Nakon obrade ovomjesečnih istraživanja Jamski sustav Kita Gaćešina je sa dubinom - 737 m, 6. po dubini na popisu najdubljih hrvatskih špilja i jama, a nova duljina sustava je 23 155 m.
Nakon obrade ovomjesečnih istraživanja Jamski sustav Kita Gaćešina je sa dubinom - 737 m, 6. po dubini na popisu najdubljih hrvatskih špilja i jama, a nova duljina sustava je 23 155 m.
Trenutno najbliža dva objekta su jama Kita Gaćešina i jama Vjetrova gdje je dno jame Vjetrove točno 118 m iznad jednog visokog kamina u KG.
Spelolog T. V. iz Samobora (37 godina), koji je pao u dijabetičku komu u jami Kita Gaćešina na Velebitu, na dubini od 360 metara, izvučen je na površinu i osjeća se dobro.
Hrvatski speleolozi su izračunali da je jamski sustav Kita Gaćešina dugačak čak 20656 metara, dok je Postojnska jama " stala " na 20570 metara.
Kako kaže Danijel Butala, rano jutros oko 3 sata, karlovački HGSS-ovci dobili su poziv i žurno otišli na južni Velebit, gdje je 29 - godišnji speleolog pao u jamu dubine 500 metara, na lokaciji Kita Gaćešina.
Naveo je i da se upravo na Crnopcu nalazi najdulji speleološki sustav na dinarskom kršu, sustav Kita Gaćešina - Draženova puhaljka čija duljina kanala danas prelazi 23 kilometra, kao i najveći istraženi speleološki objekt u Hrvatskoj - Jama Munižaba volumena 1,8 milijuna kubnih metara koja je u svijetu prepoznatljiva po endemskim vrstama faune i paleontološkim nalazima, te jama Burinka volumena 1,1 milijuna metara kubnih, kao i jedna od najdubljih jama na području PP Velebit naziva Muda Labudova čija trenutačno utvrđena dubina iznosi 680 metara što ju svrstava na šesto mjesto po dubini u Hrvatskoj.
Nakon što je u nedjelju Hrvatska gorska služba spašavanja iz velebitske jame Kita Gaćešina izvukla speleologa Tomislava Guščića koji je na dubini od 362 metra u snu pao u hipoglekemijsku komu, 37 - godišnji istraživač hrvatskog podzemlja u ponedjeljak se osjećao zdravo i čilo.
Najdulja hrvatska špilja je Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka na Južnom Velebitu, dugačak preko 19 km.
Od siječnja do listopada 2007 u jami Kita Gaćešina, u 7 istraživačkih akcija ukupno je istraženo 2574 m tlocrtne projekcije novih kanala čime je objekat dosegao duljinu 8630 m i postao treći po duljini u Hrvatskoj.
Speleolog Marijan Marović, kojega su u subotu članovi HGSS-a spasili iz jame Kita Gaćešina, osjeća se bolje i jučer je pušten iz bolnice odakle se uputio kući.
Od većih objekata posjetio je jame Kita Gaćešina, Munižaba, Mamet, Špilja Debeljača, Vjetrenica, te u više navrata u jami Nevidna Voda.
Posjetio je speleološke objekte: Golubinka u Dolcu (Mosor), Đinđerovača, Kita Gaćešina i u pripremnoj akciji HGSS-a u postavljanju jame Stara Škola
Jama Kita Gaćešina je cilj intenzivnih speleoloških istraživanja članica Komisije za speleologiju HPS od njenog otkrića 2004. godine i danas je jedan od najznačajnijih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
Kita Gaćešina duboka je preko 22 kilometra
Jama je dobila ime Kita Gaćešina po obližnjem planinskom grebenu i vrhu.
- Speleolog je stabilno, a trenutačno radimo na opremanju objekta za izvlačenje nosila te " razvlačimo " telefon za kontinuiranu komunikaciju između ekipa špiljara, jer ovo je tehnički vrlo zahtjevna akcija - rekao je sinoć nešto prije 20 sati Dinko Novosel, tajnik komisije za speleo-spašavanje koji se nalazio kod jame Kita Gaćešina, nedaleko od Gračaca na putu prema velebitskom vrhu Crnopac, gdje je tijekom prethodne noći na dubini oko 300 metara, 37 - godišnji iskusni speleolog iz Samobora pao u dijabetičku komu.
Krajem 2011. godine pokazalo se kako je Kita Gaćešina nadmašila slovensku Postojinsku jamu za stotinjak metara, no razlika se produžavala.
Nakon obavljenog speleološkog istraživanja sa 16. na 17. srpnja 2011. godine ekipa speleologa bivakirala je u Jamskom sustavu Kita Gaćešina na bivku na - 300 m dubine.
Akcija spašavanja ozlijeđenog speleologa Marijana Marovića (29) iz jame Kita Gaćešina na području Crnopca traje od jučer, a prema prognozama Gorske službe spašavanja izvlačenje bi moglo trajati i do 48 sati.
Nakon cjelodnevne akcije pripremanja terena za izvlačenje stradalog speleologa iz Nebozemlja, 520 metara dubokog dijela jame Kita Gaćešina, HGSS je u 19.35 sati krenuo sa transportom 29 - godišnjeg Marijana Marovića u čijoj je pratnji i liječnica HGSS-a.
Kita Gaćešina je geografska pojava koju su speleolozi zatekli u blizini i po njoj imenovali jamu.
Transport speleologa koji je prošle noći stradao u jami Kita Gaćešina na području Crnopca u južnom dijelu Velebita trajat će bez prekida desetak sati, izvijestila je poslijepodne Hrvatska gorska služba spašavanja.
U zadnja dva tjedna pali su dogovori za nastavak istraživanja u jami Kita Gaćešina.
Cilj speleološke ekipe bio je nastaviti speleološka istraživanja u najdubljim dijelovima Jamskog sustava Kita Gaćešina.
Hrvatska gorska služba spašavanja izvukla je iz 360 metara duboke jame Kita Gaćešina na Velebitu, 37 - godišnjeg speleologa iz Samobora.
Istraživanjima četvero članova SO Mosor i SO Sv. Mihovil početkom prosinca 2011. završena je ovogodišnja sezona intenzivnih istraživanja u jamskom sustavu Kita Gaćešina-Draženova puhaljka.
S obzirom na ostale velike speleološke objekte na Crnopcu (Kita Gaćešina, Jama Munižaba) još jednom se potvrđuje iznimna speleološka vrijednost tog prostora.
U ovom predavanju dan je prikaz speleoloških i znanstvenih spoznaja o Jamskom sustavu Kita Gaćešina, jedne od naznačajnijih špilja Dinarskog krša duljine 22,5 km i dubine 665 m (stanje svibanj 2012.), u kome je od 2004. do 2012. godine obavljeno preko 70 speleoloških istraživanja u organizaciji članica Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, u kojima je sudjelovao 181 speleolog iz 27 speleoloških udruga.
U jami Kita Gaćešina na južnom Velebitu koju su 2004 - te pronašli speleolozi iz SO HPK Sveti Mihovil te je u prve dvije godine samostalno istražili do duljine od 2 km i dubine od 423 m., istraživanja su nastavljena i u naredne dvije godine s tim da su se šibenskim speleolozima pridružili prijatelji iz drugih speleoloških udruga u Hrvatskoj, ponajprije zagrebačkog Velebita i splitskog Mosora, ali i drugih iz Zagreba, Rijeke, Karlovca, Kastva, Zadra, Brača i Omiša.
Kita Gaćešina je složena speleološka pojava čiji nacrt liči na podzemni dio biljke iznimno razvijenog višeslojno položenog korijena.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com