Drugi plan je bio Biokovo, ali zbog velikih količina padalina koje su prognozirali za to područje smo se odlučili za nešto na Velebitu, a krajnji plan smo iskovali tek u autu na putu za jug.

Iako Iran ima koristi od široke za poljoprivredu pogodne zemlje što su ju različiti klimatski uvjeti učinili pogodnom, nisu dovoljno iskorištene sve njene mogućnosti zbog ograničenja poput niskih količina padalina, malih vodenih rezervi, manjak distribucije vode u mnogim područjima, i reljefa njenog teritorija.

Zbog obilnih količina padalina u Sloveniji i Hrvatskoj, prema prognoziranim vodostajima Hrvatske vode su izdale dana 28. 10.2012. godine u 7:30 sati upozorenje o nailasku vodenog vala.

Vodom se napaja prvenstveno pomoću zapadnih rukavaca rijeke Rud-e Šur dok je količina padalina zanemariva.

U zapadnom dijelu zemlje ima nešto veća količina padalina kroz godinu.

Vodom se napaja prvenstveno pomoću pritoka sa zapada koji oblikuje prostranu unutrašnju deltu bez oticanja, dok je količina padalina zanemariva s obzirom na prevladavajuću hladnu stepsku klimu (BSk) odnosno malu površinu pripadajuće kotline.

Prosječna godišnja količina padalina je 598 milimetara.

Velika količina padalina, te snijeg koji se s proljeća, a počesto i ljeti, otapa s prokletijskih vrhova, utjecali su na pojavu brojnih vrela u ovim dolinama kojima su nekad prolazili najveći ledenjaci Balkanskog poluotoka.

I količina padalina tipična je kontinentalna: oko 300 mm godišnje, s tim da ima i dijelova koji dobivaju i manje od 50 mm.

Kako je u zadnjih nekoliko mjeseci količina padalina bila iznadprosječna, pa su stoga i vodostaji nabujali.

Sahel je često pogođenen sušom, što je u prošlosti dovodilo do više kriza hrane: 1973., 1984., 2004./2005. te 2009./2010. Prema istraživanju Centra za šumarstvo Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji (iz 2011.), u ovom se području od 1954. do danas količina padalina prepolovila.

Nakon toga se količina padalina izmjeri menzurom.

Zbog otapanja snijega i većih količina padalina na području Papuka i Psunja došlo je do zamućenja izvorišta Stražemanka i Veličanka.

Prosječna godišnja količina padalina je 1249 mm.

Najbolje uspijeva na područjima gdje je srednja temperatura 28 C, a godišnja količina padalina oko 1500 mm.

Posljedice i sredozemne anticiklone su niža količina padalina nad Južnom Europom ljeti (ljetna suša), što pogoduje razvoju ljetnog odmorišnog (kupališnog) turizma, ali ograničava poljoprivredu (uzgoj mediteranskih kultura prilagođenih ljetnoj suši i/ili ostalih uz navodnjavanje), a odražava se i na razvoj specifične kserofilne vegetacije prilagođene duljim razdobljima bezvodice.

Godišnja količina padalina u prosjeku je oko 170 mm, a ljetne dnevne temperature često se kreću između 35 ºC i 45 ºC u hladu.

Svakog dana mjeri se trenutna temperatura, maksimalna i minimalna temperatura tijekom dana, količina padalina, tlak zraka, pokrivenost neba oblacima, vrsta oblaka i duga mjerenja.

Količina padalina povećava se od zapadne obale prema unutrašnjosti.

Prosječna količina padalina je 1 590 mm godišnje od čega najveći dio čini snijeg.

Ukupna količina padalina na Grpašćaku (814 mm), i na Sestricama (845 mm) ukazuje na relativno malu količinu padalina i semiaridnost prostora koju znatno ublažava nešto povišenija, relativna vlažnost zraka.

Ukupna količina padalina je također nešto veća od prošlogodišnjeg prosjeka (66 litara po metru četvornom).

Od početka sjetve jarih kultura palo je samo 200 litara oborina po četvornom metru, što je tek 45 posto od najminimalnijih količina padalina potrebnih kukuruzu - izjavio je jučer dr. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek na Danima polja kukuruza, soje, suncokreta i krmnog bilja, koje je Institut organizirao za poslovne partnere.

Tektonska struktura ovog područja je u izvjesnoj mjeri labilna.Čitavo područje je pod utjecajem visoke seizmičke aktivnosti, jer se nalazi na tzv. velikom seizmogenom dubrovačkom bloku, gdje dolazi do povremenih unutrašnjih uznemirenosti ili potresne aktivnosti More gotovo u cjelosti okružuje ovo područje.Njegova temperatura ljeti uz obalu iznosi 22 - 26 stupnjeva Celziusovih te ljeti i zimi djelotvorno djeluje na klimatske prilike u ovom kraju.Njegova boja je tamnomodra do zelenkastomodra, a prozirnost mora u blizini obale iznosi i do 5 m dubine.Salinitet je prilično visoka i iznosi 38 % (posebno pogodna za dobivanje soli u Stonskom kanalu), ali je na nekim mjestima znatno manja zbog podmorskih vrulja.Razlika plime i oseke u ovom djelu Jadranskog mora ne prelazi 50 cm, ali zbog jačih morskih struja u pojedinim dijelovima može doći do povećanja vodostaja-razine mora i do 2 m. Osobito je to svojstveno u Kanalu Malog Stona.More je važno zbog aktivnosti i izvora prihoda stanovništva (ribarstvo, uzgoj školjaka, proizvodnja soli, turizam, rekreacija, pomorske prometne aktivnosti i dr.) Ovo područje ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima (višim temperaturama i ljetnim sušama), relativno kratkim, blagim i važnim zimama te toplijim i vlažnijim jesenima od proljeća.Klimatski je pogodnije južno od sjevernog primorja, dok u unutrašnjim udolinama nešto slabe maritimni utjecaj zbog veće visine i konfiguracije terena.Zabileženi su sljedeći prosjeci za meterološku stanicu Ston (razdoblje promatranja 1950 - 1965): srednja godišnja temperatura 15,6, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24,9 i najhladnijeg mjeseca siječnja 7,3 stupnjeva Celziusovih, prosječna godišnja količina padalina 1414 mm, insolacija preko 2500 sati godišnje ili prosječno 7 sati dnevno, dok od vjetrova najučestalije pušu jugo SE (najizrazitije u Mljetskom i dijem Stonskom kanalu), bura-NE (izrazitija i jača na sjevernom primorju) te maestral-NW u Pelješkom i Mljetskom kanalu.

Količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku, a snježni se pokrivač zadržava 25 - 40 dana.

Prema sjeveru se smanjuje količina padalina.

Ove podatke treba uzimati s rezervom jer ako govorimo o količini padalina, dovoljan je samo jedan jaki pljusak da količina padalina pređe granicu prosjeka.

Pogledajte fotogaleriju proljetnih draži kojima i pored velikih količina padalina Imotska krajina ovih dana obiluje.

Od zapada prema istoku Europe smanjuje se količina padalina, pa ih Istočna Europa prima relativno malo (najviše ih primaju Ural, Krimska gora i Karpati, a najmanje krajnji jug i sjever).

Praćenje vodostaja pokazuje da u godinama kada je količina padalina ispod tisuću milimetara razina jezerske vode raste, a kada je oborina manje od te količine, pada.