Neke bolesti predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.

Pušači su izloženiji nastanku aterosklerotskih promjena u krvnim žilama, stoga muškarci u ovom desetljeću navode omaglice i vrtoglavice zbog suženja karotidnih arterija i vertebralnih arterija aterosklerotskim plakovima (naslagama).

Operacije karotidnih arterija i arterija ekstremiteta traju jedan do dva sata.

Dijete u vratu osjeća lupanje karotidnih arterija, znoje mu se dlanovi.

Ovo može omesti cirkulaciju i preko karotidnih arterija dovesti do glavobolja, zamagljenog vida i nesvjestice, te do povećane napetosti na leđima i ramenima.

Postupak uključuje privremeno umetanje i napuhavanje malenog balona, gdje je začepljenje karotidnih arterija kako bi se proširile.

Novo suženje karotidnih arterija Veliki nedostatak karotidne angioplastike je šansa da će se arterije ponovno suziti unutar nekoliko mjeseci nakon postupka.

Otprilike 2/3 krvi dolazi mozgu preko karotidnih arterija, a 1/3 putem vertebrobazilarnog sustava.

Pri CD pregledu karotidnih arterija nalaze se obostrano tek difuzni manji aterosklerotski plakovi.

Liječenje bolesti aorte, karotidnih arterija vrata i arterija zdjelice i nogu biti će sada još dostupnije našim bolesnicima.

Međutim, nema jednostavnog načina za procjenu rizika od cerebrovaskularnog inzulta, iako je rizik sigurno viši u osoba koje su već preboljele moždani udar ili imaju bolest karotidnih arterija.

Nakon što je rizik prilagođen uzimajući u obzir metabolički sindrom, perifernu vaskularnu bolest i bolest karotidnih arterija, bolesnici koji su konzumirali umjetno zaslađene napitke imali su 1,48 (95 % CI 1,03 - 2,12) veći relativni rizik za neki vaskularni događaj od bolesnika koji nisu konzumirali navedene napitke.

Ostalih 269 pacijenata bilo je dijelom istraživanja između 2003. i 2007. godine. 2003. godine, klinika na kojoj se provodilo istraživanje, implementirala je intenzivni program medicinskog liječenja asimptomatske stenoze karotidnih arterija.

Suženje karotidnih arterija može biti asimptomatsko ili simptomatsko, a prema dužini trajanja i reverzibilnosti simptoma može se očitovati kao tranzitorna ishemička ataka (TIA), ili infarkt mozga (moždani udar).

Takav oblik bolesti najčešće se javlja kod starijih osoba, dakle u populaciji sa mnoštvom bolesnika sa jednim ili najčešće istovremeno više različitih čimbenika rizika za bolesti krvnih žila mozga (cerebrovaskularne bolesti), kao što su dijabetes, hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), neregulirani ili loše regulirani povišeni krvni tlak, ranije preboljeli moždani udari, suženja karotidnih arterija na vratu kao glavnih dovodnih krvnih žila za mozak.

Ako je jedna od vaših karotidnih arterija sužena 70 posto ili više, liječnik može preporučiti operaciju za uklanjanje blokada.

Ultrazvuk karotidnih arterija je neinvazivan i bezbolan.

Osim ako vam liječnik ne kaže drukčije, ne postoje posebne pripreme za ultrazvuk karotidnih arterija.

U trajanju od 24 mjeseca pratiti će se učinak HNL-a na kardiovaskularni morbiditet prateći metaboličke i koagulacijske čimbenike rizika, evaluirajući ergometrijski test, tj. kardiovaskularnu funkcionalnu sposobnost, ehokardiografske parametre sistoličke i dijastoličke funkcije, te vaskularne parametre kao pokazatelje vazodilatacijske sposobnosti perifernih arterija, intima media zadebljanja karotidnih arterija kao surogatne markere koronarne ateroskleroze, te pratiti učinak na kvalitetu života pomoću upitnika.

Kolor dopler ultrazvukom karotidnih arterija obostrano je vidljiv meki plak duž prednje i stražnje stjenke ACC (arterije karotis interne).

Osobe koje su uzimale kortikosteroide bile su izložene povećanom riziku zadebljanja karotidnih arterija, osim ako nisu uzimali statine lijekove za smanjenje razine kolesterola.

Nove mogućnosti liječenja bolesti aorte, karotidnih arterija vrata i arterija zdjelice i nogu

Invazivna metoda koja je zlatni standard za definitivnu dijagnozu i procjenu stupnja stenoze karotidnih arterija.

Ukoliko se ultrazvučnom metodom nađe značajno suženje karotidnih arterija (70 %) u svrhu definitivne dijagnoze mogu se učiniti još i:

Ultrazvuk Skener prelazi preko karotidnih arterija za izradu slika (koristeći zvučne valove) suženih arterija i protoka krvi u mozak.

Stenoze karotidnih arterija mogu se ustanoviti pregledom krvnih žila pomoću spektralne ultrazvučne frekvencijske analize i sa osjetljivošću većom od 90 %.

U slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi, peroralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija, a u slučaju značajne stenoze karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.

U cilju smanjivanja učestalosti moždanog udara svakako treba liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.

Svi bolesnici kod kojih postoji sumnja na suženje karotidnih arterija trebaju obaviti neinvazivni, bezbolni ultrazvučni pregled karotidnih arterija kako bi se utvrdio stupanj suženja.

U stjenkama tih krvnih žila (karotidnih arterija) nalaze se baroreceptori (receptori za tlak) koji su odgovorni za registraciju krvnog tlaka te ga održavaju normalnim.