Susretu su prisustvovali franjevački sjemeništarci iz Visokog, iz Sinja, s Kaptola iz Zagreba, sjemeništarci franjevaca konventualaca iz Zagreba, sjemeništarci franjevaca trećoredaca iz Splita salezijanski sjemeništarci iz Zagreba, karmelićanski sjemeništarci iz Zagreba te dominikanski sjemeništarci kao domaćini iz Splita.

Izabravši svećenički i redovnički poziv, završava karmelićanski novicijat u Czerni u Poljskoj, gdje 1938. godine polaže prve redovničke zavjete.

Karmelićanski postulanti u dva su navrata, 3. i 5. srpnja 2012., bili u posjetu građanskoj udruzi Korablja u zagrebačkoj Dubravi, čiji se članovi brinu za osobe s poteškoćama razvoju.

Poznati karmelićanski samostani su u Remetama u Zagrebu, zatim u Somboru u Srbiji, te na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini.Sveci, blaženici i sluge Božji iz njihovih redova bili su Sveta Tereza Avilska, Sveti Ivan od Križa, Sveta Mala Terezija, Sveta Edith Stein.Red se odlikuje velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom živi i djeluje od početka.

Vinko Mamić, karmelićanski provincijal, koji je u znaku zahvalnosti podsjetio prisutne da je ovo već četvrti put kako mons. Pozaić redi za đakone kandidate iz Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa.

12. siječnja odlaze naime, na dvodnevni duhovni seminar u Karmelićanski samostan Svetog Ilije na Buškom jezeru u Hercegovini, gdje su već boravili prije gotovo godinu dana, također na podizanju duhovne razine svoje svijesti.

Novog zavjetovanika šalju odmah u karmelićanski zavod Svetog Andrije u Salamanku.

Karlovac - Da će odlazak njegovih ljudi na duhovnu obnovu u Karmelićanski samostan na Buškom jezeru izazvati toliki interes javnosti, gradonačelnik Karlovca Damir Jelić sigurno nije mogao ni sanjati.

Budući da se u blizini njegovog rodnog mjesta (kraj Mannersdorfa) nalazio karmelićanski eremitaž Svete Ane u Pustinji imao je priliku upoznati Red Bosonogih karmelićana i oduševiti se njihovim načinom života.

Ivana Krstitelja Rossija, Talijana iz plemenite obitelji iz Ravenne, po smrti njegova oca doveo je u karmelićanski samostan ujak.

Karmelićanski povjesničar, Nikolas Aurifico opisuje ga kao " čovjeka izuzetne dobrote, toliko spremnog dati podršku da nitko nije otišao od njega osjećajući ikakvu gorčinu ".

O tome kako su karmelićanski postulanti doživjeli ovo iskustvo piše nam jedan od njih Mate Danolić:

Treću godinu zaredom predstavnici gradske vlasti predvođeni gradonačelnikom Damirom Jelićem, ravnatelji karlovačkih škola, vjeroučitelji i pedagozi krenuli su na duhovnu obnovu u karmelićanski samostan Sv. Ilije na Buškom jezeru u Hercegovini.

Ovdje čitamo o prvom osnutku izvan Avile, kad ju je sav svijet smatrao ludom i kad je ona odselila u pratnji četiriju sestara i svog vjernog kapelana Juana iz Avile, da bi već pri dolasku bila odvojena od svojih štićenica kad je nahrupilo stado bikova što su ih tjerali u Medinu del Campo za koridu u čast dana Marijina uznesenja; pa o oronuloj kući koju joj je priskrbio njoj naklonjeni redovnik, karmelićanski prior fra Antonio de Heredia, a bila je u tako jadnom stanju da je sveto Otajstvo moralo biti postavljeno na ulazu, dok je stepenište redovnicama služilo kao kor, soba za razgovor i ispovjedaonica.

Ostavši rano siroče, bio je od jednog plemića poslan u isusovačko sjemenište, ali je zatim prešao u karmelićanski red.

Direktori i ravnatelji otišli u Hercegovinu na duhovnu obnovu u karmelićanski samostan na Buškom jezeru

Prvi put su na karmelijadi sudjelovali i mladi iz njihovih župa te karmelićanski redovnički pripravnici iz Remeta sa o.

Na krajnom istočnom obronku Karmela visokom 515 m. nad morem diže se još jedan karmelićanski samostan.

Tu ideju podupire vrhovna uprava hrvatskog Karmela kao i karmelićanski samostan u Somboru, a napose vicepostulator kauze za beatifikaciju o.

Dok čitam te retke dolazi mi na pamet Edita Majić i njen, za mnoge iznenadni i nevjerojatni odlazak u klauzurni karmelićanski samostan u Avili u Španjolskoj.

Članovi HKLD-a podružnice Split s članovima obitelji, predvođeni svojim duhovnim asistentom prof. dr. don Antom Mateljanom, zajedno s nekoliko članova HKLD-a podružnice Sinj, u četvrtak 25. lipnja pohodili su Karmelićanski duhovni centar sv. Ilije na Buškom Blatu.

U kaptolskom dijelu grobalja izloženi su najstariji srednjovjekovni arheološki nalazi koji svjedoče o postojanju groblja oko crkve sv. Emerika na Kaptolu, nadgrobne ploče i raspored grobova u katedrali, fotografije grobnica i hodočasničke medaljice vezane uz crkvu sv. Marije na Dolcu, arheološki nalazi s Opatovine pronađeni tijekom istraživanja groblja uz crkvu sv. Franje na Opatovini, kršćansko i židovsko groblje u Petrovoj ulici, nedavno istraživano groblje uz crkvu Blažene Djevice Marije i karmelićanski samostan u Remetama itd.

Predavao je filozofiju i psihologiju religije do 1967., a onda se preselio u Švedsku kako bi osnovao kontemplativni karmelićanski samostan.

Potvrdio je to danas uoči odlaska u karmelićanski samostan na Buškom jezeru u Hercegovini, gradonačelnik Damir Jelić.

Karmelićanski samostan El Carmen de Asuncion zanimljiv je oku zbog čuvenog atrija u kojem se nalazi tržnica cvijeća koja sama dodatno ukrašava nevjerojatnu arhitekturu s raskošnim pročeljem i pozlaćenom propovjedaonicom.

Uz folklorne skupine iz Tomislavgrada i Livna, sudjelovali su i derviši Rifaijsko-bedevijske tekije iz Vareša, što je svjetski raritet, i karmelićanski bogoslovi iz Zagreba....

Naravno da nitko ne očekuje crkveno zamjenjivanje socijalne države, ali u najvećoj krizi graditi novo sjedište Hrvatske biskupske konferencije koje po slobodnoj procjeni košta oko deset milijuna eura, davati 200 milijuna kuna za obnovu zagrebačke katedrale, pa onih famoznih 35 milijuna kuna za Vojni ordinarijat na Ksaveru, tko zna koliko još milijuna ulupati u svetište Gospe od Otoka u Solinu i pastoralni karmelićanski centar na Vidovcu, zaista izaziva opravdani revolt javnosti.

Posjetit ćete: Kapelu Isusova Uzašašća; Crkvu Oče ¬ naša (ostaci Eleone bazilike cara Konstan ¬ tina te karmelićanski samostan), Vidi ¬ kovac; Crkva Gospodnjeg pla ¬ ča; Spilja izdaje; Crkva Mari ¬ jina groba.

Nekadašnji karmelićanski prior u Medini, fra Antonio de Heredia, dva mjeseca kasnije pridružio mu se u toj usamljeničkoj isposnici.

Sam dolazak iz Hrvatskog Leskovca u Remete zbio se 12. rujna, uoči spomena Imena Marijina godine 1959., a Samostan Majke Božje Remetske službeno je utemeljen na Josipovo godine 1960. Tada, nakon 174 godine, Remete ponovno postaju samostan, doduše ne više pavlinski, već karmelićanski.