Imamo u planu gradnju crkve sv. Maksmilijana Kolbea u Podhumu.

Povodom 10. obljetnice djelovanja Hrvatske dehonijanske mladeži, u župi BDM Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea u Trnovčici, u subotu, 8. lipnja 2013. održat će se 8. dehonijada.

Cres, 14. do 15. svibnja 2011. Hrvatske Franjevke misionarke iz Asiza, koje danas djeluju u okviru Provincije sv. Maksimilijana Kolbea, proslavile su pedesetu obljetnicu nazočnosti u Hrvatskoj.

Po povratku u Zagreb program je nastavljen predavanjem fra Zdravka Tube Međunarodni trendovi u apostolatu Vojske Bezgrešne, te fra Ivan Bradarić s predavanjem Medijski apostolat sv. Maksimilijana Kolbea.

Započela prodaja karata za Mjuzikl Duhovni rock mjuzikl Život za život nadahnut životom sv. Maksimilijana Kolbea prvi će puta biti izveden 26. veljače u Dvorani sv. Franje na Svetom Duhu 31 u Zagrebu u 20 sati.

Zagreb, (IKA) U povodu svetkovine Božjeg milosrđa koja se slavi prvu nedjelju po Uskrsu, u župi BDM Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea u zagrebačkoj Trnovčici, izašao je novi, 11. broj glasila " Ljubite jedni druge " List koji izlazi jednom godišnje, u nakladi od 8500 primjeraka, namijenjen je prvenstveno štovateljima Božjeg milosrđa, ali i onima koji žele produbiti svoj odnos prema Milosrdnom Isusu, napose mladima.

Detalj naslovnice filma o životu i smrti Maksimilijana Kolbea

Nosač zvuka " Život za život " istoimenoga mjuzikla o životu sv. Maksimilijana Kolbea, predstavljen je 6. lipnja u crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u sklopu Dana sv. Antuna.

Zagovora sv. Maksimilijana Kolbea ne bi nam nedostajalo on je naime bio ne samo genije kršćanske ljubavi, već i genije žurnalizma.

Prošlo je stoljeće iznjedrilo brojne velike svece, od papa, preko sv. Faustine, sv. Maksimilijana Kolbea, Majke Terezije, sv. Oca Pia i dr. S druge strane, Đavao, neprijatelj Božje ljubavi, Božjeg milosrđa, neprijatelj čovjekove duše, čovjekova spasenja i blaženstva - širi svoje zlo... I upravo odgovor na to zlo, na te grijehe koji su sve mučniji i dublji, na očaj i beznađe je svetkovina Božjeg milosrđa.

Ima neko vrijeme kako zvono crkve naše male župe Sv. Maksimilijana Kolbea odzvoni poznate taktove koje usput nesvjesno pjevušim.

U pokrajnjoj kapeli sv. Maksimilijana Kolbea, kamo smo se sklonili da ne smetamo malim pokornicima, nalazi se i podsjetnik na njegove patnje u logoru, te prah iz Auschwitza.

Preduvjet svakog djelovanja i organiziranja je prihvaćanje načela HKZ MI, a posebno se ističu nužnost molitveno-sakramentalnog života i kao specifičnost pobožnosti Majci Božjoj po uzoru na Sv. Maksimilijana Kolbea.

U tome vidim veliku važnost poruke koju nam ostavlja nesebična i mučenička djelatnost i smrt Creskoga Kolbea.

Poseban naglasak stavljen je na promicanje i njegovanje marijanske pobožnosti po primjeru Sv. Maksimilijana Kolbea.

Važno je napomenuti da smo mi volonteri i da je svaka proba odrađena zahvaljujući dobroj volji da žrtvujemo naše slobodno vrijeme kako bismo jednog dana mogli našoj publici skrenuti pozornost na lik i djelo jedinstvenog sveca i čovjeka, Maksimilijana Kolbea.

Sv. misa na mjestu buduće crkve U Podhumu je 14. kolovoza na blagdan sv. Maksimilijana Kolbea na otvorenom u blizini škole, na mjestu gdje bi u dogledno vrijeme trebala biti izgra? ena crkva, slavljena sv. misa za sve pokojne iz Podhuma kao i za pokojne župnike i kapelane koji su ovdje vršili službu duhovnika.

Izložba će »dostojno reprezentirati mit tisućugodišnjeg Reicha« predstavivši »novu njemačku umjetnost« djelima Alberta Speera, Arna Brekera, Paula Bronischa, Josefa Thoraka, Richarda Scheibea i Georga Kolbea.

Počevši - da spomenemo tek primjere iz novije povijesti - od sv. Arškog župnika Ivana Marija Vianneya, o čijoj je 150. obljetnici smrti Papa i proglasio Svećeničku godinu, preko sv. Maksimilijana Kolbea, bl. Alojzija Stepinca, sluge Božjega Ivana Pavla II...

Svi koji su na vrijeme kupili kartu mogli su uživati u nekoliko skečeva u kojima su predstavljeni životi sv. Jozefine Bakhite, sv. Rite iz Cascije, sv. Antuna Padovanskog i sv. Maksimilijana Kolbea, a cilj je bio dati dobar primjer mladima kako živjeti na " Božji način ".

Hrvatska dehonijanska mladež - HDM Hrvatska dehonijanska mladež (HDM) zajednica je mladih koja od kolovoza 2003. djeluje u okviru Župe Marije Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea u Trnovčici.

Misa u riječkom zatvoru Misu u kapelici sv. Maksimilijana Kolbea, koja se nalazi u sklopu riječkog zatvora 18. ožujka predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić, a koncelebrirao je i duhovnik za zatvorenike mons. Ivoslav Linić

Posjetili su groblje Podhumskih žrtava, streljanih od fašista te mjesto skore gradnje crkve sv. Maksimilijana Kolbea.

Konačno, ono po čemu Cortese najviše zaslužuje nadimak« Creskoga Kolbea »jest njegova mučenička smrt u njemačkom zatvoru, koju je podnio iz herojske ljubavi prema bližnjima.

Poput Kolbea, i on je bio glavni urednik velikoga katoličkog mjesečnika, glasovitoga padovanskoga Glasnika sv. Antuna, kojemu je kao urednik u šest godina nakladu s 300.000 povisio na 900.000 primjeraka mjesečno.

Napaokon, MI, nadahnut Militia Immaculate Sv. Maksimilijana Kolbea, svjesno je njegovao stanovitu dozu duhovnog viteštva.

Želeći ovu crkvu koja će biti sagrađena u mjestu velikih stradanja posvetiti svecu čija je sudbina donekle slična sudbini onih koji su prije skoro sedamdeset godina ovdje nevini pobijeni, izbor je pao na sv. Maksimilijana Kolbea, poljskog franjevca i mučenika Koncentracijskog logora Auschwitz.

Ono što je bila šutnja, postalo je javno tako da sam Kačić sugerira da se još više prouče životi franjevaca i ostalih stradalih na Daksi, i ne samo na Daksi, jer od istoka do zapada žrtve su imale sličan put poput fra Martina Kolbea do već spomenutih dubrovačkih žrtava.

" Neka ova kapela bude mjesto susreta Krmpoćana, gdje god živjeli, prijatelja Krmpota, da se okupljaju na dan zaštitnika ove kapele - blagdan Uzvišenja Isusova križa. " Tim riječima, a i ističuću poseban primjer svetog Maksimilijana Kolbea, nadbiskup Devčić naglasio je nesebičnu ljubav darivanja tj. predanja za druge.

Nakon podstanarstva i malih stanova na kraju su se sa svojih petero djece skrasili u svojoj " ježevoj kućici " u Šestinskom dolu, župi sv. Maksimilijana Kolbea na Bijeniku, koju vode franjevci konventualci.