Drugi dio sastanka bio je tematski i posvećen roditeljima budućih školaraca koje je ravnateljica vrtića, Gordana Pavlinić informirala o cjelokupnoj socioemocionalnoj, kognitivnoj i tjelesnoj pripremljenosti djece za školu.

Iako desetljećima imamo na raspolaganju niz neinvazivnih metoda za funkcionalno oslikavanje mozga (EEG, MEG, PET, fMRI, TMS, OI), koje omogućuju praćenje neuronskih, metaboličkih, hemodinamičkih i drugih promjena u senzornoj ili kognitivnoj aktivnosti mozga, tek je sada njihova šira klinička primjena u većem zamahu.

Potom se daje iscrpan pregled dosadašnjih spoznaja o determinatorima prostornih odnosa, i to u predstrukturalističkoj, strukturalističkoj i kognitivnoj lingvistici kako bi novine koje ova monografija donosi bile čitatelju što jasnije.

Novi znanstveni uvidi često dolaze iz neočekivanih - često i vrlo skromnih - mjesta, a neke od najvažnijih spoznaja u kognitivnoj znanosti došle su iz kolijevke i dječje sobe.

Kada to povežemo sa sve uvjerljivijim dokazima o kognitivnoj univerzalnosti naših paranormalnih vjerovanja i njihovoj evolucijskoj osnovi, otvaramo jedno sasvim novo i intrigantno područje istraživanja.

U posljednjih nekoliko godina ovakva je metoda pronašla svoj put u tzv. kognitivnoj psihoterapiji.

Kroz ciljani model mjerenja, interni i vanjski benchmarking i upravljački orijentirano izvještavanje, upravljanje prodajom može pravodobno otkriti deficite osobnosti i predanosti prodajnog kadra, kako na kognitivnoj tako i na emocionalnoj razini, te poduzeti odgovarajuće protumjere.

Možemo reći da se učenici nalaze u kognitivnoj disonanci između ponašanja i znanja.

Prilagodba skrbi i način komunikacije s djecom tijekom boravka u bolnici ovisi o njihovoj dobi odnosno kognitivnoj i emocionalnoj zrelosti, pa je važno da zdravstveni djelatnici svoj pristup prilagode razvojnoj fazi i individualnim potrebama djeteta.

Odgoj se ne smije promatrati isključivo na kognitivnoj ili individualističkoj razini, već mora voditi računa o svim ljudskim sposobnostima i potencijalima.

Kada djeca počnu lagati, zapravo se radi o velikoj kognitivnoj prednosti.

Jedan od ciljeva u kognitivnoj terapiji je identificirati negativne misli

Brojke su ozbiljne jer približno 1,2 posto populacije ima probleme u kognitivnoj domeni.

Što uopće radiš sa njim ako te ne sluša i ne poštuje ti te najintimnije želje i sfere? gledaj, da bi sebe skužila i dečke, moraš se malo ozbiljnije pozabavit učenjem o afektivno-kognitivnoj konzistenciji ili inkonzistenciji psihičkoj i kulturno-znanstvenoj i svakoj drugoj, pa i emotivnoj. jer neka curka misli da je afektivno poželjna i tako se izgradi prema frajerima i svi oni znaju da je search-for-bliss-and-money radodajka, dok su svi pametni i kulturni ili kognitivni dečki mišljenja da joj je upravo promiskuitet mana i prepreka, pa je draga Rujana opet ispravno primjetila odmah u naslovu da trebaš znati naučiti gvooriti NE, DA, MOŽDA, I " MOJE PRAVO ". bez toga će te tretirati kao šljam. ja mogu sebi dopustiti neka gaženja, jer ja moram vidjeti i saznati kako se ljudi razvijaju u RH, ali se to u svakodnevnom životu ne isplati. za kurvare je sada raj na zemlji, ženice su em uplašene em frustrirane i ekonomski očajne. dovoljno je proći par kafića i dućana, disko-klubova pa i crkava pa da tamo pronađeš ojađene komade koje bi sve dale da ih se iskreno i od srca zagrli, a nagrada je potom muškome malo ili puno pičona, naravno. nisu one krive što je tako, situacija je takva. ovi iz politike i kuje iz medija i estrade, neke, su jedna druga priča jer tamo se u dogovoru sa vladajućim klikama namjerno davalo prostora za orgijanja, da im umire duhove, tako da ih novinari ne kritiziraju. rezultate sada vidite, a dečki za to nisu ginuli, i ja kažem da će obrazi mrtve braniteljske braće i djece biti osvjetlani, na kraju priče, koliko god šljam lamatao sa kolektivnom dušom ovog naroda, pa i sa servilnim pičonima.

Dalje, nekoliko studija je pokazalo da povećanje izvedbe u jednoj kognitivnoj domeni često dolazi sa smanjenjem izvedbe u drugoj domeni.

Postupne promjene u kognitivnoj i emocionalnoj sferi mogu utjecati na ishod kliničkih ispitivanja.

Mjerenjima je utvrđena fizički manja atrofija mozga pa rezultati sugeriraju da je konzumacija zelenog čaja korisna kao preventiva kognitivnoj disfunkciji.

No, kasnija poglavlja o Heideggeru i politici, kognitivnoj filozofiji i njezinim slijepim ulicama, antisemitizmu, današnjoj politici sjajna su i elokventna, i zasigurno će vrijediti kao vodeće tvrdnje, dovoljne da provociraju i iritiraju ljude od jedne do druge strane ideološkog spektra (mene osobno usput su napali svrstavši me u neku vrstu lakomislena praktičara teorije komodifikacije).

Kao što već svako školsko dijete zna, nova Žižekova knjiga trebala bi uključivati, nikakvim posebnim redom, rasprave o Hegelu, Marxu i Kantu; različite predsocijalističke i postsocijalističke anegdote i refleksije, bilješke o Kafki kao i piscima masovne kulture poput Stephena Kinga ili Patricije Highsmith; pozivanje na operu (Wagner, Mozart); šale braće Marx; izljeve opscenosti skatološke i seksualne; intervencije u povijest filozofije, od Spinoze i Kierkegaarda do Kripkea i Dennetta; analize Hitchcockovih filmova i ostalih holivudskih proizvoda; pozivanje na aktualna događanja; rasprave o mračnim gledištima lakanovske doktrine; polemike s različitim suvremenim teoretičarima (Derrida, Deleuze); komparativnu teologiju; i, konačno, izvješća o kognitivnoj filozofiji i neuroznanstvenom napretku.

No, iako nas je životna stvarnost dovela do toga da se možemo zdušno poistovjetiti s karikaturama, pa identifikacija s likovima funkcionira i na kognitivnoj i na emocionalnoj razini, teško je Harjačeku progledati kroz prste i ne zamjeriti previše rastresenu strukturu predstave, površno postmodernističko sklapanje manjih cjelina, grube padove dinamike.

Na temelju triju ljestvica koje su u širokoj primjeni za procjenu autizma Clinical Global Impression Scale, Abberant Behavior Checklist i Autism Treatment Evaluation Checklist istraživači su pronašli da su djeca koja su bila u skupini koja je primala hiperbaričnu terapiju pokazala znatno poboljšanje u ukupnom funkcioniranju, govoru, socijalnim interakcijama, kontaktu očima i osjetno/kognitivnoj svjesnosti u odnosu prema onima u kontrolnoj skupini.

I na kraju, na osnovi rezultata longitudinalnog istraživanja ispitali bi postoje li promjene u kognitivnoj i afektivnoj komponenti subjektivne kvalitete življenja.

On je izrekao i svoja zapažanja o inteligenciji (kognitivnoj, emocionalnoj, socijalnoj i duhovnoj) u duhovnom djelovanju, zatim o komunikaciji i odnosima u našim zajednicama.

Jasno je da svi reagiramo na negativno, pa nije čudno da nas ono angažira i na kognitivnoj i na emocionalnoj razini.

Tako se može govoriti o zdravstvenoj, tjelesnoj, emocionalnoj, socijalnoj, kognitivnoj, pa i motivacijskoj spremnosti djeteta za školu.

S druge strane, slike žene češće su podvrgnute tzv. lokalnoj kognitivnoj obradi, odnosno doživljavanju objekta kao skupine sastavnih dijelova.

Na taj se način istraživanje našeg unutarnjeg i vanjskog svijeta događa uz aktivaciju cjelokupnog bića na kognitivnoj, afektivnoj i bihevioralnoj razini te se potiče spontanost i kreativnost u igranju uloga i režiranju vlastitog života.

Educirana je u behavior i kognitivnoj psihoterapiji, učiteljica je kibernetike psihoterapije.

Ovaj članak ide čak i dalje te predlaže interakciju koja ide od nižeg stupnja ka višem stupnju interakcije i zasniva se na biheviorističkoj, kognitivnoj i konstruktivističkoj školi mišljenja.

Publike je, naime, i tek kako moguće razmatrati i na ekonomskoj razini problema (čime se bave ekonomija, marketing, kulturni menadžment), društvenoj (čime se bave kulturalni studiji, sociologija, socijalna antropologija), zatim kognitivnoj (u okviru psihologije, neurologije, psihijatrije) na diskurzivnoj razini (što uglavnom čine kulturne politike), potom, svakako i na performativnoj razini (što čine teroije izvedbe I nužno ulaze u prostor kulturalnih studija svugdje gdje se otvara pitanje različitih identiteta), pa na estetičkoj razini (pri čemu se publike promatraju i kao (su) kreatrori djela), nadalje se publikama u procesu razmjene informacija bave i komunikologija, i strukturalizam i poststrukturalizam, ali i teorija informacija, semiotika i semiologija, bez razmatranja publika ne bi mogla postojati suvremena medijska istraživanja, dok publike kao tvorce slike promatranoga djela raščlanjuju konstrukcionizam i konstruktivizam I svakao bi se ovdje moglo još nabrajati.