U dubokomorskim jadranskim sedimentima prve jasne tragove intenzivnog krčenja šuma na temelju promjena u zajednicama peluda i povećane sedimentacije kao posljedice povećanog unosa terigenog materijala vezane su za razdoblje kasnog brončanog doba te u srednjem vijeku (2 st. p. n. e do 14 st. n. e.).

Iz kasnog brončanog doba datiraju nalazi keramike, fragment brončane sjekire i fragment keltskog ručnog rotacijskog žrvnja, pronađeni na brdu Želimor iznad Bednje indiciraju postojanje trajne naseobine (Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin).

Tu su već pronađeni ostaci posuđa iz kasnog brončanog doba (13. ili 12. stoljeća prije Krista), zatim, ostaci iz željeznoga doba, te dijelići kasnolateranske keramike iz kraja 2. i 1. stoljeća prije Krista, koji ukazuju na postojanje nizinskog keltskog naselja.

Najstariji tragovi života do danas pronađeni na području grada Sinja sežu u bakreno doba (2500 - 1900 god pr. Kr.), dok neprekinutu naseljenost možemo pratiti tek od kasnog brončanog doba (1200 - 800. god pr. Kr.).

Dakle, od ove glinene pločice - koja je nađena na obali Sirije, a datira iz kasnog brončanog doba, oko 1400 godina prije Krista - razvila se pismenost Zapada.

Pročitan je i referat Anamarije Kurilić naslovljen " Produkcija rimskih votivnih ara ", a u drugom je dijelu sesije bilo govora o: poznavanju nakita srednjodalmatinske kulturne skupine (Ankica Odža); rimskim keramičkim posudama s licima s nalazišta u Petovioni, današnjem Ptuju (Mojca Vomer Gojkovič i Verena Vidrih Perko); koštanim i metalnim predmetima kasnog brončanog doba iz Popernjaka kod Županje (Boško Marijan) te figurativnim prikazima na antičkim limenim predmetima iz Sotina (Mato llkić).

U ovu je publikaciju uvršten pregled načina pokapanja i pogrebnih obilježja razdoblja od kasnog brončanog doba (2. stoljeća pr. n. e.) do kraja prapovijesnog razdoblja u Istri, koji se odnosi na spaljivanje pokojnika i pohranjivanje ostataka u žare te organizirano pokapanje unutar nekropola na području Istre, kao i opis naselja i nekropole na Limskoj gradini.

" Bilo bi lijepo kad bi u Berlinu ili Eberswaldu ponovno moglo biti izloženo i kada bi ga njemačka znanost mogla koristiti za istraživanje ", smatra Ramona Schönfelder i argumentira kako bi samo tako ono moglo biti stavljeno u pravi kontekst drugih nalaza iz kasnog brončanog doba.

No naseobina kasnog brončanog doba i mlađeg željeznog doba (13. - 11. st. pr.

Nalazi iz kasnog brončanog doba nađeni su kod Struge

Prema arheološkim nalazima postoje tragovi o postanku naselja krajem kasnog brončanog doba, a tijekom antike naselje se širi i zauzima prostor uz more.

U 10. st. prije Krista do završetka kasnog brončanog doba ovdje žive nositelji kulturne skupine Velika Gorica, koji su razlučeni na temelju arheoloških nalaza iz nekropole Visoki brijeg u Velikoj Gorici.

Otkriveni su i ostaci naselja iz vremena od 6.000 godina prije Krista, a u posljednje vrijeme izviru i nalazi iz kasnog brončanog doba, 1.300 godina prije Krista.

To su: predmeti frizerskog salona iz sredine 20. st., drveni licitarski kalup i modle za štampanje tekstila s početka 20. st., urna s poklopcem iz kasnog brončanog doba i posuda sa žigosanim ukrasom (kraj 8. i početak 9. st.), djelo Edite Schubert Linija duga sto metara (1978.) i skulptura Igora Rufa Skica za spomenik besmrtnom biću koje razapinje vrijeme (2009.).

Tako u ludbreškom kraju kultura polja sa žarama kasnog brončanog doba od 13. st. prije n. e. do kraja 8. st. prije n. e. ostavlja tragove, jer je područje Drave i Save bilo najznačajnije središte kulture sa žarama.

" On je na temelju svog sadržaja i opsega jedan od najvrednijih zlatnih nalaza iz kasnog brončanog doba u cijeloj Europi ", ukazuje Ramona Schönfelder iz Eberswaldskog muzeja.

U prve dvije faze arheoloških iskopavanja otkrivena su dva prapovijesna lokaliteta: dio nekropole s paljevinskim grobovima iz srednjeg ili kasnog brončanog doba te niz naselja starčevačke kulture koja se protežu od Slobodnice, preko sjevernog dijela Slavonskog Broda pa sve do Velike Kopanice (Jaruga).

Prema mišljenju zadarskoga Konzervatorskog odjela, lokacija se nalazi na zaštitnom području s potencijalnim nalazištima od kasnog brončanog do željeznog doba na kojemu se primjenjuje preventivna zaštita i ne dopušta otvaranje kamenoloma.

U Bužimu je pronađena i sjekira iz 12. st. prije Krista, iz kasnog brončanog doba.

Za razdoblje kasnog brončanog i željeznog doba možemo govoriti o ilirskom stanovništvu u ovim krajevima, no za ranija razdoblja nije definirana etnička pripadnost.

Arheološkom " Japodskom " zbirkom predstavljen je kroz predmete materijalne kulture: nakit, oružje, oruđe, posuđe, život i rad ilirskog plemena Japoda od sredine kasnog brončanog doba, tj. 10. st. prije Krista pa sve do dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Krista.

U Bužimu je pronađena sjekira iz 12. st. prije Krista, iz kasnog brončanog doba.

Tragove iz razdoblja srednjeg i kasnog brončanog doba nalazimo na području Vrhovina.

Brojna arheološka nalazišta a i toponimi upućuju na postojanje kulture gradina iz kasnog brončanog i željeznog doba.

Razni oblici keramičkih posuda iz kasnog brončanog doba koji pripadaju virovitičkoj grupi Kulture žarnih polja pronađeni su prilikom arheološkog iskopavanja na ciglani Nemeček 1968. godine.

Većina megalita potječe iz ranog kamenog ili kasnog brončanog doba.

Nalazi s lokaliteta gdje je gradina s ostacima obrambene arhitekture tj. bedema, s nalazima brončanog doba, ostacima naselja kulture polja sa žarama, ulomcima rimskih kućnih keramičkih posuda, novca Konstancije Gala i Valentinijana I, kamenih pleternih ulomaka crkvenog namještaja, predmeta iz grobnih cjelina starohrvatskog groblja XI. stoljeća te novca iz XVI. st. potvrđuju naseljenost ovog mjesta gotovo u kontinuitetu od kasnog brončanog doba pa sve do danas gdje je sada predromanička crkva.

Zavičajni muzej Stjepan Gruber je uz tehničku i stručnu pomoć Sveučilišta u Southamptonu uspješno priveo kraju prvu sezonu arheološkog istraživanja prapovijesnog groblja s prijelaza kasnog brončanog u rano željezno doba na lokalitetu Purić-Ljubanj u blizini Vrbanje.

Istraživanje je pokrenuto u sklopu projekta Društveno-ekonomski procesi u doba kulturne tranzicije: nalazišta kasnog brončanog i ranog željeznog doba u županjskoj Posavini, koje je inicirao Zavičajni muzej Stjepana Grubera.

Iskopavanjem su zahvaćeni grobovi Kulture žarnih polja iz kasnog brončanog doba s vrlo atraktivnim nalazima brončanih narukvica, ogrlica, igala.