franjevci-kapucini su na svom XV. provincijalnom kapitulu održanom od 14. - 17. lipnja 2011. godine u samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi izabrali novo provincijalno vodstvo za trogodište 2011. - 2014. Za Provincjiala je izabran brat fra Ante Logara koji je dosada obnašao službu gvardijana i čuvara svetišta u našem samostanu u Dubrovniku

Riječki je nadbiskup podsjetio da su riječki kapucini u ovih 400 godina bili sol i svjetlo u svojem okruženju.

A to je upravo ono što su činili (i čine) kapucini, u čijim je prvim Konstitucijama (iz 1536. godine), sastavljenim svega osam godina nakon službenog odobrenja reforme koja je bila tek u povojima, opisan precizan i podroban program, sjeme kasnijeg misijskog legislativnog vrenja Reda, utemeljenog na slijedeća četiri stožera:

Franjevci kapucini na Rijeci, predvođeni fra Bernardinom Škrivanićem, sagradili su veliku Crkvu Gospe Lurdske (1904. - 1923.), osnovali izdavačku« Kuću dobre štampe », izdavali« Riječke novine », prvi katolički dnevnik u Hrvatskoj (dr. Petar Rogulja i Rudolf Eckert).