Od tada se naziv Lika postupno proširio na ostali dio ličke zavale, brinjski potkapelski prostor, te uski kordunski pojas podno sjeveroistočne padine Plješivice. [ 1 ] Jedini dio Ličko-krbavske županije na koji se nije proširio regionalni naziv Lika primorski je pojas od Ledenica, sjeverno od Senja, do Barić Drage na jugu, što je očito posljedica izrazitih prirodno-geografskih različitosti, ustaljenosti pojma« primorje »i istaknute velebitske reljefne barijere, utjecaj velebitske barijere ne odražava se samo u prirodno-geografskim obilježjima, posebno izrazitim u klimatsko-ekološkim razlikama između njegove ličke i primorske padine, nego i odgovarajućim razlikama u poljoprivrednoj proizvodnji i s tim povezano tradicionalnom gospodarstvu, fizionomiji naselja i načinu života, dakle kulturnim elementima koji determiniraju geoprostorni identitet.