Kroz njega je prošao velik broj vrlo uspješnih atletičara i atletičarki, od kojih su najpoznatiji: Marinela Foško Lepinjica, jugosl. reprezentativka, rekorderka u skoku uvis (1,84 m) u Beogradu 23. VI. 1990; Zlatko Homoki, prvak Balkana 1965. u štafeti 4 400 m (4 min 13,08 s); Ivica Karasi, sedam puta prvak Jugoslavije, šest puta prvak Balkana na 100 m i 200 m, s rezultatom 10,4 s (ručno mjereno) na 100 m u Skoplju 22. VI. 1974., odn. 21,2 s na 200 m u Zagrebu 9. VI. 1974., također ručno mjereno, a najbolji mu je rezultat 10,2 s na 100 m na prvenstvu Balkana 1970. u Bukureštu, čime je postao rekorder Jugoslavije i Balkana, drugi na eur. tablicama, po broju nastupa za reprezentaciju (120) zauzima drugo mjesto, 12 puta obarao je drž. rekorde; Nevena Lenđel, reprezentativka, bila je treća na Univerzijadi u Pekingu, druga na Mediteranskim igrama u Tunisu 2001., prva u Americi 2003., ima treći rezultat svih vremena u Hrvatskoj u skoku uvis (1,91 m) iz Göteborga 1. VIII. 1999; Predrag Melnjak ima 7. rezultat svih vremena na 400 m (46,49 s) iz Soluna 4. IX. 1988., 5. najbolji rezultat na 800 m (1 min 47,2 s) iz Splita 8. VI. 1986; Elvis Peršić, reprezentativac i višestruki prvak Hrvatske na 200 i 400 m, sudionik OI u Sydneyu 2000., prvak Kupa Europe na Cipru 2001., 8. rezultat svih vremena na 200 m (21,36 s) u Zagrebu 8. VII. 2002; Milovan Savić višestruki je sudionik OI (Montreal 1976; Moskva 1980., polufinale na 800 m), peterostruki prvak Jugoslavije, prvak Mediterana (1975. u Alžiru, 800 m i štafeta 4 400 m), 11 puta prvak Balkana, prvak Kupa Europe i drugi na Univerzijadi (1977), član reprezentacije Europe, treći na dvoranskom prvenstvu Europe (1976), ima 9. najbolje vrijeme na 400 m (46,93 s) iz Sofije 14. VI. 1980., drugi rezultat u povijesti Hrvatske na 800 m (1 min 45,52 s) iz Helsinkija 29. VI. 1977; Milan Vitasović prvak je Jugoslavije i kupa na 3000 m s preponama te reprezentativac, finalist Kupa Europe u Leipzigu 1975., 8. rezultat svih vremena (8 min 48,6 s) iz Zagreba 1. VI.1975. Državni rekord zadržali su: Ivica Karasi na 50 m u dvorani (5,79 s, Madrid 1968), te na 4 200 m (1 min 27,2 s); Milovan Savić na 1000 m (2 min 17,9 s, Karlstadt, 18. VIII.1977); Predrag Melnjak, juniorski rekord na 800 m (1 min 47,2 s, Split 8. VI.1986), dvoranski rekord na 800 m (1 min 46,40 s, Torino, 10. II.1988); Elvis Peršić u štafeti 4 400 (reprezentacija Hrvatske, uz Habuna, Bakarića i Juričića; 3 min 5,42 s, Ljubljana 25. VII. 2000).

- oko 900.: slavensko naselje - 1015.: prvi put se spominje, kao,, urbs Libzi (grad Libzi) - 1165.: markgrof Oto Bogati od Meissena naselju daje gradska i sajamsko pravo te se stoga ova godina uzima za godinu osnutka grada; grad je na križanju cesta Via Regia i Via Imperii - 1165.: osnivaju (grade) se dvije velike crkve: crkva Svetog Tome i crkva Svetog Nikole - 1409.: osnivanje sveučilišta (,, Alma Mater Lipsiensis) tako je ovo sveučilište jedno od najstarijih u Njemačkoj - do 1439.: Leipzig dotad pripada markgrofoviji Meissen, a od ove godine cijela markgrofovija pripada kneževini Saskoj - 15. st.: kada je Dresden određen za glavni grad vojvodstva Saske, Leipzig je često bio mjesto u kojem je zasjedao parlament jer je Dresden bio puno manje važan od Leipziga i Meissena - 1497.: promicanje u carski sajamski grad; Leipzig se razvio u najvažnije mjesto robne razmjene između Istočne i Zapadne Europe - 1519.: Leipciška rasprava polemika u organizaciji Sveučilišta između protestantskih i katoličkih teologa o tome koja je vjeroispovijed ispravna; na protestantskoj strani su Martin Luther, Philipp Melanchthon i Andreas Karlstadt, a na katoličkoj Johannes Eck - 1539.: Martin Luther i Justus Jonas uvode reformaciju u grad - 16. st.: uvodi se vodoopskrba; uspon građanskog sloja koji je obogaćen trgovinom - 1650.: početak izlaženja dnevnog lista prvi dnevni list u svijetu - 17. st.: grad nazaduje zbog Tridesetogodišnjeg rata (prije rata ima 18 000, a nakon rata 12 000 stanovnika) - 24.12.1701.: uvodi se ulična rasvjeta (oko 700 svjetiljaka, po uzoru na Amsterdam) - 1813.: u okolici grada vodi se Bitka naroda (Napoleon protiv saveznika) - 1825.: osnivanje burze Njemačkih knjižara - 1839.: otvaranje pruge Leipzig Dresden, koja slovi za prvu u Njemačkoj - 1843.: Felix Mendelssohn Bartholdy osniva Glazbeni konzervatorij, prvu visoku glazbenu školu u Njemačkoj - 1879.: osniva se Carski sud, kao vrhovna sudbena ustavona novoosnovanog Njemačkog carstva - 1903.: nogometni klub iz Leipziga postaje prvi prvak Njemačke - 1915.: otvorenjedrugog po veličini željezničkog kolodvora u europi (nakon milanskog); Leipzig je i 19. prvoj polovini 20. stoljeća najvažniji željeznički čvor Njemačke - 1943. - 45.: zračni napadi na grad: 60 % građevina je uništeno i smrtno je stradalo oko 6000 ljudi - 1945. - 90.: grad je u sovjetskoj okupacijskoj zoni u u Njemačkoj Demokratskoj Republici - 1989.: protesti pred crkvom Svetog Nikole, koji su na kraju doveli do pada socijalizma u Europi

Gunarić, kao drugo dijete u obitelji Šilobod uz starijeg brata Ivana (Johan) kasnije poznatog kao visokog časnika u vojnoj utvrdi Karlovac tada Karlstadt.

Pola Pula, Fiume Rijeka, Zara Zadar, Spalato Split, Zagabria Zagreb i dr.), njemačkom (Agram Zagreb, Karlstadt Karlovac, Walkowar Vukovar, Zwischenmurgebiet Međimurje i dr.) i mađarskom jeziku (Eszék Osijek, Csákornya Čakovec, Varasd Varaždin, Zágráb Zagreb, Újlak Ilok i dr.).

Sredstva su smanjena za ' Ivanjski krijes ', ' Karlstadt festival ', ' Jesenske špice ' i proslavu Dana grada.

Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla.

Radio Deejay ekipa dobila je novu rezidenciju u karlovaekom klubu " Karlstadt ".

Karlstadt se nalazi u samom centru grada i slovi za jedan od najboljih okupljališta mladih željnih dobre i moderne glazbe.

Prvi je PROMENADA - " zeleni prsten " oko nekadašnje Tvrđave Karlovac (" Festung Karlstadt "), drugi je KORANSKI PERIVOJ i treći, koji je vremenski prvi osmišljen, nasad ALEJA PLATANA.

' Naravno, najatraktivniji je primjerak, koji i veličinom i bogatim kožnim uvezom odmah plijeni pažnju promatrača, â žAnsichten der Karlstadt-Fiumanerbahnâ ś tj. albuma s motivima gradnje pruge Karlovac â Rijeka u izdanju poduzetnika građevinskih radova, tvrtke braće Pongraz, a iz kamere fotografa Loewyja.

Noćilo se u Karlovcu, u hotelu Karlstadt.

, 22.6.2013. - 8.9.2013. Karlstadt festival Karlstadt festival objedinjuje sve kulturne događaje koji se u Karlovcu odvijaju tijekom lipnja i srpnja.

Ali, nisam propustila nastup Donskih kozaka koji su zatvorili Karlstadt festival 2008. Nisam puno o njima uspjela pronaći na netu, barem ne na hrvatskom jeziku.

- Julije Cezar u bitci kod Drača jedva je pobijedio Pompeja. 1856. - Rodio se Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja svih vremena, tvorac indukcijskog elektromotora i sustava proizvodnje i prijenosa izmjenične struje. 1871. - Rodio se francuski književnik Marcel Proust, autor ciklusa U potrazi za izgubljenim vremenom. 1915. - Rodio se američki književnik i nobelovac Solomon Bellows, poznatiji pod pseudonimom Saul Bellow (Herzog). 1973. - Bahami su stekli neovisnost od Commonwealtha 11. srpnja 1811. - Talijanski znanstvenik Amedeo Avogadro objavio je teoriju o molekularnom sastavu plinova (Avogadrov zakon). 1987. - UN je proglasio da se u Zagrebu rodio petmilijarditi stanovnik Zemlje, po imenu Matej Gašpar. 1995. - Nakon osvajanja grada, Vojska Republike Srpske je započela genocid u Srebrenici: u nekoliko je dana ubijeno 8.000 Bošnjaka. 1996. - Umrla je Ružica Meglaj Rimac, najbolja hrvatska košarkašica svih vremena. 12. srpnja 1580. - Objavljena je Ostroška Biblija, prva Biblija tiskana na nekom slavenskom jeziku. 1806. - u Zadru je izašao prvi broj tjednika Il Regio Dalmata - Kraglski Dalmatin, prvih novina na hrvatskom jeziku. 1884. - Rodio se talijanski slikar i kipar Amedeo Modigliani, autor djela u kojima se miješaju manirizam i naiva. 1993. - Umro je Antun Šoljan, jedan od vodećih književnika nakon 2. svj. rata (Kratki izlet). 13. srpnja 800. - Do rovinjske je obale doplovio sarkofag s tijelom svete Eufemije, koja je tako postala zaštitnica grada. 1579. - Započela je gradnja karlovačke tvrđave, a time i grada Karlovca, nazvanog Karlstadt po nadvojvodi Karlu Habsburškom. 1901. - Rodio se pjesnik i enciklopedist Mate Ujević, glavni urednik Hrvatske enciklopedije. 1985. - U Londonu i Philadelphiji održani su veliki humanitarni rock koncerti pod nazivom Live Aid. 14. srpnja 1789. - Pad Bastille označio je početak Francuske revolucije. 1847. - Rodio se operni pjevač Josip Kašman, " kralj baritona ". 1860. - Osvojen je vrh Matterhorn (4481 m), na granici Švicarske i Italije. 1933. - Kao njemački kancelar, Hitler je zabranio sve političke stranke osim svoje, nacionalsocijalističke. 15. srpnja 1274. - Umro je sveti Bonaventura, teolog i filozof, " serafinski naučitelj ". 1707. - Rodio se povjesničar Franjo Pejačević. 1799. - Otkriven je Kamen iz Rosette, na temelju kojeg je Jean-François Champollion dešifrirao hijeroglife. 1881. - Austrijski car Franjo Josip I. donio je reskript o ujedinjenju Vojne krajine s kraljevinom Hrvatskom. 16. srpnja 622. Muhamed je krenuo na hidžru iz Meke u Medinu, koja označava početak islamskog kalendara. 1945. - U okviru Projekta Manhattan, SAD je uspješno detonirao prvu atomsku bombu u Novom Meksiku. 1951. - J.

Odlican je i Karlstadt Festival krajem lipnja i u prvoj polovici srpnja (Medjunarodni jazz festival, Medjunarodni festival folklora, rock koncerti, promenadni koncerti...), a krajem kolovoza su desetodnevni Dani piva

Ovo je našto a la naš Karlstadt samo socijalna verzija..

Prvi prekid utakmice zbog nemogućnosti igranja usled dima koji smo mi, Karlstadt Boys-i, napravili paljenjem suve i mokre trave uz par dimnih...

Istovremeno, na nogometu su bili samo Karlstadt Boysi i to nam baš nije slavno razdoblje.

Karlstadt Boysi (kasnije jako često nazivani Carlstadt Boysi što je nepravilno, budući je Karlstadt njemačko ime utvrde) su se pojavili 1989. godine.

A u ratu je u prvi plan upao rukomet, nogometaši su i dalje bili sramotno loši, a rukometaši su par sezona zaredom igrali u Europi, bili u samom vrhu stalno, par puta finalisti kupa, par puta viceprvaci... na rukometu je bilo fenomenalno navijanje, znalo je biti po 200 - 300 ljudi, ali ja to ne bih nazvao Karlstadt Boysima, već jednostavno " karlovačkim navijačima ", koji nisu imali službeno ime.

Naime, na rukometu su u " kopu " bili svi - Karlstadt Boysi, ali i dobar dio karlovačkih BBB i dio karlovačke Torcide.

Nas nekoliko osnivača CB-a 1989 godine (u biti tada smo koristili ime Karlstadt Boys, a ne Carlstadt Boys) danas smo aktivni u Gademzima..