- Za tak ve zlo čin ce ne traž i mo smrt nu kaz nu, nego do ž i vo tan zat vor jer je za njih ži vot naj ve ća kaz na - od lu čan je Ani tin otac Jo sip ko ji sma tra da mon struoz ni ubo ji ce ne tre ba ju živ je ti na drž av ni ra čun nego moraju do ž i vot no kram pa ti za drž a vu.

Jedni su ponosni na svoj " moralni " stav, naravno u skladu s većinskom vjerom, jer kad je " Bozanić nešto kaz ` o, onda je to prava istina "....

Da vor Cel čić ubio je dje voj ku u pro sin cu 2003. i sa da iz drž a va 25 - go diš nju zat vors ku kaz nu.

Ma nje po ve ća nje se vi di u te škim kra đa ma, kra đi vo zi la, go spo dar skom kri mi na lu i zna čaj ni je, čak 18,7 po sto vi še, u ko rup cij skim kaz ne nim dje li ma što su sve do brim di je lom po slje di ce te ške fi nan cij ske si tua ci je gra đa na.

Bi lje ži se i po ve ća nje kaz ne nih dje la na nji ho vu šte tu (za 6,1 po sto), ali i onih dje la ko ja su ma lo ljet ni ci sa mi po či ni li (za 3,7 po sto).

Sad sam ti sve kaz ' o... "

Kritike i eseje o drami, kazalištu i filmu objavio je u knjizi Geste i grimase (1951), koja obuhvaća tekstove u rasponu od analiza kaz. poetika, preko kaz. kritika (od kojih se os. izdvaja ona o L.

Evo: napravija reviziju, ustanovia krivce imenom i prezimenom i podnia kaz. prijave za počinjenu štetu, proda Anasa za lovu a ne poklonija, proda zuju i sve šta triba za riješit tih 90 miliona duga i idemo

Kr. u Ateni pa se kaz. umjetnost često poistovjećuje s »Tespisovim kolima«, kojima je on navodno putovao po Heladi.

Kr. kaz. su predstave u Ateni dobile organizirane oblike; Eshil je uveo drugoga glumca, Sofoklo trećega, a broj pripadnika zbora, koreuta, ustalio se na 12 do 16. Glumac je bio samo muškarac, amater izabran natječajem.

Kr. podignute velike i reprezentativne kaz. građevine po cijeloj Grčkoj, skena je postala njihov sastavni dio, smješten sučelice publici, i preuzela djelomice ulogu igraćega prostora za protagoniste, a kor je i dalje bio ugl. u orkestri.

Kaz. predstave priređivane su u određeno doba godine (dionizijske svečanosti i dr.), a trajale su 3 do 5 dana.

Za kaz. svečanosti prestajale su polit. rasprave, sudski procesi pa i voj. pothvati.

Kr. postupno je promijenjen izgled kaz. građevine.

Time je izgubljeno demokratično obilježje teatra i svojevrsno zajedništvo gledatelja, s pojavom izvježbanih profesionalaca nestalo je i amaterizma glumaca, a broj kaz. dana u godini bio je znatno povećan.

Posebno dobro očuvani grč. teatri nalaze se danas u Ateni (DIONIZOVO KAZALIŠTE), Epidauru, Delfima i dr. Uz tragediju, u kaz. se građevinama izvodila i komedija.

Kaz. građevina u Rimu nije se gradila izvan grada i u posvećenu Dionizovu prostoru, već na bilo kojem prikladnu mjestu (Vitruvije).

Na teritoriju Rimskoga Carstva očuvalo se više kaz. građevina; u Rimu, Pompejima, Herkulanu, Fiesoleu, pa u Arlesu i Orangeu (juž.

Afrika), u Aspendu (Mala Azija), Palmiri (Sirija) i dr. Na teritoriju Hrvatske postoje ostatci grčko-rim. kaz. građevine na Visu, a rimskih u Puli i Solinu.

S vremenom su se te vrste izrodile u erotsko-opscene igre (floralia), okrutne prizore sa smaknućima razbojnika, travestije kršć. obreda (kristološki mim) i priredbe koje su se potkraj carstva nerijetko izjednačavale sa spektaklima koji se nisu izvodili u kaz. zgradama, tj. gladijatorskim borbama u arenama i trkama konjskih zaprega u cirkusima.

Renesansno razdoblje oživjelo je niz zapretanih kaz. pojava, a i postupno prigušilo sakralne sadržaje kaz. predstavljanja.

Zanimanje za sve oblike ant. kult. i knjiž. života dovelo je ponajprije u Italiji do posebnih kaz. predstava u okvirima tzv. humanističkih akademija, od kojih je ona Pomponija Leta u Rimu oko 1500. bila scenski najzanimljivija.

U trećoj četvrtini XVI. st. počeo je u Italiji jačati poseban oblik pučkoga kaz. izraza commedia dell arte.

Nastala iz mima, atelane, pučkih pokladnih igara i ophoda te ishitrenih dijaloga u prvotno uličnim kaz. manifestacijama, ona se s vremenom razvila do samostalna i europski značajna glumišnoga pokreta, koji je odsudno utjecao na niz dramskih pisaca (Molière, Goldoni) i cijelih kaz. sredina (Francuska, Austrija, slav. zemlje i dr.).

Velik je procvat k. doživjelo potkraj XVI. st., kada su u Londonu bile izgrađene posebne kaz. građevine (Globe, Rose, Swan), koje su u sebi sadržavale neke arhitektonske elemente prijašnjih engl. pozornica i arena za borbu s medvjedima.

To je tzv. shakespearska pozornica, ali i prizorište drugih dramatičara elizabetanskoga kaz. razdoblja.

XVII. st. engl. glumište izraslo do samosvojna i za kaz. povijest odlučujućeg razdoblja.

XVII. st. u Italiji bilo obilježeno prevlašću golemih kaz. građevina, kojima je značajka bila iluzionistička pozornica-kutija i amfiteatralno-vertikalno uzdignuti redovi loža u gledalištu.

Gradnju kaz. zgrade u Italiji pospješio je zamah nove scenske vrste opere.

Nastala u Firenci (CAMERATA FIORENTINA) 1598., ta se kaz. vrsta razvila u mnogostruko strukturirano scensko djelo.