Nežić je kao razlog smjene naveo Milanovićeve godine (78), ali je ovaj tvrdio da to nije razlog, već da je razlog njegova akcija protiv dolaska biskupa Marijana Oblaka na Nežićevo mjesto, ako ovaj zamjeni Šepera, o čemu su kružile glasine.

Ustvrdio je da je djelovanje kardinala Bozanića nastavak tradicije kardinala Stepinca, Šepera i Kuharića koji su se, svaki na svoj način i u svom specifičnom vremenu, obilježenom totalitarističkim režimima, odvažno borili za ljudska prava, nacionalni identitet i slobodu vjere.

Nadbiskup Bozanić je, govoreći na temelju pročitanih svetopisamskih čitanja, podsjetio na život i djelo kardinala šepera, na njegovu svijest da se »kršćanska razboritost nalazi u samoodricanju« i suodgovornosti koja se očituje u zajedništvu.

Nadodavši da nije teško »čitati život kardinala šepera na tragu evanđeoskih zahtjeva«, čije je biskupsko geslo bilo: »Istinujući u ljubavi«, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako je »kardinalov životni put bio prožet mnoštvom odmaka, odvajanja, susretanja s poteškoćama koje su se mogle svladavati samo poznavanjem Kristove istine i ljubavlju prema drugima.

O širitelju koncilskog duha u Crkvi u Hrvata svjedoče Šagi-Bunićevi školskih kolege fra Bonaventura Duda i 89 - godišnji fra Zvonko-Marija Pšag (kapucin u Osijeku), sestra Dragica, brat fra Bono Zvonimir Šagi, osobni tajnik zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera mons. Vladimir Stanković, kršćanski teolog i suradnik dr. Peter Kuzmič, muftija Ševko Omerbašić, bivši profesori na KBF-u Zagrebu i Sarajevu, predstavnici Srpske pravoslavne Crkve...

Sugovornici podsjećaju na nezaobilazni Glas Koncila kojemu je Šagi-Bunić jedan od osnivača i gdje objavljuje prvi tekst, kako je na Koncilu bio osobni teolog nadbiskupa Šepera te zaslužnost za pokretanje časopisa i Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije " Kršćanska sadašnjost ".

Predavač je posebno istaknuo progon isusovca Mije Škvorca te ulogu nadbiskupa Šepera u njegovoj obrani.

Navodeći prve riječi novog Pape te ukazujući na oduševljenje brojnih vjernika na Trgu Sv. Petra požeški biskup je napomenuo kako je papa Benedikt XVI. " čovjek duboke vjere, širokog znanja, velike mudrosti, bogatog pastoralnog iskustva, dugogodišnji vjerni suradnik pape Ivana Pavla II., a kao nasljednik hrvatskog kardinala šepera bio je na čelu Kongregacije za nauk vjere ".

Nakon studija u Rimu bio je blizak suradnik kardinala Franje Šepera u Kongregaciji za nauk vjere, a po povratku u SAD bio je biskup u Los Angelesu i Portlandu.

U listopadu iste godine sudjeluje u konklavama koje izabiru novog papu Ivana Pavla II, a koji će Ratzingera 25. studenog 1981. imenovati na mjesto pročelnika Kongregacije za nauk vjere i na tom će mjestu naslijediti hrvatskog kardinala Franju Šepera.

Dopuštenjem zagrebačkoga nadbiskupa dr. Franje Šepera, taj je prijevod uzet kao predložak.

Šepera 13/2 od 10,00 18,00 sati.

Podsjetio je i na 20. obljetnicu smrti kardinala Šepera, kad je u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Kongregacije za nauk vjere u Zagrebu i Rimu održan međunarodni simpozij o kardinalu Šeperu.

Kardinal Bozanić prisjetio se i studenoga 2004. godine kad je kardinal Levada, tada još nadbiskup San Francisca u SAD, došao u Zagreb kako bi »posjetio grob kardinala Šepera«; u katedrali - rekao je u nastavku - koja »čuva zemne ostatke blaženoga Alojzija Stepinca i drugih naših natpastira«.

Poslovna zgrada Zavoda za urbanizam i izgradnju nalazi se u najužem središtu grada Osijeka (šetalište kardinala Franje Šepera 12) veličine 2.000 kvadratnih metara.

Nakon smrti župnika Šepera preuzeo je župu i upravljao još godinu i pol.

Da bi se tek 1962. godine, Na II. vatikanskom saboru zamijećeni su govori i zalaganja oko ekumenizma splitskog nadbiskupa Frane Franića i kardinala Franje Šepera, kasnijeg pročelnika Zbora za nauk vjere.

Kada sam susreo svoga pročelnika, kardinala Franju Šepera, on je tada imao sedamdeset godina, baš onoliko godina s koliko sam ja došao među vas na ovaj današnji misni spomen-čin prigodom 25. obljetnice kardinalove smrti.

Ubrzo nakon smrti kardinala Šepera kao svećenik se vratio u Kaliforniju, a »moje šestogodišnje iskustvo rada koje sam stekao kao službenik Kongregacije bilo je predivno pripremanje za različite položaje na koje sam kasnije pozvan da ih preuzmem.

Tijekom tih godina u sebi sam nosio trajnu zahvalnost za dobrostivost kardinala Šepera, za puno toga što sam naučio i za nekolicinu stvari koje sam bio sposoban pridonijeti pod njegovim pročelničkim vodstvom«.

U jesen 1924. godine nadbiskup Bauer poslao je mladog Šepera zajedno s Alojzijem Stepincem na školovanje u Rim, obojicu kao stipendiste zavoda Germanicuma.

Tada sam shvatio da me Božja providnost vodila u Zagreb i na grob kardinala Šepera samo šest mjeseci prije toga.

Najpovoljnija lokacija bilo je Šetalište Kardinala Franje Šepera 13. Zahvaljujući uštedenim vlastitim sredstvima te uz neke kreditne aranžmane, 1994. godine kupljena je polovica današnjih društvenih prostorija.

Za trojicu hrvatskih kardinala i zagrebačkih nadbiskupa citirao je mons. Vladimira Stankovića, tadašnjeg ravnatelja hrvatske inozemne pastve, koji je na svečanom predstavljanju novog kardinala Franje Kuharića rekao da se hrvatski narod i Crkva kardinalu mučeniku Alojziju Stepincu (1898. - 1960.) divila, kardinala Franju Šepera (1905. - 1981.) cijenila a kardinala Franju Kuharića (1919. - 2002.) voli.

Promotivna radionica započinje u 18,30 h u Centru za poduzetništvo, Šetaliste kardinala Franje Šepera 13/2 u Osijeku.

U povodu 24. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera na blagdan sv. Obitelji...

U godini kada župa obilježava svoju 70. obljetnicu završen je natječaj za gradnju crkve i pastoralnog centra, kompleksa od tri cjeline: crkve koju će s istočne okruživati pastoralni centar kardinala Franje Šepera, a s južne pastoralni centar Ivana Pavla II. za novu evangelizaciju, koja će se uzdizat monumentalni 45 metara visok zvonik, koji svojim izgledom podsjeća na TV toranj na Medvednici.

Onda se pojavio Srakić, i napravio ono što se nisu usudili ni njegovi poznatiji Iako je desno orijentiran, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić dao je potporu Srakiću za posjet Jasenovcu prethodnici poput kardinala Kuharića i Šepera.

Povijesni razvoj Osijeka u tom razdoblju jasno je obilježen utjecajem Nijemaca u svim područjima društvenog, gospodarskog, kulturnog, političkog i vjerskog života - kako je u pozdravnom govoru istaknuo gradonačelnik Krešimir Bubalo, prisjetivši se i mnogih imena poznatih Osječana poput kardinala Franje Šepera, njegova brata Mirka Šepera, poznatog arheologa i leksikografa, Reisnerovih, vlasnika Tvornice žigica, Šepera, vlasnika Pivovare, Martina Divalta, vlasnika prve velike tiskare, Lorenza Jägera, knjižničara, arhitekta Viktora Aksmana, pisca Victor von Reisnera, pripadnika poznate Osječke škole crtanja: Adolfa Ignje Waldingera, Antuna Müntzbergera, Huge Conrada von Hötzendorfa i mnogih drugih.

Prisjetio se i posjeta kardinala Josepha Ratzingera Hrvatskoj 2001. godine, kada je došao u Zagreb na obilježavanje 20 - te godišnjice smrti svog prethodnika u Vatikanu Franje Šepera te izrazio nadu? e hrvatsku posjetiti i sada kao papa Benedikt XVI.