A tek da si bio u KKZ-u tamo negdje oko sedamdesetih.

Tada je jedna ekipa iz KKZ-a, Lessel, Hodak, Crnobrnja, Vargović, otvorila disko klub.

Uza snimanje svojih i filmova drugih autora, Lessel se prihvaćao i ostalih poslova koji su u klupskom životu bili manje privlačni, ali neminovni pa je tako više godina bio član upravnih tijela Kinokluba Zagreb, a zajedno s Marijanom Hodakom i Đurom Crnobrnjom pokrenuo je i zabavni život u KKZ osnovavši disco, koji je bio među prvim klubovima te vrste u Zagrebu i šire.

Za ljubitelja filmskog amaterizma, filma uopće, za sve one koji žele pobliže upoznati ostvarenja članova KKZ, ali i drugih amaterskih stvaralaca, te rana djela danas afirmiranih profesionalnih filmaša, redovne projekcije u KKZ idealna su prilika.

KKZ organizira filmsku radionicu nekoliko puta godišnje, cijena joj je 800 kn, po polaganju ispita polaznik postaje doživotni član KKZ-a, bez članarine i bilo kakvih daljnjih nadoknada.

I tada, ukoliko želite snimati filmove, kraće ili duže, KKZ je tu da pomogne opremom i produkcijskim trikovima.

Kako u KKZ zalazim uglavnom u večernjim satima, netom prije zatvaranja, na ranu pivu prije projekcije u improviziranoj kino dvorani ili kao uvod u kasniji izlazak, baš i ne viđam srednjoškolce.

Ovuda se muvaju mahom članovi klubova koji postoje u zgradi (pored samog KKZ-a, ima ih još nekoliko), filmski entuzijasti i raznorazni čudaci.

Ne želeći žuriti s ocjenama, ipak se može pretpostaviti da je KKZ na najboljem putu da vrati dio stare slave vlastitim uspjesima sadašnjih članova.

Bavio se i tečajevima, a najdraži su mu bili oni za djecu, učenike osnovnih škola, s kojima se uvijek dobro slagao i koje je osvajao uvažavanjem i razumijevanjem njihovih potreba i shvaćanja, pa i danas s nježnošću i zahvalnošću neke voditeljice školskih filmskih skupina, poput zagrebačkih ZAG-ovki, govore o našem Vedranu, ali i administracijom, dosadnim pregovorima s izvorima financiranja kojih nikada nije bilo dosta, borbom za održavanje minimuma za kreativnu djelatnost kluba i njegovih članova, a kada je od 1998. godine preuzeo i dužnost predsjednika ti su se poslovi dodatno umnožili pa je vrlo uspješno vodio KKZ više od deset godina.

I tako ugipsan dolazio je često u KKZ i u HFS i svugdje gdje bi se nešto pričalo o filmu i gdje bi se filmovi snimali.

Iz obično dobro obaviještenih izvora saznaje se kako će i član KKZ Filip Peruzović postati polaznikom Škole, jer su i njegovi filmovi Pozadina i Dobro jutro s punim pravom bili uvršteni u najuži izbor za titulu pobjednika ovogodišnjega Gledališta Kinokluba Zagreb.

Performans je kao sastavni dio oblikovanja svojeg filma o nezadovoljstvu inventivno upotrijebio i Toma Šimundža u intrigantnoj (pseudo) autoportretnoj dokufikciji Moja noć pod suncem (14 min., Toma Šimundža, 2012), a pod aurom tog umjetničkog odsječka realiziran je i dokumentarno-eksperimentalni naslov Fotoni prošlosti (Beogradska ljubavna priča) (13 min., KKZ-SF, 2012) Željka Radivoja dobitnika nagrade publike snimka nastupa Tomislava Gotovca koji s originalne 8 - milimetarske, odnosno 16 - milimetarske vrpce javno projicira svoja dva Obiteljska filma (Obiteljski film I, 1971. i Obiteljski film II, 1973), svojevrsne kućne porniće, i usput ih komentira nazočnoj publici.

Radivoj je predstavljen s još dva filma Izvan kruga (18 min., KKZ-SF, 2012) snimljen je u jednom kadru, sa stražnjeg sjedala automobila i usredotočen je na vozača, redatelja samog, koji kruži ulicama Zagreba dok na radiju sluša emisiju Filmoskop u kojoj se emitira prilog o njegovu filmskom opusu; Found Footage 2012 Mr Chips (9 min., KKZ-SF, 2012) sadašnjim je autorovim komentarom uokviren iznimno šarmantan kratki ironično-buntovnički Radivojev amaterski dokumentarno-igrano-eksperimentalni film Mr. Chips, to smo mi iz 1969.

Između ostalog, bit će prikazan film dugogodišnjeg predsjednika KKZ Alena Bahorića Brzina ubija, nastao u suradnji s Markom Raosom.

Ako inicijativu podrži veći dio članova KKZ, Izvršni će odbor predložiti na redovitom zasjedanju Skupštine ustanovljenje funkcija klupskoga koordinatora produkcije te PR-a Kinokluba Zagreb.

Kontakt: e-mail: kkz@kkz.hr tel: 01/4612 - 548 gsm: 098/279 - 678.

10. KKZ MI djeluje u konkretnim prilikama i u konkretnom, hrvatskom narodu; svjestan preobrazbe javnog i društvenog života u našoj Domovini, HKZ MI će suočen s potrebama nove evangelizacije i duhovne obnove našega naroda, nastojati navještati Radosnu vijest i živjeti je na dobrobit hrvatskog naroda na pragu njegovih četranest stoljeća krštenosti; hrvatski narod mora ponovno naći svoje kršćanske korijene na kojim se temeljima održao, kao i svi europski narodi; da nas kad govorimo o osobi, o pravima osobe (liberalna kultura govora o pojedincu), kad govorimo o demokraciji, kao kršćani katolici svjesni smo da je o istinskoj demokraciji moguće govoriti samo u društvu u kojem se ljudi prihvaćaju kao braća, kao sinovi jednog Oca; stoga nužno moramo govoriti o solidarnosti i društvenoj pravdi; hrvatski je narod potrebit novog govora pa i kršćanskog vrednovanja svoje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Palunko, projekt Hrvatskog filmskog saveza posvećen promicanju scenaristike, u suradnji sa Blank_filmskim inkubatorom i Kino klubom Zagreb, pokrenuo je Palunkov klub mjesečno zbivanje otvoreno svim bivšim i sadašnjim polaznicima radionica u organizaciji Palunka, Blanka i KKZ-a.

Kroz proteklih je osamdeset godina KKZ bio stožer oko kojega se okretao sav neprofesijski, amaterski filmski život u ovom dijelu svijeta, poticatelj i uzor drugim klubovima koji su nastajali poslije njega, koji je bio polazišna točka mnogim autorima, a za neke među njima i ishodište za bogate i vrijedne profesionalne karijere.

Za predsjednika KKZ u idućem četverogodišnjem razdoblju jednoglasno je izabran Mladen Burić, koji je zatim predložio i sastav novog Izvršnog odnosno Nadzornog odbora.

KKZ je prvi takav klub na Balkanu.

KKZ je djelovao kao pokret i bio je osnovna pokretačka i ideološka snaga jugoslavenske avangarde.

Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, u sklopu kolegija pod nazivom Povijest hrvatskog filma, postoji čak jedno cijelo predavanje na temu KKZ-a i tog razdoblja.

U program smo uvrstili i Convergence redatelja Vladislava Kneževića, također jednog od predsjednika KKZ-a.

Povodom obilježavanja osamdesete godišnjice postojanja KKZ priredili smo niz događanja koji će kulminirati na 40. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva na kojoj ćemo proslaviti svoj rođendan.

Prijave šaljite na mail [email protected] do 5. travnja 2013. s naznakom Radionica eksperimentalnog filma KKZ.

U arhivi KKZ zabilježeno je da je Mlikotin bio autor tri filma, " Vrisak iz morskih dubina " (1955), " Partizanski marš strojara " (1957) i " Slomljena figura ", s kojim je osvojio Šampionat KKZ 1958. godine.

Pa ipak, Zlatko Heidler zauvijek je zapisan u povijest KKZ i hrvatske pa i svjetske kinematografije jer je sačinio Kariokinezu, rad koji je postao kamenom temeljcem antifilma i nezaobilaznim primjerom načina razmišljanja i ponašanja u avangardnom Kinoklubu Zagreb, prije skoro pola stoljeća.

I do mog drugog dolaska u KKZ prošle su dvije godine.