Željko Kipke: Niner Stretch U filmu Željka Kipkea Niner Stretch, jedan nož, te njegovo porijeklo je subjekt filma, montiranog od višeslojnog snimljenog i arhivskog matrijala, popraćen autorskom naracijom.

Jedni su opatiju nastanjivali trajno, drugi u njoj boravili povremeno; bilo je i onih koji su potražili mir njezina okruženja u manjim mjestima (Diminić, Hassman, Janjić, Junggnickel, Kalina, Kipke, Krizman, Murtić, Prica, Radoičić, Ransonnet-Villez, Rathausky i drugi)...

Ksenija Kipke, profesorica povijesti umjetnosti i suradnica na Danima performansa od prvog

Pišući o Crvenom Peristilu i, nakon dugogodišnjeg ignoriranja javnosti i kritike, afirmirajući ga u časopisu Quorum iz 1989. g., Željko Kipke je za ilustriranje teksta od Vladimira Dodiga Trokuta dobio hrpu negativa te je zamolio Borisa Cvjetanovića da iz nekoliko njih napravi fotografije koje su tom prilikom i objavljene.

Tako slikar i koceptualac Kipke piše: Tihomir Milovac, kustos postava, brani nezgrapnu unutrašnjost zdanja, tvrdeći kako suvremene figure pretpostavljaju pokretljiv i neujednačen ambijent, nešto posve drugačije od idealne bijele sobe (white cube), primjerene vremenu modernizma.

Pod naslovima Mogu li hollywoodske priče zamijeniti policijske izvještaje, Hrvatski filmski eksperiment i društvena zbilja, Munitić-Martinac, dva pola jedne knjige, Slikar koji se opuštao u mraku kinodvorana, Filmska arheologija iz perspektive suvremene umjetnosti, Filmski sat Christiana Marclaya i totalna režija, Galeta i cunami i drugima, koje valja pročitati jer nisu prepričljivi, Željko Kipke se taktikom disperziranja svoje obilne esejistike po raznovrsnim medijima uspješno koncentrira na područja koja ga osobno zanimaju, a to su prvenstveno vizualna umjetnost, svi vidovi pokretnih slika i forme njihove prezentacije, a potom i na autore koje po bilo kojem osobnom ključu smatra referentnim.

Sudsko vijeće kojem je predsjedao sudac Rajko Kipke odbilo je zahtjev obrane da se obavi dopunsko daktiloskopsko vještačenje, ali je prihvatilo prijedlog da se pokuša utvrditi identitet famoznog T.

Njihove osobine tijekom prijepodneva su ocjenjivali suci Hrvatskog kinološkog saveza Dražen Kipke, Zlatko Kralji ć i Zdravko Kliček koji su potom u svojim kategorijama proglasili i najbolje.

Prije projekcije svakog pojedinog filma par riječi gledateljima su uputili i autori, Željko Kipke i Sanja Šamanović.

Najglasnije je oko toga žamorio umjetnik Kipke.

Lovna kinologija - predavač Kipke Dražen,

Zar to ne zvuči poput sveobuhvatne notacije jedne buduće optofonetike? (Heiko Daxl/Ingeborg Fülepp) Organizacija: Jerica Ziherl, Galerija RIGO Novigrad/Cittanova (HR), Prof. Dr. Nikša Gligo, University of Zagreb, Music Academy (HR), Ingeborg Fülepp/Heiko Daxl, www.mediainmotion.de (HR/D) Sudionici: Đanino Božić (HR), Tomislav Brajnović (HR), Željko Kipke (HR), Noam Braslavsky (D/IZ), Heiko Daxl (D), Matija Debeljuh (HR), Maurizio Ferlin (HR), Vlatko Čerić (HR), Alen Floričić (HR), Ingeborg Fülepp (HR/D), Nikša Gligo (HR), Marko Košnik (SLO), Dubravko Kuhta (HR), Andreja Kulunčić (HR), Rolf Külz-Mackenzie (D), Walter Lenertz (D), Antal Lux (D/H), Mona Mur (D), Jan-Peter E. R.

Uz " voajerizam države " Kipke novom izložbom otvara i pitanje manipulativnosti medija koja je fascinirala Tita i Staljina, sposobne da medijsku moć instrumentaliziraju za vlastite ideološke potrebe.

Jednu od njih opisala je u priči " Željko Kipke u Voćarskoj 5, 1981. " u svojim memoarima: " Kipke je često sjedio po strani u radionici i promatrao kako obavljam poslove.

Sudionici: Ewen Chardronnet (Autonomna asocijacija astronauta, Paris), Mitja Peruš (fizičar, Graz), otac Metodij Zlatanov (svečenik, Skopje), don Branko Sbutega (svećenik, Boka Kotorska), Marko Peljhan (umjetnik, Ljublana), Željko Kipke (umjetnik, Zagreb), Labin Art Ekspres (umjetnička udruga, Labin), Marina Gržinić (teoretičarka, Ljubljana), Vadim Fiškin (umjetnik, Ljubljana/Moskva), Jurij Baturin i Jurij Lončakov (kozmonauti; Zvjezdani Grad), Aleksander Egorov, Igor Rudajev, Viktor Ren (Centar za obuku kozmonauta Jurij Gagarin, Zvjezdani Grad).

Kipke je dodao da je problem i to što sve strahovito kasni.

" Zbog toga će hrvatski predstavnici biti zakinuti za medijski prostor i imat će daleko manje šanse nego litvanski umjetnik, čiji rad već svi poznaju ", objasnio je Kipke.

To govori o totalnom nepoznavanju svjetskih standarda na području suvremene umjetnosti, koja danas funkcionira posve drukčije negoli prije 10 - ak, a kamoli 20 - ak godina. " Slaven Tolj, multimedijski umjetnik iz Dubrovniku te selektor Venecijanskog biennala u Veneciji 2004. godine, smatra da je " takav izbor selektorice očekivan, ali se nada da će se u budućnosti u potpunosti ŽELJKO KIPKE, suvremeni umjetnik, tvrdi da selektorica ne razumije smisao i značenje Biennalea i da je zalutala onamo promijeniti sistem izbora hrvatskih umjetnika za Veneciju ".

Po mišljenju Željka Kipkea, suvremenog slikara i selektora na prošlom biennalu, " točno se zna tko u Hrvatskoj prati suvremenu, a tko modernu umjetnost. " " Ravnateljica Moderne galerije prati modernu umjetnost, a ne suvremenu, i kao izbornica je zalutala na Biennale u Veneciji što se vidi po njezinom izboru umjetnika ", objasnio je Kipke.

Željko Kipke slikar, pisac, povremeno djeluje u području filma (Čakovec, 1953).

U drugoj polovici 70 - ih eksperimentalni film i istraživanje medija sve se više premješta i u okružje likovnih umjetnosti i u prostore umjetničkih galerija (Mladen Stilinović, Želimir Kipke, Ivan Ladislav Galeta, Ivan Faktor), a dodir s videom (uglavnom u prigodnim radionicama u Jugoslaviji i u inozemstvu) od prve polovine 70 - ih privlači pojedine likovne umjetnike, koji se njime bave privremeno ili ga prihvaćaju kao svoje trajno sredstvo likovnih istraživanja (Goran Trbuljak, Braco Dimitrijević, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, a u 1980 - ima i Breda Beban i Hrvoje Horvatić).

U Nenadićevim fotoserijama spirale su manje nametljive zbog snažnog dojma ' novog realizma ' koji vlada u dvorišnom stanu u Preradovićevoj ulici na broju 37. ' Željko Kipke, odlomak iz predgovora

Hrvatski postav obuhvaća radove 28 odabranih i 15 pozvanih suvremenih domaćih autora, okupljajući na jednom mjestu umjetnike mlađe generacije poput uličnog umjetnika poznatog pod pseudonimom Puma 34, Zlatana Vehabovića, Željke Cupek i drugih, te brojna etablirana imena kao što su Lovro Artuković, Boris Bučan, Željko Kipke, Zlatan Vrkljan, Gordana Bakić i drugi.

Pomoću kontrasta, opredmećivanja onoga čega u realnosti nije bilo, Kipke je nastojao umjetnošću intervenirati u svakodnevicu, odnosno slikati na način magijskoga rituala.

Novi broj časopisa donosi odabir Kipkeovih tekstove objavljivane djelomično ili u cijelosti u tiskanim ili elektronskim medijima, a poštujući auru aktivnog intelektualnog diskursa svi uvršteni tekstovi uređeni su i opremljeni u integralnom obliku upravo onako kako ih je osmislio sam autor Izdanje je inicirao i uredio Branko Franceschi. Željko Kipke jedan je od najproduktivnijih hrvatskih umjetnika.

Kipke je i jedan od najintrigantnijih hrvatskih pisaca.

Dok su selektori dokumentaraca i eksperimentalnog filma uglavnom zadovoljni ponudom koja obuhvaća afirmirane redatelje (Babaja, Žižić, Krelja i Schmidt, među dokumentaristima, te Gotovac/Lauer, Faktor i Kipke među eksperimentatorima) i one koji tek dolaze, isto se nije moglo čuti od selektora za igrani i animirani film te glazbene spotove.

Zagreb, Markita, Zagreb, grafiti, Zagreb, Dubrovnik, ulični slikari, Markita, kupačica i ja, 86 Vlatka - ona s naslovne strane Poleta, 8. Mjesec 81 Mljet, 9. mjesec Zagreb, Markita, pas koji smo našli, Tunja, Dučak, majstorica Breda, otisci, plakat, 11. mjesec 81 Drinković, Heifisch, 12. mjesec Bonito Oliva i Tunja, Kipke, Tunja i Gotovac.

Hrvatski su se likovnjaci također predstavljali preko Hrvatskog društva likovnih umjetnika iz Rijeke na izložbi pod nazivom Dekorativno i konstruktivno, koja je otvorena u sarajevskom Collegiumu Artisticum od 19. svibnja do 3. lipnja, i na kojoj, među ostalim, svoje radove izlažu Joško Eterović, Željko Kipke, Vasko Lipovac, Miroslav Šutej, Zlatko Vrkljan.

Predstavljeni su umjetnici različitih naraštaja, poetika i izvorišta pa tako među njima izlažu Ivan Picelj, Tomislav Buntak, Željko Kipke, Kristijan Kožul, Ivan Kožarić, Ivana Franke, Mirjana Vodopija, Duje Jurić, Tina Gverović.