Srednjovjekovna dubrovačka jezgra, kao gradska spomenička cjelina, pokazuje sačuvani kontinuitet urbanog, arhitektonskog, kiparskog i slikarskog razvoja od romanike do baroka, te književne domete humanizma i renesanse.

Srednjoškolskom đačkom domu je odobreno obavljanje dodatne djelatnosti - pružanje usluga smještaja i prehrane te iznajmljivanje restorana i kuhinje za svečanosti i davanje u zakup 105 soba u vrijeme školskih praznika, a Školi za tekstil, dizajn i primijenjenu umjetnost da dogodine uvede nova zanimanja - grafičkog, kiparskog i slikarskog dizajnera.

Start i cilj je ove godine u Dubrovi Štrmac, u neposrednoj blizini Mediteranskog kiparskog simpozija, odakle se u zatvorenoj vožnji vozi do Labina.

U suradnji sa Školom primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli održava keramičke radionice za učenike kiparskog odjela.

Iz čitavog kiparskog niza odiše slobodni duh i smisao za ljepotu, religiozno strahopoštovanje pred božanskim i divljenje pred ljudskim vrijednostima.

Popović, koja je po obrazovanju kiparica, a kao multimedijalna umjetnica već dvadesetak godina plijeni pozornost kritike i publike, objasnila je da joj je izrada tih kipića postala rutina i ispit njezina kiparskog puta, a nastoji da svaki od njih ima drugačije lice.

Mountainbike staza koja ima start i cilj unutar parka restorana Dubrova, koja je označena skulpturama Mediteranskog kiparskog simpozija, koja prolazi uz jedinstvenu Bijelu cestu, garancija je dobre posjećenosti, kako natjecatelja tako i posjetitelja.

Vođen idejom kiparskog ukrasa koji je nekada krasio park Maksimir nastalo je ovo - snježno remek djelo mladog talentiranog inžinjera biologije Marka Doboša.

U iščekivanju kiše realizirano u okviru projekta Bijela cesta čiji je inicijator Josip Diminić, a unutar 36. mediteranskoga kiparskog simpozija kao dio u Parku skulptura Dubrova, Labin.

Daleko od traumatičnih autobiografskih skulptorskih ostvarenja poput onih Louise Bourgeois, Mikulandrina posezanja u vlastito djetinjstvo također su primjer jednostavnog pokušaja uspostavljanja svog kiparskog identiteta temeljeći vlastiti izraz na emocijama i trenucima koji su je formirali kao osobu.

To ti je neka vrsta kiparskog posla; dobiješ kostur pa ga onda nabacuješ.

U njegovim se radovima snažno odražava utjecaj našeg kiparskog velikana.

Postali su mi rutina i ispit mog kiparskog puta.

Izložba je rezultat je suradnje kustosa Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja te učenika i profesora Grafičkog odjela, Odjela za dizajn metala, Kiparskog odjela i Odjela za dizajn keramike Škole primijenjene umjetnost i dizajna.

Naziv izložbe Iskorak u kiparstvo s jedne strane želi istaknuti autorovo nastojanje na tradicionalnim vrijednostima kiparskog medija, a s druge strane vratiti priču o Kuzmi Kovačiću u umjetnički i likovni kontekst

Među njima ističe se glava Heraklova kipa od panteličkoga mramora, rad atičke radionice s kraja 1. ili početka 2. stoljeća, čija savršena modulacija kiparskog volumena, fino oblikovanje crta lica koje emaniraju snažan patos skopadičkoga podrijetla, ostavljaju mogućnost da je riječ o razradi originala koji je stvorio čuveni Skopas ili neki njegov sljedbenik.

Obistinjuju se reči Sv. Epifanija Kiparskog: " Neki što bezumno misle o samoj Svetoj Prisnodjevi, starahu se i još uvek se staraju da je postave na mesto Boga " (Sv. Epifanije, Protiv antidikamarionita, jeres 78).

Činjenica je da se čak i stručnjaci najslabije snalaze u tom mediju, za razliku od slikarskog i kiparskog, pa često uopće ne razlikuju crtež od grafike, a da o poznavanju tehnika i ne govorimo.

Činjenica je da se čak i stručnjaci najslabije snalaze u tom mediju, za razliku od slikarskog i kiparskog, pa često uopće ne razlikuju crtež od grafike, a da o poznavanju tehnika i ne govorimo.

No, njegov odlazak u novo poimanje kiparskog istraživanja vidljivo je i pri figurama muškaraca, pasa, dijelova tijela (Ruka)...

Kiparski dizajn Izložba pod nazivom PROSTORI, predstavila je zamisli i rješenja učenika s kiparskog odjela o uređenju prostora i oblikovanju elemenata u samom prostoru.

Retrospektiva stvaralaštva Šime Vulas (Drvenik pokraj Trogira, 1932.), jednog od najistaknutijih kreatora poslijeratnog suvremenog hrvatskog kiparstva pokazuje 150 djela nastalih u rasponu od 1957. do 2011. godine, odnosno od najranijih akademskih crteža i skulptura iz pedesetih godina, preko radova antropomorfnih oblika i pročišćene forme nastalih pod utjecajem Henrya Moorea i Constantina Brancusia do totema koji su označili prekretnicu u smislu pronalaženja kiparskog govora na kojem je utemeljio svoju inovativnu morfologiju i motiviku.

Najnoviji projekt iniciran od ove sekcije - IZAZOVI LINIJE, može se reći da na određeni način predstavlja drugi dio 2010. godine izvedenog projekta Kiparsko u keramici, koji se bavio problematikom volumena u keramičkome mediju, odnosno odnosom keramičarskog i kiparskog pristupa u građenju volumena.

Cilj izložbe je prikazati sve segmente obrazovanja koje škola nudi: grafičkog, kiparskog, slikarskog i tekstilnog dizajna.

Usprkos kiparskog pravila i racionalnosti, kip je skladno djelo, koje nije nastalo samo od računanja nego od pravog umjetničkog osjećaja.

Što se tiče kiparskog opusa, koji ovaj umjetnik pažljivo njeguje, ovom je prilikom prisutna samo jedna monumentalna brončana skulptura koja dominira čitavim prostorom te " svojom trećom dimenzijom materijalizira simboliku svih tradicionalnih motiva izloženih u radovima na papiru ", veli Širec Džodan koja ističe da je ta koza, izlivena u bronci, na granici između impresionističkog učinka i ekspresionističkog izražaja energičnog duha.

Park stancija Dubrova radni je prostor kiparskog simpozija i mjesto gdje se postavljaju skulpture.

Sudjeluju učenici grafičkog odjela, odjela za dizajn metala, kiparskog odjela, odjela unutrašnje arhitekture, tekstilnog odjela i fotografskog odjela.

U taj antipodni pol kiparskog izraza ušao je jamačno preko razigranih crtačkih svojstava.

U nedjelju, 15. studenog 2009. u Parku skulptura Dubrova s početkom u 11,00 sati održati će se prigodna svečanost zatvaranja Mediteranskog kiparskog simpozija.