Još u travnju 1941. godine, utjecajni državnik George Kennan, na miroljubivom kraju spektra poslijeratnog planiranja, napisao je sa svog položaja konzula u Berlinu da njemački vođe ne žele gledati druge narode kako pate pod njemačkom vladavinom ", vrlo im je stalo da njihovi podanici budu sretni pod njihovom skrbi " i rade važne kompromise " kako bi osigurali ovaj pozitivni ishod.

Kennan izabire Beograd dajući na taj način i Titu neobičnu važnost.

Malo se zemalja moglo pohvaliti tako važnim veleposlanikom kao što je Kennan.

Kao osobnu uvredu Kennan je doživio Titovo opravdavanje sovjetskog nuklearnog pokusa izvedenog na dan kad u Beogradu počinje prva Konferencija nesvrstanih zemalja.

Jedini miran dan Broz je proveo na Princetonu, gdje se George Kennan vratio profesorskom poslu.

Kennan, otac američke politike »zadržavanja« i najzaslužniji za osvješćivanje opasnosti od agresivnog širenja sovjetskog utjecaja u Europi, shvaćali su kako američka čizma u Europi neće biti dovoljna, te kako osiromašenom stanovništvu valja ponuditi i mrkvu.

ŽESTOKI KRITIČAR STALJINA Kennan je rođen na Srednjem zapadu, u najvećem gradu Wisconsina Milwaukeeu 16. veljače 1904. godine.

Niti su ikoga eksploatirali, niti su bili eksploatirani, pisao je Kennan, smatrajući da ga je ta činjenica trajno imunizirala od bilo kakvih utjecaja marksizma.

Kennan je prevodio tijekom ceremonije predavanja vjerodajnica prvog američkog veleposlanika u Moskvi Williama Bullitta Kalinjinu, tražio prve objekte u kojima će biti američka diplomatska zajednica u Moskvi.

Konačno, Kennan je bio i protiv zajedničkog suđenja nacistima u Nürnbergu.

Bilo je loše već s Lenjinom, postalo je katastrofalno s azijskim despotom Staljinom i zato se Kennan žestoko protivio tako veliku broju vanjskopolitičkih odluka predsjednika Franklina Roosevelta.

Oni nisu stvorili Hitlera, mislio je Kennan, navodeći primjere unuka Bismarcka i Moltkea, visokih činovnika u Hitlerovoj vlasti, s kojima je kontaktirao za vrijeme službe u Berlinu i koji su i u trenucima najvećih nacističkih uspjeha bili svjesni da je Njemačka izgubila rat.« Moja će domovina Šlezija », govorio mu je Helmut von Moltke još 1940. godine,« pripasti Česima i Poljacima. »« Ihr Präsident hat diesen Krieg gewollt; jetzt hat er ihn »-« Vaš je Predsjednik želio ovaj rat; sad ga ima », priopćio je Joachim von Ribbentrop Lelandu Morrisu, prvom američkom diplomatu u Berlinu nekoliko dana po japanskom napadu na Pearl Harbour.

Po povratku iz Londona Kennan je bio užasnut ponašanjem američkih vojnika, sjećao se njegov prijatelj i kolega Charles Bohlen, drugi veliki sovjetolog u američkoj diplomaciji.

Kennan,« mnogo veći intelektualac od većine članova američkog diplomatskog kora », govorio je Bohlen, bio je osupnut stripovima koje su američki vojnici čitali, pričama o seksu, psovkama, neozbiljnošću, dvojeći da takvi ljudi ne mogu nositi velesilu budućnosti.

DEMOKRATSKI DINOSAURUS U jeku sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, 1993. Kennan je kako će na Balkanu, gdje su Hrvati, nakon odlaska Slovenaca, ostali jedini katolički narod, biti potrebno snažnije upletanje međunarodne zajednice.

Kennan je držao da je Srbija pogazila osnovna načela iz Povelje UN-a i kako je treba privremeno izdvojiti iz međunarodne zajednice.

Potkraj devedesetih, u doba kada su prve tri zemlje nekadašnje članice Varšavskog ugovora, Češka, Poljska i Mađarska, ulazile u NATO, Kennan se javio pismom uglednim novinama prosvjedujući da se nepotrebno izaziva Rusija.

Često Kennan nije bio posve dosljedan u iskazima.

Kennan je s jedne strane držao da je demokracija poput prethistorijskih čudovišta golema tijela i mozga veličine vrha šibice.

Pobjedu liberalne demokracije nad totalitarizmima Drugog svjetskog rata i hladnog rata velikim je dijelom izborio i George Kennan, jedan od najvećih američkih diplomata.

Kennan službovao je u američkom predstavništvu u Pragu.

Kennan je bio revoltiran, smatrao je Kennedyja dosadnim i dokonim bogatašem, prisjećajući se, vjerojatno, sličnih mladića iz vremena svoga studija.

Dvadeset i tri godine poslije taj je isti JFK, ovaj put iz Ovalnog ureda u Bijeloj kući, nazvao Sveučilište Yale, gdje je Kennan bio gost predavač, i ponudio mu na da izabere mjesto veleposlanika u Poljskoj ili Jugoslaviji, kako već odluči.

Kennan je izabrao Beograd, navodeći u Memoarima da je tek u uredu u Ulici kneza Miloša postao svjestan kako je osobu kojoj je bio« pokorni i zadivljeni sluga », otpisao, a da je nije ni vidio.

S egom je, doduše, Kennan imao poteškoća i poslije, a tako ga se sjećaju i neki od suradnika.

Kennan je, sudeći prema tome, bio uvrijeđen, a kada je želio izbjeći susret s Titom, jednostavno bi otišao u Trst, radije no da ostane u Beogradu.

Povjesničar i analitičar, autor sedamnaest knjiga i stotina članaka, Kennan je dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade i osnivač Kennanova instituta za napredne ruske studije pri Woodrow Willson Centeru u Washingtonu.

Planovi koje je Kennan pomogao osmisliti i provesti uzeli su kao gotovu činjenicu da će SAD nadzirati zapadnu hemisferu, Daleki istok, bivše Britansko carstvo (uključujući neusporedive izvore energije na Bliskom istoku) i što je moguće veći dio Euroazije, osobito njezina komercijalna i industrijska središta.

Autor je bio jedan od arhitekata tadašnjeg " novog svjetskog poretka ", voditelj odsjeka za planiranje politike u State Departmentu, ugledni državnik i učenjak George Kennan, umjereni pacifist unutar planerskog spektra.

George Kennan - diplomat - autor je Dugog brzojava i članka Uzroci sovjetskog ponašanja, koji je 1947. u časopisu " Foreign Affairs " potpisan samo sa Mr. X.