Nadbiskup Bozanić je, govoreći na temelju pročitanih svetopisamskih čitanja, podsjetio na život i djelo kardinala šepera, na njegovu svijest da se »kršćanska razboritost nalazi u samoodricanju« i suodgovornosti koja se očituje u zajedništvu.

Nadodavši da nije teško »čitati život kardinala šepera na tragu evanđeoskih zahtjeva«, čije je biskupsko geslo bilo: »Istinujući u ljubavi«, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako je »kardinalov životni put bio prožet mnoštvom odmaka, odvajanja, susretanja s poteškoćama koje su se mogle svladavati samo poznavanjem Kristove istine i ljubavlju prema drugima.

Navodeći prve riječi novog Pape te ukazujući na oduševljenje brojnih vjernika na Trgu Sv. Petra požeški biskup je napomenuo kako je papa Benedikt XVI. " čovjek duboke vjere, širokog znanja, velike mudrosti, bogatog pastoralnog iskustva, dugogodišnji vjerni suradnik pape Ivana Pavla II., a kao nasljednik hrvatskog kardinala šepera bio je na čelu Kongregacije za nauk vjere ".

Podsjetio je i na 20. obljetnicu smrti kardinala Šepera, kad je u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Kongregacije za nauk vjere u Zagrebu i Rimu održan međunarodni simpozij o kardinalu Šeperu.

Kardinal Bozanić prisjetio se i studenoga 2004. godine kad je kardinal Levada, tada još nadbiskup San Francisca u SAD, došao u Zagreb kako bi »posjetio grob kardinala Šepera«; u katedrali - rekao je u nastavku - koja »čuva zemne ostatke blaženoga Alojzija Stepinca i drugih naših natpastira«.

Ubrzo nakon smrti kardinala Šepera kao svećenik se vratio u Kaliforniju, a »moje šestogodišnje iskustvo rada koje sam stekao kao službenik Kongregacije bilo je predivno pripremanje za različite položaje na koje sam kasnije pozvan da ih preuzmem.

Tijekom tih godina u sebi sam nosio trajnu zahvalnost za dobrostivost kardinala Šepera, za puno toga što sam naučio i za nekolicinu stvari koje sam bio sposoban pridonijeti pod njegovim pročelničkim vodstvom«.

Tada sam shvatio da me Božja providnost vodila u Zagreb i na grob kardinala Šepera samo šest mjeseci prije toga.

Blagdan bl. Ozane Kotorske svečano će biti proslavljena u petak, 27. travnja u samostanskoj kapeli Bl. Ozane, Trg kardinala Šepera 2 u Zagrebu (Trnje).

U riječima zahvale kardinal Bozanić rekao je kako se u posjetu gradu Osijeku prigodom 100. obljetnice rođenja kardinala Šepera doživljava kao hodočasnik.

U tadašnjem je razgovoru za Glas Koncila iznio svoja sjećanja na kardinala Šepera, a također je naširoko govorio o crkvenim i društvenim prilikama u SAD-u.

O 25. obljetnici smrti kardinala Šepera ponovo je došao u Zagreb te je svojemu domaćinu kardinalu Bozaniću donio, između ostaloga, netom objavljenu zbirku svih radova koje je Kongregacija za nauk vjere objavila od Drugoga vatikanskog koncila do 2005. godine.

Letimičan pogled na popis pokazuje da je od 105 dokumenata njih četrdesetak nastalo pod vodstvom kardinala Šepera.

Jedan od susreta bio je i prije tri godine kada je kardinal Ratzinger, koji je na mjestu predstojnika Kongregacije za nauk vjere naslijedio hrvatskog kardinala Šepera, održao predavanje u Zagrebu.

- U našim se medijima ovih dana premalo ističe važna činjenica da je sadašnji papa Benedikt XVI. bio neposredni nasljednik našega kardinala Šepera.

Kad je papa Pavao VI. imenovao 1968. kardinala Šepera pročelnikom Kongregacije za nauk vjere, a to je po važnosti treće mjesto u Katoličkoj crkvi, tada je bila iznimno velika stvar da netko iz socijalističke zemlje bude pozvan na tako visoko mjesto u Vatikanu.

A, kada smo 2001. godine organizirali Simpozij u povodu 20. obljetnice smrti kardinala Šepera, kardinal je Ratzinger ne samo s oduševljenjem pristao doći na Simpozij u Zagreb, gdje je o Šeperu održao vrlo zapaženo predavanje, nego je dio Simpozija organizirao i u Vatikanu.

KARDINAL LEVADA: Istina je da sada kao pročelnik Kongregacije vidim lik i djelo kardinala Šepera s drugačije pozicije nego kad sam bio jedan od službenika u tome dikasteriju.

Nadbiskup je istaknuo da ulogu i značenje kardinala Kuharića treba staviti u kontekst vremena, prostora i prilika, crkvenih, nacionalnih i političkih. Valja ga promatrati najprije kao neposrednog nasljednika kardinala Šepera.

Odgovorni urednik od 10. V. 1964. do 12. VII. 1970. imenovan od kardinala Šepera radi zaštite novina pred komunističkim vlastima.

»Kad se u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti bude pisala objektivna povijest hrvatskog naroda i posebno povijest Crkve u Hrvata - ali i povijest opće Crkve - pisat će se i za Šepera: ' Tada je živio u Zagrebu, u Rimu čovjek imenom Franjo Šeper koji je bio pravedan i bogobojazan i Duh Sveti bijaše na njemu koji ga je prosvijetlio kako se postaviti i voditi Crkvu u Hrvata poslije velikog Stepinca, kako se postaviti i voditi Sveti oficij u Vatikanu poslije glasovita i svemoćnog kardinala Otavianija '« - rekao je mons. Stanković i dodao: »A u svezi sa službom pročelnika Kongregacije za nauk vjere, bilo je na Simpoziju 2001. rečeno i ovo: ' Pavao VI. nije slučajno pozvao kardinala Šepera u Vatikan, a još mu je manje slučajno povjerena zadaća reformirati Sveti oficij.

U drugome dijelu propovijedi kardinal Levada sažeo je životno svjedočanstvo kardinala Šepera: »Prošla je sto i jedna godina otkako je Franjo Šeper rođen u Osijeku.

Novi papa Benedikt XVI (nekoà ¦ strogi, konzervativni predstojnik ex-Inkvizicije, na tom mjestu nasljednik hrvatskoga kardinala Šepera, Joseph Ratzinger) usudio ih se doduše rehabilitirati, ali se odmah najponiznije, još k tomu uz uporabu najpravovjernije antifa - frazeologije, isprià ao  idovima koji su ga podsjetili da je jedan od à etvorice prijepornih biskupa, Richard Williamson, (s razlogom) nijekao plinske komore, te da je holokaustirane sveo na (razmjerno razumnih) tristotinjak tisuà ¦ a.

Naime, prije nekoliko dana imao sam zakazan sastanak Rimu, no taj je sastanak otkazan pa sam odlučio iskoristiti slobodno vrijeme i doći u Zagreb pohoditi grob kardinala Šepera.

Kad su jednom prilikom kardinala Šepera, koji je bio pročelnik Kongregacije za nauk vjere, upitali koji mu je najvažniji dan u životu bio, on je iz prve rekao: dan mog krštenja

GK: Naslijedili ste kardinala Šepera na zahtjevnom mjestu prefekta Kongregacije.

Kako danas, dvadeset godina nakon njegove smrti, gledate na to razdoblje Kongregacije i ulogu kardinala Šepera?

U napisima je čitateljstvu približavao duh Drugoga vatikanskog koncila, na kojemu je sudjelovao kao osobni teolog kardinala Šepera, analizirao glavne poruke i misli svih donesenih crkvenih dokumenata i u duhu »aggiornamenta« (posadašnjenja) tumačio što oni znače u konkretnoj primjeni u životu i praksi crkvenih zajednica na ovim prostorima.

Očigledno, susrećem se sa stalnim odbijanjem sa strane Vatikana, premda, kada sam se osobno susreo s Papom krajem 1978., on se složio da imenuje jednog posredovatelja između njega i mene, kardinala Šepera.

Mons. Fisichella je iz naftalina izvukao Cor unum, dokument Drugoga vatikanskog koncila (1962 - 1965) u kojemu se insistira na povratku izvornoj kršćanskoj vjeri (upravo ono za što se i te kako zauzimao koncilski perit kardinala Šepera kapucin Tomislav J.