Ovogodišnji je ožujak ekstremno sušan bio i na Zavižanu, gdje je palo tek 1 mm od prosječnih 155 mm kiše (četvrti najsuši u povijesti mjerenja), manje oborina od ovogodišnjih 1,4 mm u Splitu je palo tek dva puta otkako je mjerenja (1953. godine kiše u ožujku uopće nije bilo, 1948. godine palo je tek 0,7 mm), a riječkih 0,7 mm četvrta je najmanja količina oborine u ovog gradu otkad je mjerenja.

Višemjesečna suša nastavila se većini Hrvatske, pri čemu je količina oborine bila nejednoliko raspoređena, kako i priliči ljetnom mjesecu sa sporadičnim pljuskovima.

Svugdje u Sloveniji je količina oborine bila znatno iznad prosjeka, a u Primorju i rekordna.

Analiza zimskih količina oborine pokazuje da su one bile manje od višegodišnjeg prosjeka, osim na širem riječkom i dubrovačkom području.

Količina oborine i na godišnjoj i na sezonskoj skali ima veliku međugodišnju varijabilnost.

Ukupna količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenje prognoze, pri čemu je u većini Hrvatske izgledniji nastavak manjka oborina.

Ipak, kako ti prodori nisu dugotrajni, količina oborine koju donose Jadranu nije odveć velika u odnosu na kopneni dio zemlje koji primi znatno više oborine.

Meteorološki parametri koji se dobiju u terminu motrenja temperatura i relativna vlažnost zraka, brzina vjetra i 24 satna količina oborine, predstavljaju ulazne podatke u program za izračunavanje meteorološkog indeksa opasnosti od požara, a pomoću FWI metode se dobiju pokazatelji stanja vlažnosti gorivnog materijala.

Srednja mjesečna količina oborine za grad Hvar iznosi oko 750 mm, za Svetu Nediju oko 875 mm, a za Brusje oko 960 mm.

Na mjesečnoj i višemjesečnoj vremenskoj skali statistički model za analizu odstupanja količina oborine koristi gama razdiobu i standardnu normalnu razdiobu.

Smanjenje godišnjih količina oborine tijekom 20. stoljeća, nastavilo se i nije značajno promijenilo tijekom 21. stoljeća.

Na području sjevernog Jadrana (Crikvenica) posljedica je smanjenja svih sezonskih količina oborine, na dalmatinskim otocima (Hvar) i u gorskom zaleđu (Gospić na ličkoj visoravni) jače izraženih zimskih i proljetnih, a na području sjeverno od Save proljetnih i jesenjih količina oborine.

Doprinos smanjenju godišnjih količina oborine daju promjene u učestalosti kišnih dana manjeg intenziteta i značajno povećana učestalost suhih dana u cijeloj Hrvatskoj.

Ukupna količina oborine je iznosila 121.0 mm, a to je i više od dvostruke prosječne količine (216.8 %).

Ukupna količina oborine u ovogodišnjem ožujku iznosi 121.0 mm, što je čak 216,8 % prosječne zagrebačke ožujske količine, a nakon čega slijedi ožujak iz 2008. godine, kada je na ovoj postaji zabilježeno 108,6 mm kiše.

U poglavlju o oborini (autorica Marjana Gajić-Čapka) nalazimo npr. da je srednja godišnja količina oborine na Zavižanu 1898,8 mm, te da se snježni pokrivač može na Zavižanu očekivati već od sredine listopada pa sve do druge polovice svibnja.

Čak i u nekim poznatim sušnim lokacijama u Sahari i na Antarktici svake godine, ili barem svakih nekoliko godina padne barem malo kiše (mjerljiva količina oborine).

U prvom tromjesečju 2013. godine na Zavižanu je pala rekordna količina oborine za taj period.

Na sadržaj vlage srednjeg goriva utječe količina oborine veća od 1.5 mm.

Na sadržaj vlage finog goriva utječe količina oborine veća od 0.5 mm.

Zbog izraženog planinskog pojasa i južnije smještenog priobalja, vlažan i nestabilan zrak rijetko prodre do obale te se tamo zadržava suho i sunčano vrijeme, direktna posljedica toga je smanjena količina oborine na Jadranu tijekom ljeta.

- postaja na kojoj se u 07 h srednjeg mjesnog vremena mjeri samo količina oborine i debljina sniježnog pokrivača.

Što se tiče ukupnih količina oborine očekuje se oko i malo manjom od prosjeka, pri čemu ispodprosječne vrijednosti vjerojatnije su u kontinentalnim područjima.

Isto tako, iako se količina oborine predviđa oko uobičajenih vrijednosti, to ne znači da neće biti dana ili razdoblja s izraženijim manjkom oborina ili obilnijom oborinom.

Količina oborine koja je pala u Hrvatskoj tijekom ponedjaljka (Pljusak.com)

- količina oborine koja pada na otoke i škoje koji nemaju klasična meteorološka mjerenja,

Prosječna ožujska količina oborine na Jadranu se smanjuje od sjevera prema jugu.

Trend godišnjih količina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. stoljeća na cijelom području Hrvatske, čime se ono pridružuje tendenciji osušenja na Mediteranu (Slika 7 - 4 i Tablica 7 - 5).

Na području sjevernog Jadrana (Crikvenica) uočeno je smanjenje svih sezonskih količina oborine, najviše izraženo ljeti (- 2,7 % na 10 god.), a zatim u proljeće (- 2,2 % na 10 god.) i zimi (- 1,8 % na 10 god.).

Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godišnje količine oborine posljedica je smanjenja zimskih (- 2,9 % na 10 god.) i proljetnih (- 2,0 % na 10 god.) količina oborine.