U blizini Hrvatske najpoznatija je, pak, rezidencija u Grazu gdje su, primjerice, boravili Edo Popović i Dževad Karahasan.

Tužni Kuljiš koji se stilom trudi imitirati Krležu i glumi upućenika u bečku ugostiteljsku ponudu nije, nesretnik, shvatio da Karahasan govori o bečkoj kafani (sarajevskog) hotela Evropa, a ne o kafani hotela Evropa u Beču.

Tek objavljena zbirka pjesama Mjesec iznad Splita zaista, kako je na promociji rekao Dževad Karahasan, majstorski spaja smijeh i bol, humor i tugu, bol i užitak.

To je smijeh koji nas, rekao je Karahasan, u tradiciji Platona, Aristofana i Čehova, prisiljava na saznanje i samosaznanje.

Doći će i Enzesberger, Karahasan, Kurkov, Ćosić, Schulze, Kaminer...

Na temu ' Istanbul u očima pisca ' govorila su poznata imena domaćeg i susjednog spisateljstva kao što su Miljenko Jergović, Dževad Karahasan, Vladislav Bajac i Paolo Rumiz, a duhovito moderirao Teofil Pančić.

Urednica i priređivačica Dragana Tomašević, grafička urednica Amela Harba-Bašić i bosansko-hercegovački književnik Dževad Karahasan prikazali su netom otisnuti i prvi puta na ovom Sajmu predstavljen zbornik, mozaik ženskoga pisma o Sarajevu od prvih do najnovijih zapisa ženskih spisateljica o glavnom gradu Bosne i Hercegivine, Sve bih zemlje za Saraj ' vo dala: žene pišu i čitaju grad.

Tema je ' Istanbul u očima pisca ', a sudjeluju Miljenko Jergović, Dževad Karahasan, Vladislav Bajac i Paolo Rumiz.

Što se pak tiče smeća koje dobrog čovjeka Kotela Da Dona vrijeđa na portalu reci.hr zato što je rabin, jer je Židov, njima se treba obratiti na jedinom jeziku koji razumiju, a ne se skrivati iza ispraznih mudroserskih fraza zbog kakvih će Karahasan, pročita li ovo štivo, živjeti godinu kraće: to smeće treba ukloniti s ulica ovoga grada, da bi ova palanka jednom možda bila gradom.

Književnik, dramatičar, esejist i romanopisac Dževad Karahasan, pisac porijeklom iz Tomislavgrada (Duvno) blizak hrvatskoj publici, svojim novim djelom u izdanju Profil Internationala, kroz četiri prozna fragmenta dijakronijski povezanih pripovijesti, od devetnaeststoljetne otomanske Bosne do ratnog Sarajeva devedesetih, traga za genezom i uzrokom ratne kataklizme na tom području.

Most između književnosti i društvene stvarnosti na konferenciji u Bonnu počeo je graditi bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan koji je svoje predavanje " zavrtio " oko pitanja: kako se u književnosti prikazuje zlo, neprijatelj?

Postoje dva načina, ustvrdio je Karahasan - jedan je klasični koji se bazira na uvjerenju da književnost služi spoznaji, da nam pomaže da zlo shvatimo, a ne a priori osudimo.

Karahasan se zalaže za klasičnu formu: " Naša zadaća je razumjeti zlo, možda i osuditi ga, ali sa sviješću da je ono možda dio nas samih. " Što to konkretno znači u društvenoj stvarnosti prostora s kojeg dolazi Karahasan je objasnio na primjeru Radovana Karadžića i kritike koju je požnjeo njegov intervju za Frankfurter Allgemeine Zeitung povodom Karadžićeva uhićenja.

Na hrvatskom će štandu gostovati i Andrej Nikolaidis, a na sajmu i u programima Leipzig čita sudjelovat će i Edo Popović, Mile Stojić, Josip Mlakić, ali i Marica Bodrožić, Elisabeth Erdmann, Nicol Ljubic, Dževad Karahasan, Marko Pogačar, a fotografije Splita izlaže Feđa Klarić.

Na pitanje postoje li u Bosni i Hercegovini politički akteri koji se trude vidjeti neprijatelja diferencirano, višedimenzionalno, a ne kao " zlo " koje s ne može i ne mora razumjeti, Karahasan je rekao: " U Bosni nema politike.

Tako na spomenutoj gozbi profesor govori: Politika koju mi vodimo mora biti srpska, ona mora voditi računa ne samo o srpskim interesima nego i o srpskom karakteru, ona mora dolaziti iz duše srpskog naroda i voditi računa o komplikovanoj složenosti te duše, dok Milijana recitira pjesmu: miris lipe je slovenska duša/slovenska je duša boje breze,/Ili frula, kad je ljubav sluša./Slovenska je duša ukus jeze. Uistinu, Karahasan je već u toj sceni uspio izvrsno razotkriti kolektivne predodžbe i mitove o nad-narodu, misiji srpstva i slično, kojima će se pravdati i poništavati sve zlo koje će u budućnosti biti učinjeno.

Hm, kad pogledam listu, vidim da su gotovo svi autori iz domene SF-a, a Marquez i Karahasan obilato koriste elemente fantastike, a Eco gotičku, gotovo bi se reklo horor atmosferu.

Pogotovo neka tu vaša dva lokalna pisca, Đevad Karahasan i Miljenko Jergović.

Karahasan o ovim teškim temama govori jasno i zanimljivo.

Ako bilo koga svedemo na vanjske činjenice, mi ćemo ga izgubiti i zbog toga Hajjam sanja o cjelovitom znanju ", rekao je Karahasan pričajući o svom junaku.

Sama nagrada je bila tek povod budući da se razgovor prvenstveno vodio oko tema kojima se Karahasan stalno vraća u svojoj književnosti i filozofiji, a to su ljudsko stanje kao vječno stanje egzila, pitanje identiteta i jezika te, naposljetku, smisao za humor.

Za svoj roman Šahrijarov prsten Karahasan kaže da je najsarajevskiji.

Neke razumne pojave u razumijevanju Podjele, odnosno čovjeka kao suštinskog nečovjeka odgovarajućih uslova i glumljenog odgovornika za svoje postupke koje mu nalaže gluma bez teksta na sceni bez reditelja, kao što je Dževad Karahasan, neće spiječiti, uljepšati i zaustaviti podjele....

Živimo u društvu koje funkcionira kao kompjuter - sve se reducira " na plus i minus ", na " da i ne " što ubija naše etičke " senzore ", rekao je Karahasan pokušavši još jednom objasniti zašto je pozivao na diferencirano viđenje Karadžića: " Ne bih se ni sekundu bavio Karadžićem, kada ne bih mislio da on nešto govori i o meni. "

Dževad Karahasan spada u najvirtuoznije, ali i najnagrađivanije ovdašnje pripovjedače.

Ni ove godine neće nedostajati autora iz regije ili kako ih pulski Sajam zove ' autora iz susjedstva ' te u goste stižu Dževad Karahasan, Radoslav Petković, Boris Pahor, Dragan Velikić i Andrej Nikolaidis.

ZAGREB - Bosanskohercegovaèki pisac Dževad Karahasan i iranski pjesnik Parviz Kharzai svojim su gostovanjem preksinoæ u muzeju »Mimara« otvorili drugi festival »Književnost uživo/Literature Live«, koji je ugostio dvadesetak vrsnih književnika iz 12 zemalja svijeta.

Govoreæi na predstavljanju Karahasanovog romana »Noæno vijeæe«, direktorica festivala Sibila Petlevska je rekla: »Kreæemo se u mraènoj, noænoj atmosferi zbog presude književniku Predragu Matvejeviæu.« Spomenutu osudu Predraga Matvejeviæa na pet mjeseci zatvora i dvije godine uvjetno zbog èlanka »Naši talibani« Karahasan tumaèi kao karakteristièan potez totalitarnog režima.

Totalitarnom režimu nije stalo do istine, komentirao je Karahasan, našalivši se kasnije da je Matvejeviæeva osuda izvrsna stvar jer »nema bolje stvari za jednog pisca nego biti zatvoren zbog pisanja.« - To je mnogo bolje nego da su ga zatvorili zbog prometnog prekršaja, zakljuèuje Karahasan.

Pomenimo ovde samo neke: Dževad Karahasan, Dragan Velikić, Andrej Nikolaidis, Vladislav Bajac, Tomaž Šalamun, Goran Marković, Ognjen Spahić, Iztok Osojnik, Rambo Amadeus, Ivan Čolović, Elizabeta Šeleva, Arijan Leka