Što se tiče knjižnične djelatnosti, ministar je kazao da je izrađen nacionalni program digitalizacije knjižnične i arhivske građe te da je ovih dana otvorio i knjižnicu za slijepe u Zagrebu.

Na 15. sjednici Hrvatskog knjižničnog vijeća održanoj 28. lipnja 2005. g., između ostalog raspravljalo se o sljedećim točakama dnevnog reda: 1. Nacrt strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj do 2010. godine 2. Izmjena i dopuna Prijavnice za financiranje programa knjižnične djelatnosti u 2006. godini

Pored knjižnične djelatnosti Knjižnica može u manjem opsegu obavljati i druge djelatnosti koje se uobičajeno obavljaju uz njezinu djelatnost i služe promicanju čitanja, poticanju znanja, samoobrazovanju, informiranosti i sl.

Sukladno postojećem zakonskom okviru pripadnici nacionalnih manjina radi očuvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja svog kulturnog identiteta mogu osnivati ustanove za obavljanje kulturne, izdavačke, muzejske i knjižnične djelatnosti, osnivati udruge i slično u čemu imaju podršku Ministarstva kulture koje kontinuirano financira njihove programe, kroz rad svojih ustrojbenih jedinica.

Opći cilj: poticanje knjižnične djelatnosti i obogaćivanje kulturnog života u Općini Viškovo

Osnovni je zadatak matične djelatnosti unapređivanje i sustavno razvijanje knjižnične djelatnosti i razvoj knjižnica na području svoje nadležnosti.

U Primorsko-goranskoj županiji još je 7 općina bez profesionalnog oblika knjižnične djelatnosti, 5 na otoku Krku Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat, Vrbnik, 1 na otoku Rabu Lopar i 1 u Općini Klana.

Najvažniji su: kvalitetna organizacija Croatice, hrvatske nacionalne zbirke knjižnične građe; organizacija znanstvenog istraživanja hrvatske bibliotečne građe te razvijanja hrvatskoga knjižničnog sustava; intenziviranje rada Zavoda za knjižničarstvo i jačanje stožerne uloge Knjižnice na državnoj razini; dalje razvijanje i unapređivanje sustava matičnih knjižnica, koji, sukladno Zakonu o knjižnicama, na državnoj razini predvodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja matična knjižnica Republike Hrvatske te intenziviranje rada na temeljnim poslovima matične djelatnosti, što je povezano s izradbom godišnjih i dugoročnih programa matične djelatnosti u Republici Hrvatskoj u suradnji sa županijskim i sveučilišnim, odnosno veleučilišnim matičnim knjižnicama; jačanje zadaća organiziranja i razvijanja sustava knjižnica u Republici Hrvatskoj radi unapređivanja njihova rada na temelju suvremene knjižnične teorije i prakse u svrhu osiguravanja kvalitetne knjižnične službe u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito; u program djelovanja matičnih službi, što ga izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kvalitetno ugraditi uvjete rada knjižnica i planova razvoja knjižnične djelatnosti na razini države, u kontekstu razvojne politike, a u skladu s cjelokupnim društvenim razvojem Republike Hrvatske.

Do ponovnog pokretanja knjižnične djelatnosti u Općini Čavle dolazi 22. kolovoza 2007. godine u preuređenom spomeničkom objektu Čebuharovoj kući, u prvoj fazi kao ogranak Gradske knjižnice Rijeka.

Počeci čitaoničke i knjižnične djelatnosti u Krapini sežu u davnu 1845. godinu kada je inicijativom Nestora Kiepacha osnovana čitaonica " Domorodni dom ", a ta se tradicija održala do današnjih dana.

Tijekom 19. stoljeća kao i za vrijeme dvaju svjetskih ratova gotovo da i nije bilo knjižnične djelatnosti, već se ona nazire tek 1960. godine osnivanjem Narodnog sveučilišta, danas Pučkog otvorenog učilišta.

Od samoga početka Društvo se zalaže za povoljniji materijalni i društveni položaj knjige i knjižnične djelatnosti, poticanje osnivanja i suradnje raznih vrsta knjižnica i knjižničarskih društava, osiguravanje stručnih i materijalnih uvjeta za uspješno obavljanje matičnih služba, centraliziranu obradu knjižne građe, rješavanje problema bibliobusne službe, permanentno obrazovanje knjižničara, prikupljanje zavičajne građe i drugo.

Povećanje broja djelatnika unaprijedilo bi nacionalnu i sveučilišnu ulogu knjižnice, a osobito bi pridonijelo učinkovitosti Zavoda za knjižničarstvo pri NSK, tijela ključnog za razvoj i strategiju cjelokupne knjižnične djelatnosti.

Odgovore na ta I mnoga druga pitanja čuti ćete iz usta jednog sociologa koji se već pet godina bavi razvojem I održavanjem web servisa veznih uz knjižničarstvo I knjižnične djelatnosti.

Nastavno na točku 3. Zapisnika 5. sjednice Vijeća, Rasprava o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2012. g. prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi RH, a vezano uz brojnost prijavljenih skupova, predsjednica Vijeća istaknula je da su Komisije Hrvatskog knjižničarskog društva agilne kvalitetne grupe koje smatraju da mogu ponuditi dobre skupove.

Novouređene prostore otvorio je gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je tom prilikom istaknuo ulogu Gradske knjižnice u društvenom životu kao i važnost ulaganja u unapređenje knjižnične djelatnosti.

Na početku rasprave o prijedlozima programa knjižnične djelatnosti za 2010. prispjelima na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi, istaknuto je da zbog cjelokupne ekonomske situacije i nedostatka novca u Državnom proračunu nije moguće odrediti čak ni u kojem postotku će biti smanjena sredstva za ovu potrebu, ali će svakako doći do znatnih restrikcija pa je stoga neophodno da Vijeće pažljivo valorizira prijave radi najbolje iskoristivosti sredstava koja će biti raspoloživa.

Također se založilo za povećanje broja djelatnika što bi bilo jamstvo još uspješnijeg rada i ispunjenja zadaća koje stoje pred Knjižnicom, a pridonijelo bi učinkovitosti Zavoda za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, tijela ključnog za razvoj i strategiju cjelokupne knjižnične djelatnosti.

Temeljem očitovanja korisnika o vlastitim stajalištima i potrebama vezanima za razvoj nakladničke i knjižnične djelatnosti unaprijedit će se rad Ministarstva kulture, između ostalih i raspodjela proračunskih sredstava.

U skladu s temeljnim kriterijima o razvoju knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i ciljevima proklamiranim u Strategiji razvoja narodnih knjižnica, Vijeće se u prvom redu vodilo potrebom ulaganja u razvoj svih knjižnica.

Unutar Knjižnice moguće je ustrojiti i druge službe prema potrebama knjižnične djelatnosti, poput službe informacija, katalogizacije i klasifikacije, multimedije, posudbe, fotokopiranja, skeniranja, digitalizacije i ostalih. (2) Sastavni dio Knjižnice je Knjižnica Studijskog centra socijalnog rada. (3) U Knjižnici postoje čitaonice na Odjelu knjiga, na Odjelu časopisa te u Knjižnici Studijskog centra socijalnog rada. (4) U knjižničnom radu na pomoćnim poslovima mogu raditi dežurni studenti, čiji je rad reguliranim pravilima za dežurne studente.

- osiguranje uvjeta za razvoj knjižnične djelatnosti, što uključuje sustavnu brigu o nabavci knjižne i neknjižne građe, proširenju prostornih uvjeta matične službe i održavanju i proširenju broja područnih odjela,

O počecima knjižnične djelatnosti u Novom Marofu u lokalnom listu Varaždinski viestnik od 13. VIII. 1898. g. objavljena je informacija da je Visoka vlada potvrdila pravila novoosnovane Narodne čitaonice u Novom Marofu.

Iz povijesti knjižnice Počeci javne knjižnične djelatnosti u Ivancu vežu se uz 1885. godinu kada su potvrđena Pravila čitaoničkog družtva Hrvatska čitaonica u Ivancih.

Počeci same knjižnične djelatnosti spominju se 1935. godine kada je učitelj Josip Lukež prikupio izvjestan broj knjiga i posuđivao građanima za čitanje.

... prednost samo ako postojeća narodna knjižnica nema uvjete za obavljanje knjižnične djelatnosti prema Standardima za narodne knjižnice ili je nesvrsishodna jer u...... iz čl. 45. Standarda za narodne knjižnice.

- redovnu djelatnost i programe ustanova kulture kojima je osnivač grad Slavonski Brod - programe udruga, pojedinaca i drugih organizacija u kulturi od interesa za Grad - programe muzejskih, galerijskih i likovnih djelatnosti - program glazbenih i scenskih djelatnosti - program knjižnične djelatnosti - program za zadovoljavanje kulturnih potreba djece i mladih - program izdavanja knjiga i časopisa u kulturi - programe kulture nacionalnih manjina - znanstveno-istraživačke skupove i popratna izdanja na području kulture - otkup umjetnina - programe kulturnih manifestacija - programe sustavne zaštite i revitalizacije spomenika kulture i kulturne baštine - programe ulaganja, investicijskog održavanja i opremanja objekata kulture u vlasništvu grada

Za pravilno planiranje i obavljanje knjižnične djelatnosti te nesmetanu suradnju među knjižnicama i srodnim ustanovama, posebno je važna knjižnična statistika i standardizacija određenih postupaka (primjerice u nabavi, obradbi, međuknjižničnoj posudbi).

Na repozitoriju suradnici mogu objavljivati različite priloge koji pokrivaju sva područja djelovanja školskih knjižničara iz neposredne odgojno-obrazovne djelatnosti, stručne knjižnične djelatnosti te kulturne i javne djelatnosti.

obavljanje poslova matične djelatnosti za školske i narodne knjižnice na području Primorsko-goranske županije, - organiziranje stručnih skupova, predavanja, tečajeva, seminara, radionica i sličnih skupova s područja knjižnične djelatnosti,